Video/Kampanja koja vrijeA�a A?ene iza koje stoji Vlada RS: a�zA�ta sam doA?ek'o da me A?ena vozi. Tata, bolje je i mama, nego rakijaa�?

18.01.2018 19:33
reklamaas
 

Kampanja pod nazivom a�zProslavi odgovorno a�� ako misliA? piti, vozaA? nemoj bitia�? joA? je jedna od kampanja koje se provode u RS, a koja na mizogen naA?in prikazuje A?enu.

Ovo nije prva, a kako se A?ini, neA�e biti ni posljedna reklama u kojoj se A?ena prikazuje na stereotipan naA?in i u kojoj je prisutan dominantan odnos muA?karca prema A?eni.Da situacija bude joA? gora uz muA?karca i A?enu uA?estvuje i lik male djevojA?ice koja je veA� od malih nogu nauA?ena da je normalno da je A?ena nesposobna da vozi automobil i da to A?ini samo jer je otac (muA?karac) pod uticajem rakije. U kampanji u kojoj je naglasak trebao biti na posljedicama voA?nje automobila u alkoholisanom stanju moA?emo vidjeti muA?krca koji se na ni malo lijep naA?in odnosi prema svojoj supruzi i u kojoj se u potpunosti pokazuje nepoA?tovanje prema A?enskom rodu.

Ova kampanja je snimljena sa ciljem smanjenja broja pijanih vozaA?a i poveA�ana bezbjednost saobraA�aja za vrijeme praznika, aA�iza nje stoji Ministarstvo saobraA�aja i veza RS, Ministarstvo unutraA?njih poslova (MUP) RS, Agencija za bezbjednost saobraA�aja RS, Auto-moto savez (AMS) RS, RepubliA?ka uprava za inspekcijske poslove, jedinice lokalne uprave i kompanija “Molson kors” kao strateA?ki partner.

I niko, baA? niko iz svih ovih institucija nije vidio problem u ovim reA?enicama: a�?A?ta sam doA?ek'o da me A?ena vozia�?, a djevojA?ica koja sjedi na zadnjem sjediA?tu dodaje a�?tata, bolje je i mama, nego rakijaa�?. Niko iz pet republiA?kih institucija nije reagovao i jedne kompanije, nije rekao a�zova reklama ne smije da ide u javnost, ovo nije dobro ponaA?anje prema A?enama, mi ovo ne smijemo podrA?atia�?.

Podsjetimo da je prije neA?to od viA?e od pola godine zavrA?ena kampanjaA� Auto moto saveza RS, koja je imala za cilj da se ljudi podstaknu na vezanje pojasa, a simoboliA?no se zvala a�zZaveA?ia�?. Ona je takoA�e na pravi naA?in oslikavala balkanski odnos muA?karca prema A?eni kad joj on kaA?e: a�?ZaveA?i! Dosta priA?e, veA?i pojasa�?.

BanjaluA?ki centar za ljudska prava prije nekoliko dana poslao je molbu za izbacivanje mizogenih poruka iz ove kampanje koje je dostavljeno svima koji stoje iza kampanje a�zProslavi odgovorno a�� ako misliA? piti, vozaA? nemoj bitia�?.

Dejan LuA?ka iz BanjaluA?kog centra za ljudskaA�prava rekao je da je jedna veoma dobra tema kao A?to je edukacija graA�ana u vezi sa tim da ne bi trebalo da sjedaju za volan u alkoholisanom stanju obraA�ena i stavljena u kolosijek stereotipije i omalovaA?avanja.

a�zSam video nam govori o tome da je ovo joA? uvijek druA?tvo u kome odreA�eni stereotipi imaju svoje A?vrsto mjesto i da je ono u svojoj osnovi vrlo patrijahalno i negativno paternatilistiA?ko. U takvom druA?tvu A?ene se doA?ivljavaju kao manje vrijedni subjekti, kojima je potrebna neka vrsta zaA?tite. One mogu obavljati odreA�ene poslove, ali ne tako dobro kao muA?karci. One mogu zamijeniti muA?karce u a��njihovima�� poslovima, ali samo ako muA?karci te poslove ne mogu obaviti iz nekog razloga. TakoA�e, ne treba gubiti iz vida i da je muA?karac u ovoj reklami prikazan kao obiA?ni A?ovinista, A?to je daleko od pravog stanja stvari. Iako je druA?tvo joA? uvijek dosta patrijahalno, muA?karci nisu A?ovinisti po nekom redu stvari. Ovakve reklame samo doprinose, A?esto i nesvjesnom percipiranju nas samih i druA?tva oko nas, te se tako stereotipi joA? viA?e uvrijeA?uju u naA?u svijest i svakodnevicua�?, rekao je za BUKU Dejan LuA?ka.

