ZELENA TABLETICA ZA SRETNE MASE PROSLAVILA TRIDESETI ROA?ENDAN Ugledni psihijatri joA? traA?e odgovor – radi li se o prijevari ili nezapamA�enom uspjehu?

15.01.2018 09:22
prozac
 

PotiA?teni ste? Nesretni? Problemi vas stiA?A�u, ne moA?ete se nositi s njima?

Ne brinite, to nije zato A?to su vaA?i problemi stvarno veliki i teA?ko rjeA?ivi, A?to nemate posao, A?to ne moA?ete spojiti kraj s krajem, A?to ste se suoA?ili s gubitkom voljene osobe – to je zbog kemijskog disbalansa u vaA?em mozgu zbog kojeg ste depresivni. A depresija viA?e nije bauk, ne zahtijeva druA?tvenu i osobnu promjenu i zahtjevnu, dugotrajnu psihoterapiju, samo vraA�anje balansa meA�u neuronima, i to malom, zeleno-bijelom kapsulom. Stigao je Prozac, tabletica sreA�e.

Tako je – krajnje pojednostavljeno – predstavljen Prozac, prvi antidepresiv nove generacije, tzv. selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI), koji je ameriA?ka Agencija za hranu i lijekove odobrila 29. prosinca 1987. godine.

Trideset godina poslije kontroverzni Prozac najprodavaniji je antidepresiv svih vremena, koristilo ga je najmanje 70 milijuna ljudi, a farmaceutska kompanija Eli Lilly koja stoji iza njega i druge velike tvrtke koje su nakon nje proizvodile generiA?ke inaA?ice zaradile su desetke milijardi dolara samo na tom lijeku, piA?e Jutarnji.hr.

Upitna uA?inkovitost

Je li Prozac velika prevara ili nezapamA�en uspjeh u psihijatriji? Ugledni psihijatri veA� tri desetljeA�a zauzimaju suprotstavljene strane, a oni umjereni tvrde: istina je negdje na sredini.

Prozac je, kaA?e dr.A�Vlado JukiA�, ravnatelj Klinike za psihijatriju VrapA?e i predsjednik Hrvatskoga psihijatrijskog druA?tva, bio istinska prekretnica u farmakoloA?kom lijeA?enju depresije.

– Bio je to prvi vrlo malo A?kodljivi antidepresiv, za razliku od dotadaA?njih antidepresiva s ozbiljnim A?tetnim nuspojavama,koji su se rijetko propisivali i koje su pacijenti nevoljko uzimali – objaA?njava.

Ranije generacije antidepresiva izazivale su ovisnost, a veA�e doze bile su smrtonosne. Prozac je stoga doA?ekan kao revolucija. To je doista bio lijek s minimalnim nuspojavama, no upitna je njegova opA�a uA?inkovitost i danas se mnogi pitaju je li im pomagala aktivna tvar lijeka ili vrhunska propaganda koja ih je u to uvjerila.

Jer, Prozac je prije svega bio vrhunski marketinA?ki proizvod, plasiran na viA?e nego spremno ameriA?ko trA?iA?te u pravom trenutku. Osvojio je A?iroke mase – gotovo odmah je prerastao status bilo kojeg drugog lijeka i postao, osobito u Sjedinjenim AmeriA?kim DrA?avama, sinonim za instantno stvaranje dobrog raspoloA?enja, a kao takav uA?ao je (a�?Prozac momenta�?) i u Oxford English Dictionary. Amerikanci su jednostavno poludjeli za Prozacom, a iako ostatak svijeta nije slijedio oduA?evljenje u toj mjeri, A?akom i kapom prepisivan je i u drugim drA?avama: u prvih 15-ak godina koristilo ga je oko 55 milijuna ljudi.

Radilo se o novom lijeku, i��uoksetinu, koji je Eli Lilly na poA?etku razvijala za sasvim drugu primjenu: trebao je to biti novi lijek za sniA?avanje visokog krvnog tlaka. IstraA?ivanja na A?ivotinjama dala su pristojne rezultate, no pokazalo se da nema nikakvog uA?inka na tlak ljudi. Alternativno su poA?eli istraA?ivati djeluje li na smanjenje debljine, ali ni tu nije bilo zadovoljavajuA�ih rezultata. Tada je testiran na pacijentima hospitaliziranim zbog psihoza i teA?kih depresija, ali tu su rezultati bili joA? gori: bolje nije bilo nikome od pacijenata koji su primili lijek, a nekima se situacija dodatno pogorA?ala. Tek je tada farmaceutska kompanija uspjela detektirati pravu skupinu: osobe s blagim depresijama. Testirali su ga na pet pacijenata i svih pet se poA?elo osjeA�ati bitno bolje i veselije. Ostalo je povijest: u sljedeA�ih desetak godina zarada od Prozaca A?inila je treA�inu ukupne zarade moA�noga farmaceutskog diva.

