Izudin KeA?etoviA�: Izazovi i zamke vlasti TK u javno-privatnom partnerstvu

14.01.2018 08:57
banka-novac
 

Javnoa��privatno partnerstvo postaje ‘hit'A� vlasti Tuzlanskog kantona. Dobri poznavaoci prilika bi do dobro rekli da je preteA?a tog modela poslovanja tzv. sistem IMT. IMTa��e u izvornom znaA?enju je: ‘Imali li tu mene’. Rekli bi da je to sliA?no sa povijesnim izrekama tajkuna koji su u procesu tranzicije pretvorbu vlasniA?tva okarkterisaliA� izvjavom ‘ko je jamijo taj je jamio’. Brojni primjeri su ovih poduhvata u bogatoj tranzicijskoj praksi na naA?im prostorima..

Izvorno znaA?enje javno- privatnog partnerstva

Javno-privatno partnerstvo (JPP) predstavlja dugoroA?ni ugovorni odnos izmeA�u javnog tijela i privatnog partnera/poduzetnika, pri kojem u svrhu izgradnje javne infrastrukture i/ili pruA?anja javne usluge, privatni partner preuzima obaveze finansiranja, projektovanja, izgradnje i/ili dogradnje, te moguA�e i pruA?anja javne usluge, dok javni sektor postavlja standarde usluga i zadrA?ava pravo nadzora za cijelo vrijeme trajanja ugovora. JPP se nalazi izmeA�u tradicionalne javne nabavke i privatizacije. VaA?no je prepoznati okolnosti pod kojima model JPP-a moA?e biti najbolji naA?in za isporuku odreA�ene usluge ili izgradnju infrastrukture u poreA�enju sa tradicionalnim metodama javne nabavke. U A?emi JPP-a, privatni partner snosi djelimiA?no ili u cijelosti troA?kove primjene projekta, jednako kao i kljuA?an dio rizika koji se odnosi na izgradnju i upravljanje. Javni partner odreA�uje izlazne specifikacije za projektovanje, te tehniA?ke i operativne karakteristike projekta i odreA�uje mehanizam plaA�anja bilo putem redovnih plaA�anja (npr. u godiA?njim ratama) koja su povezana s raspoloA?ivoA?A�u objekta i usklaA�enosti s izlaznim specifikacijama ili putem direktnih plaA�anja od strane krajnjih korisnika u obliku naknada (npr. cestarina).Cilj JPP-a je ukljuA?iti privatne partnere u primjenu projekata ili u pruA?anje usluga s ciljem osiguranja ne samo dodatnih finansijskih potencijala, nego i koriA?tenje njihovog znanja, ljudskih resursa, inovativnog pristupa i sposobnosti za efikasno upravljanje kompleksnim projektima u javnom interesu.

Glavne prednosti JPP-a

Uslijed rastuA�e potraA?nje za javnim uslugama, kojima drA?avna uprava sve manje sama moA?e udovoljiti, javlja se potreba za podrA?kom iz privatnog sektora. Tokom razdoblja sporog rasta, drA?avni prihodi A?esto nisu dovoljni za pokrivanje potrebnih izdataka, A?to kao posljedicu ima naglo rezanje troA?kova ili poveA�anje poreza. Partnerstva omoguA�ava nesmetan nastavak ili A?ak veA�i nivo usluga i to po niA?im troA?kovima. Razvijanjem partnerstva s privatnim sektorom drA?ava moA?e odrA?ati kvalitet usluga uprkos ograniA?enjima u budA?etu i ponuditi svojim graA�anima A?iri spektar radova, te brA?e i uA?inkovitije usluge.KljuA?no naA?elo JPP-a je raspodjela rizika onoj strani koja A�e tim rizicima najbolje upravljati uz najmanje troA?kove. JPP model mobiliA?e veA�e investicije od onih koje bi sam javni sektor mogao osigurati i time pruA?a moguA�nost raznim predstavnicima privatnog sektora i investitorima da se ukljuA?e u infrastrukturne projekte, razviju inovacije te osmisle nove aktivnosti. DugoroA?na priroda projekata JPP-a rezultira osnivanjem finansijski stabilnih trgovaA?kih druA?tava s predvidivim novA?anim tokovima koji doprinose trA?iA?tu i unapreA�uju rast privrede.

