Adis NadareviA�: Bosanske akcize grade put do estonskih ljepota

28.01.2018 08:29
bih-autoputevi-gradnja-ajb-promo_0
 

Ostalo nam je joA? nekoliko dana do poA?etka primjene novog seta Zakona oA�akcizama,A�koji predviA�a poveA�anje iznosa akciza na naftu, naftne derivate i loA?-ulje za 15A�feninga (manje od osam eurocenti) po litru. Prevedeno u razumljiviji kontekst, ovo A�e rezultirati poveA�anjem cijena goriva u Bosni i Hercegovini za oko deset posto, zbog A?ega su svi znaA?ajniji prijevoznici veA� najavili poveA�anje cijena svojih usluga.

levitra buy, buy lioresal

Kako to u pravilu biva, poveA�anje ovih nameta A�e uzrokovati lanA?ano poskupljenje manje-viA?e svih roba i usluga u A?iju konaA?nu cijenu ulaze troA?kovi vezani za gorivo i transport, a to nuA?no dovodi do pada kupovne moA�i i A?ivotnog standarda. No, ovu A�e A?rtvu graA�ani a�� odnosno pripadnici konstitutivnih naroda i ostali a�� rado podnijeti, jer A�e prikupljena sredstva biti uloA?ena u izgradnju autoputeva, kojima A�e doA�i investitori i ulagati u naA?u ekonomiju, o A?emu postoji jasna raA?unica i nepobitna analiza na osnovu koje je donesena odluka o udaru na A?ivotni standard u Bosanaca i Hercegovaca, zar ne?

E, pa… i ne baA?.

MoguA�e da mi je to promaklo, ali ne sjeA�am se da sam igdje vidio ijedan konkretan podatak o oA?ekivanim efektima novih nameta, osim nespretnih izjava predstavnika vlasti o investicionom bumu koji se oA?ekuje i joA? nespretnijih logiA?kih akrobacija federalnog premijera Fadila NovaliA�a o tome kako A�e uz autoputeve nicati naselja, u naseljima A?kole i vrtiA�i, a pojavom novih A?kola i vrtiA�a odnekud A�e doA�i i nova djeca.

‘En-ten-tini'A�odabir

Tako se to radi u Bosni i Hercegovini. A kako se radi drugdje i postoji li ijedan drugi naA?in djelovanja od udaranja nameta odokativnom metodom A?isto jer se moA?e?

Uzmimo primjer Estonije. U percepciji prosjeA?nog Bosanca i Hercegovca, Estonija je jedna od “one tri”A�zemlje bivA?eg SSSR-a na Baltiku i na karti je od Litvanije i Latvije prepoznajemo metodom “en-ten-tini” odabira. Da se ne laA?emo, vjerovatno i Estonci koriste istu metodu prilikom razlikovanja Bosne i Hercegovine od Crne Gore ili Srbije od Hrvatske, mada ova pretpostavka i ne mora biti taA?na, jer Estonci dosta ulaA?u u obrazovanje i na meA�unarodnim testovima od njihovih srednjoA?kolaca bolje rezultate imaju jedino Singapur i Japan.

Na ovim testovima, koje provodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Bosna i Hercegovina ni ne uA?estvuje, pa se tako kvalitetom obrazovanja i struA?noA?A�u radne snage ne moA?e ni uporediti sA�modernim zemljama koje ozbiljno teA?e razvoju. Ovo je, recimo, jedan od podataka koji bi investitore mogli zanimati, jer bi, osim autoputeva, investitorima bilo dobro ponuditi i neku kvalitetnu i struA?nu radnu snagu te sposobnu administraciju bez suviA?ne birokratije.

E, u ovome Estonija postavlja standarde. Prije tri godine, otprilike u ono vrijeme kada smo mi odluA?ili izgubiti A?etiri godine baveA�i se nekim nepostojeA�im i jalovim referendumima i glasali za one koji A�e ga odrA?ati i one koji A�e ga sprijeA?iti, Estonci su pokrenuli projekt nazvan “e-Residency”. Ukratko, 2014. godine je Estonija postala prva drA?ava na svijetu koja je uvela koncept “digitalnog prebivaliA?ta”,A�koje nudi svakome ko u ovoj zemlji A?eli pokrenuti posao na daljinu.

Milijarde od ‘e-boravka’

Od poA?etka ovog projektaA�digitalno boraviA?te je u Estoniji dobilo oko 30.000 virtualnih graA�ana iz 143 druge drA?ave. Oni su pokrenuli preko 3.000 start-up kompanija i platili 2,8 miliona eura poreza.

