Boris DeA?uloviA�: Radna akcija A�amac-Dubai

05.01.2018 18:56
n1
 

Zvao me jednom u dva iza ponoA�i KoA?o da ispriA?a vic. Ima on taj obiA?aj, zovne u gluho doba noA�i iz kafane da ispriA?a vic.

Elem, otiA?ao Mujo u NjemaA?ku, pa se pohvalio Sulji da je u Dortmundu otvorio zgodnu jednu malu, gradsku banku. a�?SereA?!a�?, iznenadio se Suljo. a�?BaA? banku? Ono sa A?alterima?a�? a�?BaA? banku. Sa A?alterimaa�?, potvrdio ovaj. a�?Kako? Pa prije samo mjesec dana otiA?o si odavde ko kokuz, a sad otvorio banku!a�?, predao se Suljo. a�?Eh, kakoa�?, odgovorio Mujo. a�?Pajserom.a�?

Tako je, eto, bilo nekoA� davno, u vrijeme prije blagostanja u Bosni i Hercegovini, kad se za otvaranje takvih biznisa joA? moralo na gastarbajdA?iluk u NjemaA?ku. Danas taj KoA?in vic ide ovako: otiA?ao Elmedin sa Soukbunara u Novo Sarajevo, pa se pohvalio Sulji da je na Dolac Malti otvorio zgodan mali, kvartovski centar za plaA�anje komunalnih usluga. a�?SereA?!a�?, iznenadio se Suljo. a�?BaA? Centar komunalnih usluga? Ono sa A?alterima?a�? a�?BaA? komunalnih usluga. Sa A?alterimaa�?, potvrdio ovaj. a�?Kako? Pa otiA?o si odavde ko kokuz, a sad otvorio Centar komunalnih usluga?!a�?, predao se Suljo. a�?Eh, kakoa�?, odgovorio Elmedin. a�?Makazama.a�?

Mrtav ozbiljan je tako krajem proA?le godine – sve sa zastavama, fanfarama, novinarima, kamerama, nadahnutim govorom, crvenom vrpcom, pliA?anim jastuA?iA�em i makazama – premijer Kantona Sarajevo na Dolac Malti sveA?ano otvorio Centar komunalnih usluga, u osnovi dakle jedan poslovni prostorA?iA� veliA?ine mahalskoga granapa, sa par A?altera na kojima A�e graA�ani plaA�ati raA?une za vodu, struju i gas. NeA?to dakle A?to u drugim civilizacijama – manje naprednim i svakako manje sveA?anim – jednog dana samo nikne u prizemlju zgrade, u Bosni i Hercegovini sveA?ano otvara sam predsjednik Vlade, u izravnom televizijskom prijenosu s limenom glazbom, djeA?jim zborom, djevojkama u narodnim noA?njama i oduA?evljenim graA�anima A?to maA?u drA?avnim i partijskim zastavicama.

DojuA?eraA?nji kokuzi sveA?ano tako po Bosni otvaraju centre za plaA�anje komunalnih usluga, kruA?ne tokove, trotoare i suvremene nove kontejnere. Ne zajebavam se, nije KoA?in vic, baA? uliA?ne kontejnere za smeA�e: samo dan prije nego A?to A�e kantonalni premijer na Dolac Malti sveA?ano otvoriti komunalne A?altere, par stotina metara dalje, na drugoj obali Miljacke, naA?elnik opA�ine Novo Sarajevo NedA?ad KoldA?o mrtav je ozbiljan, uz pljesak okupljenih uA?enika osnovnih A?kola, sveA?ano pustio u rad lijepi, novi zeleni kontejner za elektronski otpad.

Centar za komunalne usluge i kontejner za elektronski otpad samo su dva posljednja megaprojekta koja su u BiH i gradu Sarajevu a�� metropoli fantastiA?nih novih atrakcija koju veA� zovu europski Dubai a�� uz sveA?anu pompu pootvarali kokuzi A?to su do juA?er po NjemaA?koj otvarali banke.

Bosanska graA�evinska A?uda pobrojali su nekidan vrijedni kroniA?ari bosanskohercegovaA?kog procvata sa portala Istinomjer, i A?ovjeku zaista zastane dah kad vidi A?to se sve u Bosni i Hercegovini sagradilo i spektakularno otvorilo: od desetak kilometara posve uzaludnog auto-puta od OdA?aka do rijeke Save, do grandioznih hiljadu metara sarajevske zaobilaznice koju su u novembru sveA?ano otvorila A?ak dva premijera, federalni i kantonalni; od obnovljenog a�� niti dakle sagraA�enog, veA� samo malo prefarbanog! a�� dvjesto metara dugaA?kog tunela na magistrali LjubogoA?ta-Pale, kojega su pompozno otvorili premijerka Republike Srpske A?eljka CvijanoviA� i sam predsjednik Milorad Dodik, do nove trafo-stanice u A?itluku, koju su sveA?ano pustili u rad predsjednik Federacije BiH Marinko A?avara i liA?no predsjednik PredsjedniA?tva BiH Dragan A?oviA�.