LuA?ka kaA?e da su iz Agencije za bezbjednost saobraA�aja rekli da je spot napravili sa ciljem da bude A?aljivog karaktera, a opet da skrene paA?nju da je voA?nja u pijanom stanju nedopustiva. Dodaje da je apsolutno dozvoljeno i poA?eljno da spotovi ove vrste budu oni koji A�e na neki naA?in a�zA?okiratia�? javnost, sve u cilju edukacije graA�ana i njihove bolje zaA?tite i takve poruke koje se upuA�uju u javni eter i treba da budu jaA?e u odnosu na svakodnevne reklame. MeA�utim, istiA?e LuA?ka, u njima se ni na koji naA?in ne smiju podsticati mizoginija ili diskriminacija.

a�zJednostavno, nije potrebno da se sa jednom porukom niA?te prava drugog ili pojaA?avaju stereotipi. Ovakav video nije umjetniA?ka sloboda, veA� vrijeA�anje na rodnoj osnovi i stavljanje stereotipa u sredinu reklame. Ukoliko je veA� bilo potrebno da se priA?a u ovom klipu vrti oko rodnih uloga, to se moglo uraditi na naA?in da se rodne uloge preispitaju i da se npr. ismije odreA�eni stereotip. U odreA�enim sredinama, kod odreA�enih graA�ana, i meA�u manje i meA�u viA?e obrazovanim ljudima kruA?i stereotip da su a��A?ene loA?i vozaA?ia��, a��da se loA?e snalaze u prostorua��, a��da loA?ije od muA?karaca mogu raditi odreA�ene stvaria��.Ovakav stav prema A?enama je u stvari emanacija i ostatak starih odnosa koji je vijekovima postojao prema A?enama, iz onog vremena kada su A?ene imale veoma malo prava. Ovi stereotipi se, naA?alost, A?esto i nesvjesno, onda prebacuju i u javne kampanje A?ime dolazi do joA? veA�eg podsticanja samih stereotipa. A?ak i oni graA�ani koji za sebe smatraju da ne robuju predrasudama, znaju da budu baA? oni koji ih dograA�aju ili oA?ivljavajua�?, istiA?e LuA?ka.

Foto: Screenshot, Youtube

On kaA?e da se ovakve situacije deA?avaju zbog toga A?to A?ene joA? uvijek, na odreA�enim mjestima, nisu prihvaA�ene kao jednaki A?lanovi druA?tva i smatra se sasvim normalnim da se naglaA?ava neki stereotip u vezi sa A?enama, radi slanja odreA�ene poruke.

a�zTi stereotipi idu od onih da se curice trebaju igrati samo sa lutkama, da je A?ena majka i domaA�ica, pa tek onda sve ostalo, a nastavljaju se sa tim da A?ene ne mogu raditi jednako dobro kao i muA?karci. I to se normalno koristi u javnom prostoru. A?ene se veA�inom prikazuju ili kao majke, ili kao dobre supruge, ili kao dobre domaA�ice, ili u skoraA?nje vrijeme kao cool starlete. Veoma rijetko one su prikazane kao nauA?nice, inA?enjerke ili direktorkea�?, rekao je za naA? portal LuA?ka.

Aleksandra PetriA�, izvrA?na direktorica Fondacije UdruA?ene A?ene BanjalukaA�rekla je da je veoma loA?e da se kontinuirano koriste isti rodni stereotipi od strane institucija Vlade Republike Srpske u kampanjama koje imaju za cilj da obrazuju graA�ane o A?tetnim posljedicama neodgovornog ponaA?anja u saobraA�aju.

a�zNaroA?ito ukoliko znamo da Vlada Republike Srpske u svom sistemu veA� A?esnaest godina ima Gender centar, koji izmeA�u ostalog, ima i mandat da pruA?a struA?nu i savjetodavnu pomoA� drugim institucijama i time i sprijeA?i promovisanje rodnih stereotipa, mizoginije i diskriminacije. Kampanja time govori da institucije Vlade nisu spremne za druA?tvene promjene, prihvataju, promoviA?u i koriste stereotipne slike o A?enama kao poA?eljne i a��edukativnea��a�?, kaA?e za BUKU Aleksandra PetriA�.