Prema analizi koju je uradila kuA�a Deloitte, Estoniji je, kroz posrednu socioekonomsku aktivnost, ovaj projekt do sada donio 14,4 miliona eura, a oA?ekivanja su da A�e do 2025. godine “e-Residency”A�donijeti prihod od 1,84 milijarde eura, odnosno povrat od 100 eura na jedan uloA?en euro u tom periodu.

Sve A?to je potrebno za pribavljanje “e-boravka”A�je dati podatke i poslati fotografiju preko interneta, uplatiti taksu od 100 eura i saA?ekati dvije sedmice koje su potrebne da se obave potrebne provjere. “E-graA�anin”A�nakon toga moA?e pokrenuti kompaniju preko interneta i voditi je bez obzira na lokaciju na kojoj se nalazi a�� A?ak i ako nikad u A?ivotu ne posjeti Estoniju. Do 2020. godine se oA?ekuje 150.000 “digitalnih graA�ana”A�i oko 20.000 njihovih kompanija, a ova oA?ekivanja su potkrijepljena odgovarajuA�im studijama i nezavisnim analizama.

Naravno, veA�ina ovih kompanija su visokotehnoloA?ki digitalni start-upovi,A�koji ne traA?e autoputeve, ali traA?e kvalitetan internet. Zbog toga je Estonija meA�u prvim evropskim zemljama koje uvode 5G mobilnu mreA?u. Na uvoA�enje mreA?e A?etvrte generacije, koju u razvijenim zemljama vrijeme veA� polako gazi, graA�ani Bosne i Hercegovine A?ekaju zbog politiA?kih nesuglasica i kaA?njenja u usvajanju Politike sektora elektronskih komunikacija. Tako A�e 4G mreA?a u Bosnu i Hercegovinu biti uvedena kad u “normalnom svijetu”A�veA� bude zastarjela i proA�i A�e joA? puno vremena dok nadleA?ni u ovoj zemlji ne shvate da investitori danas ne dolaze autoputevima, nego mnogo modernijim putevima koji se A?ak ni ne vide.

Putevi za van zemlje

Zbog toga investitori nisu zaobiA?li Estoniju, iako joj autoputevi A?ine tek 10 postoA�putne mreA?e. MoA?da nisu pri vrhu kad su u pitanju autoputevi, ali su (osim po obrazovanju) u samom vrhu po neA?emu drugom, a to je lakoA�a poslovanja. Tu se nalaze na 12. mjestu trenutno vaA?eA�e Doing BusinessA�liste, po kojoj Bosna i Hercegovina zauzima tek 86. mjesto i u odnosu na Estoniju je tamo gdje je Sudan u odnosu na nas. Osim toga, Estonci su a�� bez obzira na to A?to je rijeA? o postkomunistiA?koj ex-sovjetskoj republici a�� uvijek meA�u top 10 drA?ava sA�najmanjim rizikom od korupcije, prema dostupnim izvjeA?tajima.

Parametri na osnovu kojih se mjeri rizik od korupcije se uzimaju iz A?etiri domena, a oni su interakcija sA�vlastima, antikorupciona legislativa, transparentnost administracije i javnog sektoraA�te kapacitet nadzora od civilnog sektora. Iz nekog razloga, Bosna i Hercegovina nije ni meA�u 100 najboljih zemalja kad je rizik od korupcije u pitanju, a najgore nam ide upravo u sektoru interakcije sA�vlastima.

Koliko god bili optimistiA?niA�predstavnici bh. vlasti, realnost pokazuje da A�e autoputevi a�� kad ih izgradimo i kad nam povoljna kreditna sredstva poA?nu dospijevati na naplatu a�� investitore joA? uvijek dovoditi u zemlju sA�loA?im obrazovanjem, kompliciranom administracijom, sporim internetom, ukorijenjenom korupcijom i skupim gorivom. Ako se ovo ne promijeni, A?anse su da A�e svi putevi voditi van ove zemlje, negdje gdje se politike kreiraju dugoroA?no i smisleno, gdje se reforme provode ozbiljno i gdje se zakoni donose na osnovu struA?nih analiza i jasnih raA?unica.

MoA?da i u Estoniju.

Stavovi izraA?eni u ovom tekstu autorovi su i ne odraA?avaju nuA?no uredniA?ku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica:A�Adis NadareviA�)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.