Kantonalni ministar obrazovanja, na primjer, u septembru je u sarajevskoj osnovnoj A?koli a�?Musa A�azim A�atiA�a�? mrtav ozbiljan sveA?ano otvorio a�� nema dalje – nove A?kolske ormariA�e. KaA?em a�?nema daljea�?, iako u Bosni i Hercegovini uvijek ima dalje. U Istinomjeru su tako zaboravili meni osobno a�� kad smo veA� kod osnovnih A?kola – najimpresivnije graditeljsko A?udo otvoreno proA?le godine. Prije koji tjedan, naime, u zeniA?koj osnovnoj A?koli a�?Alija Nametaka�? najozbiljnije je, uz cijeli prigodni kulturno-umjetniA?ki program i nadahnute govore, sveA?ano puA?ten u rad suvremeni novi a�� A?kolski zahod. BaA? pravi pravcati zahod: klozet, klonja, A�enifa. Jasno da takav infrastrukturni megaprojekt drA?ava Bosna i Hercegovina nije mogla iznijeti sama, pa je novu A�enifu u A?koli a�?Alija Nametaka�? financirala Turska vojna misija u BiH.

Imat A�e tako a�� kad smo veA� kod Alije Nametka – o A?emu pisati njegov unuk Muhamed Nametak, sarajevski povjesniA?ar A?to se pasionirano bavi socijalistiA?kom poslijeratnom izgradnjom u BiH, i svim onim transbosanskim prugama, cestama, mostovima, tunelima i tvornicama A?to su se gradile u ono vrijeme, prije nego su izmiA?ljeni demokracija, izbori, predizborna obeA�anja, kameni temeljci i sveA?ana otvaranja. Civilizacija koja je, kako bih rekao, prije samo dvadesetak hiljada godina gradila dvjesto metara visoke piramide, danas a�� jebem te, slavna historijo! – sveA?ano otvara trotoare i zahode.

Ima tako a�� kad smo veA� kod Muhameda Nametka a�� u zagrebaA?kom A?asopisu za suvremenu povijest jedan njegov rad, a�?Uloga omladinskih radnih akcija u stvaranju socijalistiA?koga druA?tva u Bosni i Hercegovini 1945a��52a�?, s naglaskom na najveA�u onodobnu radnu akciju, legendarnu A�amac-Sarajevo, dvjesto A?etrdeset kilometara dugaA?ku A?eljezniA?ku prugu sagraA�enu krampovima i lopatama za samo a�� jebem te slavna historijo po sto puta! a�� sedam mjeseci. Sedam mjeseci! Onih desetak kilometara od OdA?aka do Svilaja bosanski su neimari sa svom hidrauliA?nom graA�evinskom tehnikom gradili pune A?etiri godine! A zloA?inac Broz ni prugu A�amac-Sarajevo nije htio sveA?ano otvoriti dok na njenom kraju mjesec-dva kasnije nije zavrA?ena i golema nova A?eljezniA?ka stanica u Sarajevu.

Ne navodim, meA�utim, Nametkov rad da bih Mili, Draganu i Bakiru vadio mast: ima, naime, u njemu divna jedna epizoda s radne akcije A�amac-Sarajevo, dokument iz Arhiva BiH s izvjeA?tajem o a�?kontrarevolucionarnoj propagandia�? meA�u akcijaA?ima na pruzi: u TreA�oj hercegovaA?koj brigadi, biljeA?e budni komesari, jedan je omladinac tako 1947. dobio pismo u kojemu se kaA?e da se u rodnom kraju pojavila Djevica Marija, poruA?ivA?i narodu da A�e a�?sve ovo brzo proA�ia�?.

Osim A?to predstavlja izvanredno – i iznenaA�ujuA�e slabo poznato – otkriA�e o prvom poznatom Gospinom ukazanju u Hercegovini, viA?e od trideset godina prije MeA�ugorja, lijepo taj dokument govori i o A?ivom optimizmu a�?reakcijea�? onog vremena. Jugoslavenski zulum s prugama, fabrikama, branama i hidroelektranama, istina, nije baA? a�?brzo proA?aoa�? a�� nije Marija, A?to bi rekao Papa, meteorolog a�� ali je na kraju ipak proA?ao. Danas, recimo, u njenom MeA�ugorju joA? nemaju kanalizaciju, jedan najobiA?niji kruA?ni tok gradi se veA� toA?no sedam mjeseci, a marA?al Herceg-Bosne Dragan A?oviA� sveA?ano, eto, u A?itluku otvara trafo-stanicu.

Elem, otiA?ao sarajevski kantonalni ministar obrazovanja Elvir KazazoviA� na ViA?njik, pa se pohvalio Sulji da je u A?koli u A?ekaluA?i otvorio djeci A?kolske ormariA�e. a�?Kako?a�?, zadivljeno A�e ovaj. a�?Makazama ili pajserom?a�?

Stavovi izraA?eni u ovom tekstu autorovi su i ne odraA?avaju nuA?no uredniA?ku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Izvor: OsloboA�enje/Autor: Boris DeA?uloviA�/Foto: N1-Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.