Benjamin ButkoviA�: Zbog KomA?iA�eve kandidature, Hrvati A�e A?oviA�u oprostiti sve greA?ke

14.01.2018 08:14
Zeljko-Komsic-2-610x400
 

A?eljko KomA?iA� odluA?io je ponovo testirati volju biraA?a na opA�im izborima spram politike koju vodi. U dva, Ustavom dopuA?tena, uzastopna mandata A?lana PredsjedniA?tva BiH iz reda hrvatskog naroda imao je razliA?itu podrA?ku.

Na opA�im izborima 2006. godine podrA?alo ga je oko 116.000A�biraA?a, dok je na izborima 2010. godine osvojio impoznatnih 337.000 glasova. Odluka o novoj kandidaturi je saopA�ena na naA?in netipiA?an za ulazak u politiA?ki ring, u relaksirajuA�em razgovoru za jednu sarajevsku televiziju.

KomA?iA� nije objasnio razloge zbog kojih je odluA?io stati na megdan aktuelnom A?lanu PredsjedniA?tva BiH Draganu A?oviA�u koji ima pravo nadmetati se za joA? jedan mandat. Rekao je javnosti samo da A�e a�zkako sada stvari stoje uzeti fotelju Draganu A?oviA�ua�? uz naglasak da je to sve A?to sada moA?e reA�i.

Iz ovakvog istupa KomA?iA�a moA?emo iA?A?itati da joA? nije potpuno siguran da li A�e biti kandidat, ali da je u ovom trenutku sklon takvoj odluci. A?emu ovako uzdrA?an stav od politiA?ara koji je jedino ostao upamA�en po svojoj politiA?koj drA?nosti?

KomA?iA�, A?to je u politici, a posebno bosanskohercegovaA?koj normalan osjeA�aj, ima realnu sumnju u nivo podrA?ke na koju moA?e raA?unati od svojih ideoloA?kih partnera. Ako se bude uzdao samo u snagu svoje Demokratske fronte zalud izlazi na teren.

Pitanje je koliko moA?e vjerovati NikA?iA�u, BajroviA�u, KojoviA�u i drugim opozicionim liderima. Svjestan je KomA?iA� da je epohalni rezultat na izborima 2010. imao zahvaljujuA�i SDP-ovoj stranaA?koj infrastrukturi i ambijentu koji je tada vladao u Bosni i Hercegovini. Hrvatsko biraA?ko tijelo rasulo je tada svoje glasove, svjeA?a su bila pamA�enja na njegov ratni angaA?man.

Veliki argument u prilog kandidiranju leA?i u trenutnom politiA?kom rejtingu A?eljka KomA?iA�a. Ako se ne kandiduje na ovogodiA?njim opA�im izborima njegova politiA?ka karijera je zavrA?ena.

Nije iskoristio simpatije dijela meA�unarodne zajednice kad je osnivao stranku, pokuA?ajte se sjetiti neke njegove konkretne poslaniA?ke aktivnosti tokom tekuA�eg mandata u ZastupniA?kom domu Parlamentarne skupA?tine BiH, stranka se u meA�uvremenu raspada i ako se kadidaturom za A?lana PredsjedniA?tva BiH iz reda hrvatskog naroda ne vrati u politiA?ku orbitu A?eka ga sudbina Harisa SilajdA?iA�a.

Oprostit A�e A?oviA�u sve greA?ke

KomA?iA�eva odluka da se ponovo kandidira, ako to uA?ini, ima istovjetni legitimitet kao i ponovna kandidatura Dragana A?oviA�a. A?injenica je da je KomA?iA� u svom posljednje izbornom nadmetanju dobio i veliku podrA?ku nehrvata, ali to samo po sebi ne bi smjelo biti tretirano u negativnom kontekstu.

U veA�ini demokratskih druA?tava, a bosanskohercegovaA?ko A?eli da se takvim predstavlja, prednost je ako kandidata podrA?avaju ne samo pristalice njegovog nacionalnog opredjeljenja, rase, politiA?ke opcije, nego i drugi.

Ovdje se sudaraju dvije personalne i politiA?ke iluzije. KomA?iA�eva da moA?e a�zvladatia�? bez veA�inske podrA?ke hrvatskog biraA?kog tijela i A?oviA�eva da je on jedini ovlaA?ten da daje uvjerenja na hrvatsku pravovjernost i domoljublje.

HDZ BiH svoje protivljenje KomA?iA�evoj kandidaturi bazira upravo na osporavanju legitimiteta zbog velikog broja boA?njaA?kih, a malog broja hrvatskih glasova. HDZ je u Bosni i Hercegovini, uz manje prekide, u vlasti od rata.

