Foto/Ovo su najvažnije činjenice o dvije autoceste koje dobija BiH: Od Sarajeva do Tuzle za sat i po

30.01.2018 08:23
trasa_autoceste_naslovna11
 

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan podržao je mogućnost izgradnje oba kraka ceste od Sarajeva do Beograda, onaj koji vodi preko Tuzle, Brčkog, Bijeljine i granice sa Republikom Srbijom te onaj koji bi preko Višegrada ulazio u Srbiju i dalje se spajao sa Požegom.

Epilog je to danas održanog trilateralnog sastanka predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Radnu mapu obje trase ceste možete pogledati u priloženoj galeriji.

– U suštini, sa ta dva kraka zatvorio bi se “krug” koji bi Sarajevo i Beograd spajao iz dva pravca. Ostalo je da se vidi šta će od toga biti autoceste, šta brze ceste, a to će odrediti komercijalni element. Dakle, riječ je o zaista velikom projektu za koji imamo punu podršku države Turske i predsjednika Erdogana. Bilo bi izgrađeno novih 350 kilometara puta, što kroz Bosnu i Hercegovinu, što kroz Srbiju – kazao je Izetbegović u razgovoru za Faktor.

Prijedloge koji su dogovoreni danas u Istanbulu će razmotriti institucije Bosne i Hercegovine, a Turska bi u izgradnji projekta učestvovala po modelu BOT. To u praksi znači da bi turske kompanije, uz korištenje domaće radne snage, gradile puteve, eksploatirale ih određeni vremenski period, a zatim ih vratile Bosni i Hercegovini.

Naročito je sa ekonomskog aspekta važna podrška trasi koja bi vodila od Sarajeva preko Žepča, Tuzle, Brčkog do Bijeljine, a zatim i granice sa Republikom Srbijom. Ovu trasu su, podsjećanja radi, ranije podržali Parlament FBiH i Parlament BiH te lokalne vlasti u područjima kroz koja će buduća autocesta prolaziti. Njenom izgradnjom će se ujedno modernom saobraćajnicom povezati dva najnaseljenija dijela BiH, Sarajevo i Tuzla. Prema stručnim analizama, na pojedinim postojećim magistralnim saobraćajnicama u području grada Tuzle postoji prosječna dnevna prohodnost od 22.000 automobila te bi izgradnja ove saobraćajnice značajno rasteretila odvijanje saobraćaja u tom gradu.

Buduća autocesta bi iz Sarajeva vodila ka Žepču postojećom dionicom autoputa do Zenice te do Žepča. Dionica Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – granica sa Republikom Srbijom duga je 150 kilometara, a procijenjena vrijednost njene izgradnje, prema postojećim procjenama, je 1.787,42 miliona eura. Ova trasa je ujedno najisplativija zbog obima saobraćaja koji bi se njome odvijao i sa aspekta povrata investicije. Projekcijom prihoda od cestarine za period od 2025. do 2050. godine je predviđeno prikupljanje 1.841,86 miliona eura.

Trasa autoceste od Žepča do Tuzle duga je 55,4 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 726.263.801,5 eura. Od ukupne dužine dionice, na mostove i vijadukte se odnosi 15,7 kilometara, a na tunele 20 kilometara. Autocesta Tuzla – Žepče – priključak na Koridor Vc saobraćajno je podijeljena na pet dionica:
alt

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Žepče  – Tuzla

Dionica autoceste od Tuzle do Brčkog duga je 44,83 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 466,432,981.69 eura. Ova dionica je jednostavnija za izgradnju u odnosu na prethodnu, s obzirom da se na mostove i vijadukte odnosi 14,62 kilometara, a na tunele 5,55 kilometara. Autocesta Tuzla-Brčko je saobraćajno podijeljena na četiri dionice:

alt

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Tuzla – Brčko

Posljednja dionica autoceste je od Brčkog preko Bijeljine do granice sa Republikom Srbijom i duga je 50,4 kilometara. Njena izgradnja bi trebala koštati 594.720.000 eura. Na mostove i vijadukte se odnosi 7,20 kilometara, a na tunele 1,6 kilometara. Autocesta Brčko – Bijeljina – granica Republike Srbije je saobraćajno podijeljena na pet dionica:

alt

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Brčko – Bijeljina – granica sa Republikom Srbijom

Prosječna predviđena brzina kretanja automobila na ovoj autocesti je 120 kilometara na sat, što bi u praksi značilo dolazak iz Sarajeva u Tuzlu za oko jedan sat i 30 minuta vožnje. S obzirom da se radi o procjeni zasnovanoj na postojećim idejnim rješenjima, otvorena je mogućnost optimatizacije trase zarad smanjenja troškova njene izgradnje.

(TIP/Izvor: Faktor.ba)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

3 komentara na Foto/Ovo su najvažnije činjenice o dvije autoceste koje dobija BiH: Od Sarajeva do Tuzle za sat i po

  1. Apis

    30. 01. 2018. - 17:08

    I šta narod od toga ima,sad će roknuti akcize ,naplata putarina ,obavezno pranje kola pre ulaska na drum…izmisliće oni svašta al za široke narodne mase ništa,po običaju nama uvaljuju popove i hodže

  2. Davud

    30. 01. 2018. - 18:35

    DaBogda se raspala ova tvorevina, a te ceste o kojima se mašta svake godine se nikad ne izgradile.

  3. rade

    31. 01. 2018. - 02:31

    Iskreno covjek ostaje bez rijeci. Plakati ili se smijati. Srbijansko – Bosanski olos se sastao u Turskoj da razgovaraju kako da naprave put. Koji ljudski sljam pa nisu u stanju da naprave ni put koji bi naravno otplacivali gradjani. To je sve toliko korumpirano da ce i Turci dignuti ruke od Balkanskih budala kad skontaju koji je to level korupcije. A za ovu Srbijansku rutu pouzdano znam da su vec otkupili zemlju po 100 evra po dulumu i sad bi to da uvale Turcima po jedno 15-20 puta skuplje. Da ali ce Turci progutati zvaku ostaje da se vidi.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.