MeA�utim, ne nuA?no zbog fantastiA?nih rezultata, nego zbog izvrsnog marketinga: bio je to prvi lijek koji farmaceuti nisu agresivno reklamirali meA�u lijeA?nicima, onima koji ga trebaju propisivati, nego meA�u najA?irim masama.

Novi lijek predali su u ruke Interbranda, tadaA?nje vodeA�e svjetske brending kompanije, kako bi mu osmislio identitet. I Interbrand je uspio. Prvo, odluA?eno je da se Prozac predstavlja tako da bude prepoznat kao lijek koji to zapravo nije: lijek je neA?to teA?ko, ozbiljno, praA�eno nuspojavama. Prozac je koncept: jednostavna, neA?kodljiva tabletica za sreA�u.

VeA� i samo ime odskakalo je od uobiA?ajenih imena za lijekove koja su najA?eA?A�e ukljuA?ivala inaA?icu imena aktivne tvari, bila nerazumljiva pacijentima i asocirala na znanost i struA?nost. Prozac je bio sve samo ne to: ime nije imalo nikakve veze s i��uoksetinom, a zvuA?alo je kao neA?to pozitivno, proaktivno, veselo, brzo, svijetlo. I postiglo je svoj cilj.

Teren za ono A?to je uslijedilo bio je dodatno pripremljen na sasvim drugoj strani. Naime, nakon prve polovice 20. stoljeA�a iA�FreudovaA�naslijeA�a, depresije shvaA�ene kao bolesti duA?e i psihoterapije i druA?tvenog konteksta kao naA?ina lijeA?enja, u 70-im i 80-im godinama proA?log stoljeA�a ponovno je poA?ela prevladavati teorija da je depresija a�?pravaa�? bolest mozga – ne duA?e ili uma, nego mozga, konkretnog organa, i to bolest do koje dolazi zbog kemijskog disbalansa u mozgu.

Promocija depresije

A?ivA?ane stanice, neuroni, meA�usobno komuniciraju kemijskim signalima, neurotransmiterima, koji dolaze u razliA?itim formama, poput serotonina ili dopamina. Dio znanstvenika zakljuA?io je da depresiju uzrokuje manjak serotonina, a upravo je Prozac poveA�avao razinu serotonina.

Iako cijela teorija o kemijskom disbalansu u mozgu kao uzroA?niku depresije nikad nije znanstveno u potpunosti dokazana, a kasnija su istraA?ivanja pokazala da je kod nekih depresivnih osoba koliA?ina serotonina veA�a nego u zdravih osoba, da kod drugih nema nikakve razlike te da je kod nekih razina serotonina doista niA?a – iz A?ega bi se moglo zakljuA?iti da serotonin zapravo ne utjeA?e na bolest – ta je teorija kod mnogih postala opA�e mjesto.

Farmaceuti nisu mogli imati boljeg savjetnika od te teorije: imali su relativno neA?kodljiv, lako primjenjiv lijek za bolest koja je u porastu i koja se, eto, lijeA?i lijekom. Krenuli su sa svojevrsnom a�?promocijom depresijea�?, pozivali ljude da priznaju da i oni imaju problema s depresijama te im nudili lijek. UoA?i lansiranja Prozaca u Americi je pokrenuta sveobuhvatna nacionalna kampanja koju je financirala kompanija Eli Lilly. Tijekom nje je podijeljeno viA?e od osam milijuna broA?ura pod naslovom a�?Depresija: A?to o njoj trebate znatia�? i tiskano 200.000 postera koji su poruA?ivali da depresija nije sramota i da depresivne osobe trebaju i zasluA?uju pomoA�. U trenutku izlaska Prozaca na trA?iA?te lijeA?nici su bili zapanjeni A?injenicom da im dio pacijenata dolazi s konkretnim zahtjevom da im prepiA?u taj lijek.

