Aleksandar pravi mamce za ribolov i lovi kapitalce

21.01.2018 10:59
thumbs_b_c_4901f1c47596143c7df62267924f2dcd
 

Aleksandar MiljoviA� iz Banjaluke, strastveni je ribolovac, ali osim A?to voli da peca, veA� nekoliko godina pravi mamce za razne vrste riba, uglavnom pastrmku i mladicu. KaA?e da nikada nije pod pritiskom da ulovi kapitalca, pa da vjerovatno i zbog toga ima velikog upjeha u ribolovu.

“Od prvih koraka sam se zaljubio u ribolov, a veA� 30 godina bavim se izradom vjeA?taA?kih muA?ica, a par godina pravim voblere, tviA? ribice, glavinjare”, ispriA?ao je Aleksandar MiljkoviA�, ekipi Anadolu Agency (AA) koja ga je posjetila u porodiA?noj kuA�i u banjaluA?kom naselju Karanovac u kojoj se nalazi i njegoa radionica.PoA?eo je zbog ljubavi prema ribolovu, A?elje da si priuA?ti razliA?ite vrte mamaca, a i zanimalo ga je da li to uopA?te moA?e da napravi i koliko je to zaista komplikovano.

– Bojenje mamca predstavlja umjetnost –

“Krenuo sam da radim neke osnovne stvari, vezano za ribice, oblikovanje drveta. U poA?etku je to iA?lo dosta teA?e jer nisam imao znanja koje drvo da obraA�ujem koje je lakA?e, nisam imao balsu veoma popularnu i laku za obradu. A?im sa krenuo da oblikujem i naA?ao nove materijale, alate, neki savjet dobio od prijatelja onda je to veA� poA?elo viA?e da me kopka kako A?ta, neA�i dobru vibraciju, dobru boju, dobar mamac…”, priA?a MiljkoviA�.

Prema njegovim rijeA?ima za dobar mamac najvaA?nije je naA�i kvalitetno drvo, u njegovom sluA?aju balsu koja je lagana i laka za oblikovanje. Osim toga vaA?no je naraviti dobar balans da bi mamac vibrirao u vodi.Nakon oblikovanja, stavljanja olova i udica slijedi viA?e slojeva zaA?tite drveta i na kraju bojenje mamca. Samo bojenje predstavlja pravu umjetnost jer mnogi od mamaca iz njegove radionice izgledaju kao prave ribice.

NaroA?ito je ponosan na svoj “pronalazak” kada je u pitanju dekor. Radi se o mamcu crne boje sa nekoliko A?utih taA?kica. Na njega je kaA?e sluA?ajno naletio, vrlo je jednostavan, lako ga je napraviti i obojiti, a pokazao se kao veoma uspjeA?an.”Od kad su poA?ele da se prave ribice, A?ovjek pokuA?ava A?to realnije da doA?ara izgled ribice, meA�utim meni se desilo ne imitiram nikakvu ribicu ili A?ivotinjicu u vodi, sluA?ajno sam naA?ao dekor neA?to A?to iritira izaziva agresivnost ribe pa napada jako”, kaA?e Aleksandar.

Na Vrbasu je ekipi AA pokazao kako njegovi mamci rade u vodi, a iako je voda ove rijeke u to vrijeme bila mutna lako je uoA?ljivo da mamci izgledom i kretanjem kroz vodu podsjeA�aju na prave ribice.”U poA?etku sam krenuo da pravim samo za pastrmku mamce veliA?ine tri do pet centimetara i dugo sam na njima radio. PoA?to je to vrijeme bilo poA?etak sezone na pastrmku tako se i desilo da sam krenuo prvo za pastrmku. Do perioda kada mladica kreA�e da radi usavrA?io sam se, osnovne stvari nauA?io, a kada je doA?ao period za mladicu poA?eo sam da pravim mamce i za mladicu. Razlikuju se od ovih za pastrmku po veliA?ini i po teA?ini, po obliku kljuna na ribici koji vodi ribicu”, navodi Aleksandar.

Na pitanje kako su se njegovim mamci pokazali na takmiA?enjima objasnio je da standardni mamci na koje inaA?e ribolovci hvataju divlju ribu nemaju posebno uspjeha jer se na takmiA?enjima puA?ta riba iz bazena, i nije navikla ganjanje ribica, veA� se koristi druga tehnika i drugi mamci. Obzirom da je usavrA?io u pravljenju muA?ica, objasnio je da to nije sluA?aj u muA?iA?arenju gdje sa muA?icama ima mnogo viA?e uspjeha na takmiA?enjima.

Kada nisu u pitanju takmiA?enja Aleksandar MiljkoviA� lovio je pastrmke od A?est kilograma i mladice od 11 kilograma. Posebno zanimljiva je i A?injenica da MiljkoviA� ne jede ribu, pa svoj ulov uglavnom vraA�a u rijeke.”To su najveA�i primjerci ribe koju sam uhvatio, mada nikad nisam ganjao neke baA? kapitalce. Nisam pod pritiskom iA?ao u ribu, viA?e sam iA?ao da se odmorim, relaksiram i zbog druA?enja sa mojim kolegama pa vjerovatno sam i zbog toga imao toliko uspjeha u ribolovu”, istiA?e Aleksandar.

– Izrada mamaca zahtijeva strpljenje i smirenost –

Izrada mamaca i muA?ica objasnio je MiljkoviA� zahtjeva dosta strpljenja i smirenosti, a mamce uglavnom pravi za sebe i prijatelje.”Mislim da sam opstao u ovom svemu A?isto zbog ljubavi prema ribolovu, za mene to nije zamaranje i A?ak lijeA?im A?ivce tako A?to pravim mamce jednostavno me to ispunjava”, istakao je MiljkoviA�.

Ljudi koji prave mamce i muA?ice prije je bilo mnogo manje. Sada zahvaljujuA�i video materijalima dostupnim preko interenta mnogi se odluA?uju da pokuA?aju, ali brzo odustanu. Malobrojni su oni koji istraju i godinama se uspjeA?no bave izradom.Kada su u pitanju potrepA?tine za pravljenje muA?ica i mamaca, danas se sve moA?e pronaA?i u radnjama od zeA?ija dlaka, do perja pauna.”A�to se tiA?e muA?iA?arenja bilo je dosta problema oko nabavke konaca, pera, dlake, tako nekih pomagala, a A?to se tiA?e izrade ribice u zadnje vrijeme je sve na dohvat ruke ako imate novaca A?ta god poA?elite moA?ete naA�i”, kaA?e MiljkoviA�.

Na pitanje ostoje li mjesta na kojima najradije peca, odgovorio je da ne postoje jer kada izaA�e u ribolov najvaA�nije je znati gdje riba “uzima”, da ne baca i povlaA?i mamac uzalud.”Svaka rijeka ima neku svoju A?ar, za mene je Vrbas rijeka broj jedan, ali to je subjetivno jer sam odrastao pored Vrbasa”, navodi Aleksandar i dodaje da svaka rijeka ima nekih A?ari da li veliA?inom, brzinom, mjestom ili prilazom.

(TIP/Izvor: Anadolija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.