Adis Nadarević: Bosanske akcize grade put do estonskih ljepota

28.01.2018 08:29
bih-autoputevi-gradnja-ajb-promo_0
 

Ostalo nam je još nekoliko dana do početka primjene novog seta Zakona o akcizama, koji predviđa povećanje iznosa akciza na naftu, naftne derivate i lož-ulje za 15 feninga (manje od osam eurocenti) po litru. Prevedeno u razumljiviji kontekst, ovo će rezultirati povećanjem cijena goriva u Bosni i Hercegovini za oko deset posto, zbog čega su svi značajniji prijevoznici već najavili povećanje cijena svojih usluga.

Kako to u pravilu biva, povećanje ovih nameta će uzrokovati lančano poskupljenje manje-više svih roba i usluga u čiju konačnu cijenu ulaze troškovi vezani za gorivo i transport, a to nužno dovodi do pada kupovne moći i životnog standarda. No, ovu će žrtvu građani – odnosno pripadnici konstitutivnih naroda i ostali – rado podnijeti, jer će prikupljena sredstva biti uložena u izgradnju autoputeva, kojima će doći investitori i ulagati u našu ekonomiju, o čemu postoji jasna računica i nepobitna analiza na osnovu koje je donesena odluka o udaru na životni standard u Bosanaca i Hercegovaca, zar ne?

E, pa… i ne baš.

Moguće da mi je to promaklo, ali ne sjećam se da sam igdje vidio ijedan konkretan podatak o očekivanim efektima novih nameta, osim nespretnih izjava predstavnika vlasti o investicionom bumu koji se očekuje i još nespretnijih logičkih akrobacija federalnog premijera Fadila Novalića o tome kako će uz autoputeve nicati naselja, u naseljima škole i vrtići, a pojavom novih škola i vrtića odnekud će doći i nova djeca.

‘En-ten-tini’ odabir

Tako se to radi u Bosni i Hercegovini. A kako se radi drugdje i postoji li ijedan drugi način djelovanja od udaranja nameta odokativnom metodom čisto jer se može?

Uzmimo primjer Estonije. U percepciji prosječnog Bosanca i Hercegovca, Estonija je jedna od “one tri” zemlje bivšeg SSSR-a na Baltiku i na karti je od Litvanije i Latvije prepoznajemo metodom “en-ten-tini” odabira. Da se ne lažemo, vjerovatno i Estonci koriste istu metodu prilikom razlikovanja Bosne i Hercegovine od Crne Gore ili Srbije od Hrvatske, mada ova pretpostavka i ne mora biti tačna, jer Estonci dosta ulažu u obrazovanje i na međunarodnim testovima od njihovih srednjoškolaca bolje rezultate imaju jedino Singapur i Japan.

Na ovim testovima, koje provodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Bosna i Hercegovina ni ne učestvuje, pa se tako kvalitetom obrazovanja i stručnošću radne snage ne može ni uporediti s modernim zemljama koje ozbiljno teže razvoju. Ovo je, recimo, jedan od podataka koji bi investitore mogli zanimati, jer bi, osim autoputeva, investitorima bilo dobro ponuditi i neku kvalitetnu i stručnu radnu snagu te sposobnu administraciju bez suvišne birokratije.

E, u ovome Estonija postavlja standarde. Prije tri godine, otprilike u ono vrijeme kada smo mi odlučili izgubiti četiri godine baveći se nekim nepostojećim i jalovim referendumima i glasali za one koji će ga održati i one koji će ga spriječiti, Estonci su pokrenuli projekt nazvan “e-Residency”. Ukratko, 2014. godine je Estonija postala prva država na svijetu koja je uvela koncept “digitalnog prebivališta”, koje nudi svakome ko u ovoj zemlji želi pokrenuti posao na daljinu.