Rijetki poremeA�aji

a�?Prije eksponencijalnog porasta potroA?nje SSRI antidepresiva, dakle prije kraja osamdesetih godina, struA?na literatura smatrala je depresivne poremeA�aje mnogo rjeA�ima nego A?to se to utvrA�uje danas. Depresivne poremeA�aje drA?alo se rijetkim, epizodiA?nim, dakle jednokratnim poremeA�ajima dobre prognoze, koji se spontano razgraA�uju lijeA?ili ih mi ili ne. Psihijatri su drA?ali da depresija prolazi sama od sebe, a od ondaA?njih antidepresiva oA?ekivalo se da njeno trajanje dodatno skratea�?, objaA?njava prim. dr.A�Robert TorreA�u svojoj knjizi a�?Prava istina o psihijatriji – kako zaustaviti planetarnu epidemiju uzimanja psihofarmakaa�?, koja je 2014. godine izazvala buru reakcija i negodovanja u domaA�oj struA?noj javnosti.

No, A?injenica je da su sliA?ne kritiA?ke osvrte o psihijatriji i tome na A?to se svela i na A?emu se temelji objavili mnogi strani ugledni struA?njaci, a nakon objave kontroverzne knjige dr. Torrea sve ih je viA?e i viA?e.

Trenutak kad je depresija opisana kao bolest koju uzrokuje kemijski disbalans mozga Eli Lilly iskoristila je do gotovo nevjerojatnih razmjera. Jer, dovoljno je uzeti Prozac – tableticu koja je potpuno sigurna, svima dostupna, bez A?tetnih nuspojava, A?udotvorni lijek koji instantno diA?e raspoloA?enje i tjera tamne oblake koji su se nadvili nad A?ivot. Jedna od reklama za Prozac izgledala je baA? tako: na jednoj crnoj stranici bio je crteA? kiA?nog oblaka, a na drugoj, veseloj i A?arenoj, sunce. Depresija boli, pisalo je na crnoj stranici. Prozac pomaA?e, stajalo je ispod sjajnog sunca.

– Koliko god je Prozac doista bio pozitivna prekretnica kao prvi meA�u antidepresivima koji nemaju ozbiljne i teA?ke A?tetne posljedice, s druge je strane upravo agresivnim kampanjama, koje su u Americi naiA?le na nevjerojatno plodno tlo, doveo do dvije ozbiljne negativnosti. Prvo, depresivne osobe poA?ele su zahtijevati iskljuA?ivo lijek, tabletu koja A�e rijeA?iti sve njihove probleme, A?to je neusporedivo lakA?e od alternative – dugotrajne psihoterapije i promjena. Drugo, nastupila je prava epidemija depresije jer su, s godinama, depresijom proglaA?ena gotovo sva stanja potiA?tenosti, nesretnosti i tuge, i ona koja su potpuno oA?ekivana i normalna, prouzroA?ena stresnim dogaA�ajima. Danas je doA?lo do toga da se, ako osoba A?eli biti percipirana kao ona koja promiA?lja svijet a pritom nije depresivna, smatra da s njom neA?to nije u redu – karikira dr. JukiA�.

Deluzije i halucinacije

DijagnostiA?ki i statistiA?ki priruA?nik za mentalne poremeA�aje (engl. DSM), priruA?nik AmeriA?ke psihijatrijske udruge, koji se smatra svojevrsnom psihijatrijskom Biblijom, prilagoA�avao se novim spoznajama i uvjerenjima. Tako su u izdanju DSM-a iz 1968. godine mentalni poremeA�aji bili podijeljeni u dvije osnovne grupe: u psihoze, koje su ukljuA?ivale simptome poput deluzija, halucinacija i otklona od realnosti, te manje ozbiljne neuroze, poput fobija, opsesivno-kompulzivnih poremeA�aja i depresivnih neuroza, pri A?emu neuroze nisu bile jasno diferencirane od a�?normalniha�? ponaA?anja. Kao moguA�i uzrok depresivnih neuroza bili su navedeni a�?unutarnji sukob ili odreA�eni dogaA�aji kao gubitak voljene osobe ili osobi vaA?nog objektaa�?. VeA� je u sljedeA�em izdanju iz 80-ih godina nestao a�?unutarnji sukoba�?, depresije su proA?irene bez navoA�enja uzroka bolesti, samo opisima simptoma, a u aktualnom izdanju depresije su opisane kao stanja koja karakteriziraju prisutnost tuge, praznine, neraspoloA?enja, praA�ene somatskim i kognitivnim promjenama koje znaA?ajno utjeA?u na funkcioniranje osobe.