Rizici: ‘Pazi oprez a�� tumba se’

Izazovi koji se kriju u JPP-u su sliA?nu procesima koji se deA?avaju u privatizaciji javnih dobara i javnih usluga. Primjeri su brojni i za iste bi se mogla napraviti veoma opseA?na analitiA?ka osnova.A�Prvo, je komunalni sektor u dijelu vodoopskrbe, komunalnih usluga, zbrinjavanja smeA�a, pogrebnih usluga i toplifikacije. Generalno iskustva su veoma a�?A?arenaa�?. PoA?ev od stavljanja pod kontrolu komunalnog sektora u vlasniA?tvo drA?ave ili privatnog sektora do nerijeA?enih privatizacijskih odnosa u komunalnoj privredi pojedinih opA?tina. Definisanje znaA?enja javne imovine i njihovo raspolaganje ostalo je enigma ili teA?ki teret vlasti na podruA?ju Tuzlanskog kantona. Repovi procesa iz privatizacije su iA?li na ruku lokalnih tajkuna koji su svoju moA� proA?irili na sistem kontrolisanja vlasti lokalnih uprava i samouprava.

Primjer drugi je vezan za funkcionisanje visokoA?kolskih institucija na Tuzlanskom kantonu. Imobilizacija autonomije javnih visokoA?kolskih institucija je iA?la na ruku akreditizacije brojnih visokoA?kolskih institucija koje su naA?le a�?partnerea�? u javnom sektoru.

Primjer treA�i je vezan za funkcionisanje javnih i privatnih ustanova u oblasti zdravstvene zaA?tite. Praksa nedefinisanih odnosa pristupu zdravstvenim uslugama stvara dobru osnovu za finansijske transfere koji seA?u u zonu sive ekonomije. Privatna i javna praksa zdravstvenih djelatnika je tabu teme ili javna tajna. Percepcija o korupciji u oblasti zdravstvenih usluga je na visokoj razini.

PojedinaA?ni sluA?ajevi neregulisanih odnosa su brojni u mnogim lokalnim zajednicama. Najnoviji su vezani za sluA?aj autobuske stanice u privatnom vlasniA?tvu i odnosa vlasti opA�ine u postupku nadzora iA� izdavanje upotrebne dozvole. Prkasa trA?nica i pijaca i privatnih osoba koje obavljaju prometA� proizvoda , bez rijeA?enog poslovnog statusa i benefikta za samozapoA?ljavanje i vlastitu socijalnu skrb. Uzurpacija javnih prostora u razne oblike zakupa bez jasno definisanih poslovnih odnosa.

A�ansa ili opasnost

JPP model mobiliA?e veA�e investicije od onih koje bi sam javni sektor mogao osigurati i time pruA?a moguA�nost raznim predstavnicima privatnog sektora i investitorima da se ukljuA?e u infrastrukturne projekte, razviju inovacije te osmisle nove aktivnosti. U JPP projektima privatni partner se bira odgovarajuA�im postupkom javne nabavke. JPP se implementira putem ugovora u kojima su jasno dogovoreni i utvrA�eni svi aspekti projekta i to ne samo tokom faze izgradnje, nego i u operativnom razdoblju objekta, odnosno razdoblju pruA?anja usluga – jednako tako su obuhvaA�ene i obaveze oba ugovorna partnera. Po isteku unaprijed dogovorenog roka trajanja projekta provedenog po modelu JPPa, objekt se prenosi s privatnog na javnog partner.

Opasnosti su brojne a vezane su za moguA�nosti korupcije i kriminala koji je poseno prisutan u komunalnom i graA�evinskom sektoru gdje je dobra umreA?enost nosioca vlasti i interesnih skupina sa politiA?kom pozadinom.A� S toga i sistem vlasti koji posluje na principu IMT-e predstavlja najveA�u opasnost zbog korumpiranosti administracije i nosica javnih funkcija. Tradicionalni pristup vlasti kao A?ansu za bogaA�enjem u osnovi devalvira sve prednosti sistema JPP koji je praksa u savremenim trA?iA?nim ekonomijama. Reformom javne uprave je moguce poboljA?ati poslovno okruA?enje i stvoriti osnovu za privatnu incijativu. Tuzlanski kanton sa lokalnim upravama i samoupravama mora pretrpiti radikalnu reformu u dijelu raspodjele nadleA?nosti i optimalizacije broja i strukture zaposlenih. JaA?anjem sigurnosti i pravnog sistema stvara se osnov za sve oblike legalnog i zakonitog poslovanja. U osnovi kapital je taj koji ne voli rizike i nesigurnost. Naravno, osim onog kapitala koji dolazi iz sive zone koji razara legalne tokove poslovanja i vodi druA?tvo u siromaA?tvo. JPP uspijeva samo u ureA�enim sistemima sa velikom pravnom sigurnoA?A�u.

Stavovi izraA?eni u ovom tekstu autorovi su i ne odraA?avaju nuA?no uredniA?ku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin KeA?etoviA�/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.