Milijarde od ‘e-boravka’

Od početka ovog projekta digitalno boravište je u Estoniji dobilo oko 30.000 virtualnih građana iz 143 druge države. Oni su pokrenuli preko 3.000 start-up kompanija i platili 2,8 miliona eura poreza.

Prema analizi koju je uradila kuća Deloitte, Estoniji je, kroz posrednu socioekonomsku aktivnost, ovaj projekt do sada donio 14,4 miliona eura, a očekivanja su da će do 2025. godine “e-Residency” donijeti prihod od 1,84 milijarde eura, odnosno povrat od 100 eura na jedan uložen euro u tom periodu.

Sve što je potrebno za pribavljanje “e-boravka” je dati podatke i poslati fotografiju preko interneta, uplatiti taksu od 100 eura i sačekati dvije sedmice koje su potrebne da se obave potrebne provjere. “E-građanin” nakon toga može pokrenuti kompaniju preko interneta i voditi je bez obzira na lokaciju na kojoj se nalazi – čak i ako nikad u životu ne posjeti Estoniju. Do 2020. godine se očekuje 150.000 “digitalnih građana” i oko 20.000 njihovih kompanija, a ova očekivanja su potkrijepljena odgovarajućim studijama i nezavisnim analizama.

Naravno, većina ovih kompanija su visokotehnološki digitalni start-upovi, koji ne traže autoputeve, ali traže kvalitetan internet. Zbog toga je Estonija među prvim evropskim zemljama koje uvode 5G mobilnu mrežu. Na uvođenje mreže četvrte generacije, koju u razvijenim zemljama vrijeme već polako gazi, građani Bosne i Hercegovine čekaju zbog političkih nesuglasica i kašnjenja u usvajanju Politike sektora elektronskih komunikacija. Tako će 4G mreža u Bosnu i Hercegovinu biti uvedena kad u “normalnom svijetu” već bude zastarjela i proći će još puno vremena dok nadležni u ovoj zemlji ne shvate da investitori danas ne dolaze autoputevima, nego mnogo modernijim putevima koji se čak ni ne vide.

Putevi za van zemlje

Zbog toga investitori nisu zaobišli Estoniju, iako joj autoputevi čine tek 10 posto putne mreže. Možda nisu pri vrhu kad su u pitanju autoputevi, ali su (osim po obrazovanju) u samom vrhu po nečemu drugom, a to je lakoća poslovanja. Tu se nalaze na 12. mjestu trenutno važeće Doing Business liste, po kojoj Bosna i Hercegovina zauzima tek 86. mjesto i u odnosu na Estoniju je tamo gdje je Sudan u odnosu na nas. Osim toga, Estonci su – bez obzira na to što je riječ o postkomunističkoj ex-sovjetskoj republici – uvijek među top 10 država s najmanjim rizikom od korupcije, prema dostupnim izvještajima.

Parametri na osnovu kojih se mjeri rizik od korupcije se uzimaju iz četiri domena, a oni su interakcija s vlastima, antikorupciona legislativa, transparentnost administracije i javnog sektora te kapacitet nadzora od civilnog sektora. Iz nekog razloga, Bosna i Hercegovina nije ni među 100 najboljih zemalja kad je rizik od korupcije u pitanju, a najgore nam ide upravo u sektoru interakcije s vlastima.

Koliko god bili optimistični predstavnici bh. vlasti, realnost pokazuje da će autoputevi – kad ih izgradimo i kad nam povoljna kreditna sredstva počnu dospijevati na naplatu – investitore još uvijek dovoditi u zemlju s lošim obrazovanjem, kompliciranom administracijom, sporim internetom, ukorijenjenom korupcijom i skupim gorivom. Ako se ovo ne promijeni, šanse su da će svi putevi voditi van ove zemlje, negdje gdje se politike kreiraju dugoročno i smisleno, gdje se reforme provode ozbiljno i gdje se zakoni donose na osnovu stručnih analiza i jasnih računica.

Možda i u Estoniju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Adis Nadarević)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.