Dijele li se ljudi na dobre i loA?e i raA�aju li se dobri ili se dobrota vjeA?ba?

08.01.2018 07:11
djeca_jajce_fena_2
 

Vijest na raskrA?A�u dvije godineA�o saobraA�ajnoj nesreA�i i stradanju velikog A?ovjeka, KrajiA?nika, Bosanca i Hercegovca, A�efkije SkenderoviA�a, koji je, A?ureA�i u domovinu za novogodiA?nje praznike, stradao na autoputu negdje u Austriji dok je pruA?ao pomoA� unesreA�enima, tjera na razmiA?ljanje.

I otvara pitanje a�� ko su, zapravo, dobri ljudi i A?ta znaA?i biti dobar A?ovjek? I joA? u ovim vremenima…

ZnaA?i li biti dobar biti poA?ten, iskren, mudar, velikoduA?an, hrabar ili pravedan? Mora li dobar A?ovjek imati sve te vrline, od svake pomalo, ili je dovoljno da ima samo jednu od njih?

Ovaj je Bosanac imao jednu a�� bio je veliki A?ovjek, ljudina, humanist. RadeA�i mukotrpno na austrijskim “bauA?telama”, skupljao je i pomagao A?kole, uA?enike, sportiste, sportske klubove, razne organizacije, svoje sugraA�ane. Znao je ponekadA�kazivati: “Za dobrotu je kljuA?no ne misliti u svakom trenutku na sebe, truditi se razumjeti druge ljude i ne osuA�ivati tuA�e ponaA?anje.” Mnogi su ga doA?ivljavali kao kolegu, prijatelja, roditelja, jer u njegovom prisustvu niA?ta nije bilo nerjeA?ivo.

Vrati me ovo u ispraA�enu 2017. godinu, obiljeA?enu vijestima s naslovnica uglavnom o politici, suA�enjima, hapA?enjima, zagaA�enju, korupciji, pljaA?kama, ubistvima…

I da nije pojedinaca, ostala bi ona u sjeni vijesti iz crne hronike, koje su nas sve zamarale.

Bolja strana Bosne i Hercegovine

TraA?eA�i odgovore na pitanja s poA?etka, podsjeA�amA�na one koji su pokazali da su bolja strana Bosne i Hercegovine.

I Senka HamuliA�, PrijedorA?anka, koja A?ivi i radi u Austriji, uA?inila je novogodiA?nje praznike sretnim porodici samohrane majke Amre NuhiA�. Obradovala je njenu djecu, ali i mnoge druge u godini iza nas.

Sjetih se i mladih Prijedora i Sanskog Mosta, gradova s entitetske crte u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji su svima pokazali da ne A?ele podjele, entitetsku crtu razdvajanja, ne A?ele gradove mrA?njeA�nego gradove zajedniA?tva, slobode za sve i svakoga u njima.

Pa, mladih iz Mostara, koji su mirnom A?etnjom za Dan drA?avnosti Bosne i HercegovineA�u dvije grupe, jedna na istoA?noj, druga na zapadnoj strani i onda sa StarogA�mosta, poslali poruku da ne A?ele viA?e podijeljen Mostar.

I uA?enika Srednje strukovne A?kole u Jajcu. I njihove konferencije “Zajedno stvaramo”, sA�koje su buntovniA?ki pokazali protivljenje podjelama u gradu najljepA?ih vodopada.

IliA�sveA�enika Branka RadoA?a, koji je odveo djecu na jedan A?as u dA?amiju, u A?elji da pobijedi neznanje koje raA�a stereotipe.

Pa sluA?ajeve plaA�anja dugovanja za sugraA�ane u Prozor-Rami, pa u zapadnokrajiA?koj opA�ini BuA?im, kadA�je za novogodiA?nje praznike vlasnik jednog preduzeA�a oprostio dugove svim sugraA�anima i joA? mnogih anonimnih darivatelja.