Ona smatra da autori kampanje nisu uopA?te razmiA?ljali o uticaju poruke koja se kampanjom prenosi, veA� iznova recikliraju a�zhumoristiA?nia�? ton da zainteresuju, nasmiju A?iru populaciju.

a�zPo principu, to A�e ljudima biti sigurno zabavno, priA?aA�e o tome, idemo to. Koriste formu skeA?a kako bi obrazovali javnost o bitnom problemu voA?nje u pijanom stanju, istovremeno minimizirajuA�i problem duboko ukorijenjene potA?injene uloge A?ena u druA?tvu i porodici, A?to je veA�ini prihvatljivo, jer smo a��svi veA� na to navikli da su A?ene nesposobne, loA?e i A?rtve…a�� A?ak i djeca misle tako, na A?to ukazuje i a��scenarioa�� spota u kojem djevojA?ica zakljuA?uje da je bolje i da mama vozi nego da vozi alkohol. A?ena je objekat za postizanje viA?eg i vaA?nijeg cilja, manje zlo od alkoholaa�?, pojaA?njava Aleksandra P.
Ona kaA?e da se vrtimo u istom krugu, jer ne postoji kontrola, nema sankcija niti interesa vladinih institucija da se sistemski uredi i kazni promovisanje mrA?nje, stereotipa i diskriminacije u reklamiranju. Aleksanda dodaje da nama marketing kontroliA?u obiA?aji, kafanski dogovori i loA? humor umjesto druA?tvene odgovornosti.

Da bi se situacija promijenila i da bi se razbili stereotipi prema A?enama koji su kod nas dominantni Aleksandra kaA?e da je kontinuirano pisanje i reagovanje medija dragocjeno, jer doprinosi obrazovanju graA�ana i graA�anki da diskriminaciji i stereotipima bilo koje vrste nema mjesta u reklamama.A�a�zOsim toga, situacija se moA?e promijeniti i odgovornim ponaA?anjem vladinih institucija koje trebaju biti dobar a ne loA? primjer, i poA?eti od ozbiljnog shvatanja pitanja zaA?tite od rodne diskriminacije u svakom kontekstu.

Apsurdno je da postoji A?itav niz zakona koji reguliA?u zaA?titu od rodno zasnovane diskriminacije i nasilja i oni se uporno ignoriA?u, pa i od institucija koje su ih usvojilea�?, rekla je naA?a sagovornica.

Foto: Screenshot, Youtube

IzA�Agencije za bezbjednost saobraA�aja Republike SrpskeA�rekli su da im niti jednog momenta nije bio cilj da odnos prema A?enama bude stereotipan i mizogen. Agencija je istakla da je ugovorom sa RTRS-om definisano emitovanje spota do kraja januara, te u ovom momentu nisu u moguA�nosti obustaviti emitovanje spota, ali da u narednom periodu ne planiraju koriA?tenje spota u kampanjama za a�zAlkohola�?.

TakoA�e, u Agenciji su naveli da A�e voditi raA?una da u buduA�im spotovima koje budu radili za kampanje ne bude diskriminacije bilo koje vrste.Na kraju se nadamo se A�e oni koji budu realizovali buduA�e kampanje ove primjere uzeti kao loA?e, kao primjere koji se ne bi trebali ponavljati, jer vladine institucije trebale bi da rade na suzbijanju diskrimancije nad A?enama, a ne da sami budu kreatori iste.

(TIP/Izvor: Buka)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Jedan komentar na Video/Kampanja koja vrijeA�a A?ene iza koje stoji Vlada RS: a�zA�ta sam doA?ek'o da me A?ena vozi. Tata, bolje je i mama, nego rakijaa�?

  1. Crnac

    18. 01. 2018. - 19:41

    Eto Federacija, Srbija, Hrvatska, Crna Gora svi su sigurno manje sovinisti od ovih seljaka iz RS. Svi smo mi isti.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.