Imao je poluge vlasti i mehanizme da traA?i izmjenu politiA?kog temelja izbornog zakona. Izborno zakonodavstvo u BiH nije iskljuA?ivo utemeljeno na nacionalnom principu. Izborni sistem u BiH, prema ocjenama i meA�unarodnih i domaA�ih sudova, je diskriminatoran i godinama se ne A?ini niA?ta da se taj nedostatak otkloni.

Insistira se na poA?tivanju prava kolektiviteta, a ne pojedinca. Ako se zaA?tite prava graA�ana, bit A�e zaA?tiA�ena prava zajednica, obratno ne moA?e biti i to se praktiA?no pokazuje gotovo svakodnevno.

U dijelu hrvatske politiA?ke javnosti u BiH postoji neodrA?iva teza da KomA?iA� svojom kandidaturom spreA?ava demokratizaciju hrvatskog biraA?kog tijela. Zbog KomA?iA�eve kandidature oprostit A�e, kaA?u, A?oviA�u sve greA?ke, propuste, neostvarena obeA�anja.

Ako su te greA?ke i propusti, neostvarena obeA�anja takvog karaktera da A?oviA� ne zasluA?uje podrA?ku, kakve veze KomA?iA� ima s odlukom biraA?a hoA�e li to i dalje podrA?avati ili ne. VeA�ina je unutar tog istog politiA?kog biA�a pristala na okupljanje unutar HNS-a kao dokazanog instituta jednoumlja. Proces demokratiziranja, prema tome, nije usko povezan s vanjskim, nego sa unutarnjim uticajima. Na prste jedne ruke se mogu nabrojati ozbiljni oponenti A?oviA�evoj i HDZ-ovoj politici proteklih godina.

BrigaA�za poA?tivanje prava malobrojnijih

A�ta HDZ BiH moA?e uraditi u ovom trenutku da zaA?titi svoje interese? Mora traA?iti podrA?ku unutar vladajuA�e koalicije kojoj pripada za izmjene izbornog zakona kako bi Hrvati ostvarili ustavno pravo da biraju svoje predstavnike u PredsjedniA?tvu BiH i domovima naroda drA?avnog i entitetskog parlamenta.

Da bi tu podrA?ku dobio A?oviA� mora odustati od ucjenjivaA?ke politike, ultimatuma, blokada i iskoristiti veA� deklarirane stavove Bakira IzetbegoviA�a i Fahrudina RadonA?iA�a o tome da BoA?njaci moraju uA?initi sve da relaksiraju poloA?aj Hrvata u BiH i da se ne osjeA�aju majoriziranim.

Da ne bi bilo dileme. Pravo Hrvata da biraju svoje politiA?ke predstavnike u BiH nije stvar neA?ije volje i davanja, to pravo postoji i mora biti poA?tovano.

PolitiA?ke stranke koje pretendiraju da predstavljaju Hrvate u BiH moraju se prestati ponaA?ati kao da je to njihovo ekskluzivno pravo, uA?initi sve da animiraju graA�ane hrvatske nacionalnosti da ne apstiniraju tokom izbora i iskoriste biraA?ko pravo.

Pri tome moraju voditi raA?una da svojom politikom ne iritiraju druge aktere politiA?kog A?ivota koji im u A?elji za osvetom mogu uskratiti to pravo. Stranke s boA?njaA?kim predznakom, ako su istinski opredijeljene za oA?uvanje ustavno-politiA?ke povijesti i buduA�nosti drA?ave Bosne i Hercegovine ne mogu se ponaA?ati kao vlasnici prava na izbor i u ime drugih.

Kao predstavnici najbrojnijeg naroda svoju dokazanu demokratiA?nost moraju potvrA�ivati brigom za poA?tivanje prava malobrojnijih.

OA?igledno je i iz ovog sluA?aja da se ozbiljno proA?iA?A�avanje politiA?kog dvoriA?ta Bosne i Hercegovine moA?e uA?initi samo i iskljuA?ivo temeljnom ustavnom reformom. Sva druga separatna rjeA?enja neA�e poveA�ati prostor za konzumiranje postojeA�ih ustavnih prava nijednom konstitutivnom narodu.

Ako veA� njeguje prisne odnose s Miloradom Dodikom, koji je nazaobilazni faktor u ovoj priA?i, A?oviA� bi trebao testirati svoj uticaj i autoritet i pokuA?ati ga nagovoriti da se u taj proces A?to prije uA�e.

A�ta u svemu ovome mogu uraditi biraA?i kako bi njihova volja bila poA?tovana? U ovakvoj igri nadmetanja vjeA?tinama manipulacije najbolje bi bilo da ne glasaju ni za A?oviA�a ni za KomA?iA�a. Ali takav scenarij veA� spada u fantazmagorije.

Stavovi izraA?eni u ovom tekstu autorovi su i ne odraA?avaju nuA?no uredniA?ku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:A�Benjamin ButkoviA�)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.