Nagrada a�� djeA?iji osmijeh

Ali, i mlade socijalne radnice Amele OmiA�, koja godinama vodi brigu, iako nema nikakvih uvjeta, i predano radi s djecom s posebnim potrebama u Sanskom Mostu. Ova su djeca izolovana od druA?tvene zajednice, jer ne postoji nijedna institucija koja bi vodila brigu o njima. Jedino mjesto gdje se okupljaju jest NVOA�”Nada”. Amela stigne otiA�i kuA�i onima koji ne mogu dolaziti u iznajmljene, skromne prostorije “Nade” i snaA?na je podrA?ka roditeljima. Ova skromna djevojka, kojoj joA? skromniju plaA�u osigurava jedna njemaA?ka organizacija, jer je izostala svaka podrA?ka lokalne zajednice, ali i drugih institucija koje bi trebale voditiA�brigu o ovoj djeci, sretna je kadA�nauA?i djecu pisati, A?itati, crtati, da razviju emocije, samopouzdanje, sigurnost i socijalne vjeA?tineA�kako bi A?to normalnije kontaktirali sA�okolinom. “NajveA�a nagrada mi je djeA?iji osmijeh”, kaA?e.

AA�onda i Centra za djecu bez roditeljskog staranja “Duga” u Kulen Vakufu, na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine,A�i Admira LjeA?A?anina, A?ije je sluA?ajno izbjegliA?ko prijateljstvo sA�nekoliko novinara i sportista u NjemaA?koj bilo uzrok formiranja, prije 18 godina, nastajanja i rasta Centra za brigu o djeci koju povezuje roditeljska nebriga.

U svom ljudskom naletu da osigura rad Centra i zbrine ostavljenu djecu, A?iji se broj gotovo svakodnevno poveA�avao, stvorio je i neobiA?nu koloniju “Una a��A�u sluA?bi djeteta”, u koju dolaze umjetnici iz regije, desetak evropskih zemalja, Amerike, iA�tako osiguravao sredstva za rad Centra, u kojem je u spomenutim godinama zbrinuto viA?e od 500 djece, na koje su roditelji jednostavno zaboravili i ostavili ih. AliA�i druA?tvena zajednica.

U njegovom je radu i prisustvu sve djelovalo lako i niA?ta nije djelovalo nerjeA?ivo. Ni A?injenica da se u institucijama Kantona, entiteta Federacije, pa A?ak ni drA?ave Bosne i HercegovineA�teA?ko ili nikako nalazio A?ak i dio sredstava za rad Centra. Zato je teA?ko prihvatao vijesti o odlasku prijatelja kolonije Hame Ibrulja, Mustafe Skopljaka… ili, u trenucima teA?ke bolesti, neizvjesnostA�u vezi sA�daljnjimA�osiguranjemA�sredstava za rad Centra i “duginih srca”.

Dobri i loA?i ljudi

I tako dalje…

I s razlogom pitanje:A�dijele li se ljudi na dobre i loA?e i koji je kriterij?

I vjeA?na dilema:A�raA�aju li se ljudi dobri ili se dobrota vjeA?ba?A�Mnogo pitanja i joA? viA?e odgovora.

AA�sve reA?eno pokazuje da dobri ljudi mogu biti i heroji. Nacionalni, lokalni, liA?ni. Ja bih najveA�i znaA?aj dao ovim posljednjimA�a��A�liA?nim herojima,A�jerA�to su oni ljudi koji tako jednostavno upute lijepu rijeA? ili osmijeh, pomognu bez nekog odreA�enog razloga, neko ko u nama budi ono najbolje, najljepA?e.

Zaista, je li onda teA?ko danas biti dobar?

“Potrebna je volja i vjeA?ba”, kazivao bi Admir iz “Duge”: “Radite na tome i svaki dan uA?inite bar jedno dobro djelo.”

I A�efkija s poA?etka priA?e znao bi kazati: “Nije teA?ko, prilike su na sve strane, treba samo redovno vjeA?bati, jer lijek za dobrotu ne postoji, a dobrota je lijek za sve.”

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:A�Mirza SadikoviA�)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.