U svojoj srA?i teA?e depresije imaju iste simptome kao i tijekom minulih stoljeA�a: A?itate li djela starih Grka,A�ShakespeareaA�ili a�?Anatomiju melankolijea�?A�Roberta Burtona, one su iste kao i danas, objasnio je za QuartzA�Steve Hyman, direktor Stanley Centera za psihijatrijska istraA?ivanja na Institutu MIT-a i Harvarda. MeA�utim, nastavlja, blaA?e depresije u povijesti opisivane su kao a�?opravdane tugea�? – ista ona stanja koja danas opisujemo kao mentalne bolesti.

– A�irenjem mantre da je sve kliniA?ka depresija – i kad A?ovjek osjeA�a bol nakon gubitka posla, i kad mu umre voljena osoba, i kad se suoA?ava s ekstremnim siromaA?tvom – dakle, nekih normalnih stanja u kojima je potrebna potpuno drugaA?ija psiholoA?ka pomoA� i koja zahtijeva osobni i druA?tveni angaA?man na promjeni stanja, umjesto antidepresiva, pojavljuju se, naravno, i drugi ekstremi: da depresija ne postoji uopA�e. Ona apsolutno postoji, uvijek je postojala i uvijek A�e postojati. Oko jedan do maksimalno dva posto stanovniA?tva pati od dubokih depresija. Sve ostalo su reaktivne depresije – tvrdi dr. JukiA�.

Kada bi teorija o kljuA?nosti razine serotonina bila potpuno toA?na, Prozac i njegove generiA?ke inaA?ice, poput Zolofta ili Paxila, morale su dosad, s obzirom na koliA?inu prepisanih antidepresiva, izlijeA?iti od te bolesti cijeli svijet. MeA�utim, broj oboljelih iz dana u dan raste: prema svjetskim statistikama, od depresije pati jedna od A?etiri odrasle osobe na svijetu, a prema predviA�anjima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija A�e u sljedeA�ih pet godina postati drugi vodeA�i uzrok radne nesposobnosti zbog bolesti, odmah iza srA?anih oboljenja

– Uzimanje Prozaca kao tablete koja instantno izaziva sreA�u i otklanja neugodne osjeA�aje ne moA?e imati nikakvog uA?inka i oni koji tvrde da im je bolje – a nije ih malo – doA?ivljavaju A?isti placebo. Naime, da bi lijek djelovao, treba ga uzimati dva do tri tjedna. No, ljudi se uvjere da im je bolje. MeA�utim, nakon godina popularnosti antidepresiva i neumjerene upotrebe, koja Hrvatsku, sreA�om, nikad nije zahvatila, krenula je potpuno druga propaganda: da Prozac uopA�e ne valja i da potiA?e suicidalnost. Istina je, naravno, negdje na sredini. To je jedan pristojan lijek za lijeA?enje blaA?ih depresija kod pojedinih bolesnika – smatra dr. JukiA�.

Visok placebo

Naime, Prozac nije postao popularan samo meA�u odraslima, nego i meA�u mladima, a u prvih desetak godina u Americi se upeterostruA?io broj predA?kolske djece kojoj su prepisani antidepresivi. Upravo u mladoj populaciji porasla je stopa samoubojstava, A?to je pripisano Prozacu.

Koliko je Prozac uopA�e uA?inkovit, a koliko je rijeA? o marketinA?ki zadivljujuA�e dobro obavljenom poslu, stvar je polemika meA�u uglednim struA?njacima diljem svijeta. ZnanstvenikA�Irving Kirsch, direktor Programa za studije o placebo-efektu na Harvard Medical School, proveo je nekoliko ozbiljnih meta-analiza razliA?itih ispitivanja odobrenih antidepresiva i utvrdio da su antidepresivi a�?tek neznatno uspjeA?niji od placebaa�? te da je a�?razlika toliko mala da nema kliniA?ke vaA?nostia�?. Drugi se, pak, kunu u neupitnu uspjeA?nost lijekova, piA?e Jutarnji.hr.

– Placebo je, prema ispitivanjima, kod antidepresiva doista visok. MeA�utim, kao A?to sam rekao, istina je obiA?no negdje na sredini – zakljuA?uje dr. JukiA�.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.