Izudin Kešetović: Šta se krije između rudarskih plata i najavljene prokure u rudnicima?

12.12.2017 07:35
rudari-940x528
 

Ugovori  za narednu godinu su uobičajna poslovna praksa. Ovi kolektivni o radu su ozbiljna stvar pregovaranja sindikata, poslodavaca i države. Najnoviji ugovori o platama rudara su po mnogo čemu karakteristični. Projekat ‘rudari i energetičari pod istim krovom’  je bio logičan ali i rizičan. Organizaciona forma sa koncernom i zavisnim društvima  nije uspjela.

Koji su osnovni problemi koji su izbili na vidjelo?

Prvo, kriza rukovođenja.

Drugo, finansijska kriza.

Kriza rukovođenja

Koncern i zavisna društva su u osnovi društva kapitala. Taj odnos je uspostavljen kroz vlasničku strukturu. Vlasnički odnos gdje je država vlasnik kaitala u elektroprivredi oko 90% i nad zavisnim društvom 100%, u osnovi određuje i upravljačku strukturu. Vlasnik se ispoljava kroz Skupštinu i Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH. U zavisnim društvima  je uspostavljen sistem nadzora  gdje je država dominantna preko u koncerna kao organizacione forme. I na kraju je menadžment. To je tzv. uprava koja se javlja u funkcijama generalnog direktora koncerna i direktora zavisnih društava, izvršnih direktora  koncerna i zavisnih društava. Ovakav sistem vlasništva i upravljanja podrazumjeva i određena pravila koja su uobičajna  u tzv. sistemu korporativnog upravljanja. U prvom redu to se odnosi na sistem kontrole i revizije poslovanja koja se uspostavlja po međunarodnim standardima računovodstva i revizije. Time se uspostavlja balans razdvojenih funkcija vlasništva i upravljanja.

Prokura ili stečaj u zavisnim društvima

Poslovanje koncerna i zavisnih društava u poslovnom sistemu Elektroprivreda BiH pokazuje jednu  sliku  koja se različito tumači. Poslovni rezultat  energetike je oko nule ili kako to neki kažu  ‘pozitivne nule’. U stvari se radi o ogromnom gubitku ako se iskaže pokazateljem prinosa na imovinu  (aktivu) i prinosom na kapital. To su pokazatelji  ROA i ROE preko kojih se prati efikasnost poslovanja. Očito ovi pokazatelji su u promilima, što u odnosu na obim i strukturu imovine  predstavlja  ogroman gubitak. Taj gubitak se ispoljava u slaboj reprodukcionoj sposobnosti koja ne obezbjeđuje elemente proste reprodukcije. To znači da se iz raspoložive amortizacije i akumulacije ne mogu finansirati zamjenski kapaciteti. Primjer  je Blok 7 Termoelektrane u Tuzli koji se finansira kroz komercijalni kredit potencijalnog isporučioca opreme i izvođača radova. U stvari radi se o klasičnom kreditnom odnosu iza kokih stoji banka i garant. U ovom slučaju ino banka i država. Kod zavisnih društava se radi o klasičnom stečaju. U većini zavisnih društava pasiva (obaveza) nadmašuju  aktivu,  kapital je ‘negativan’. Narušena je i likvidnost koja se pokriva raspoloživim finansijskim tokom iz koncerna  i velikim dijelom neplaćenih obaveza. Poreske obaveze se procjenjuju na nekoliko stotina miliona KM. Finansijska dubioze se stvaraju u budžetima i fondovima  što otežava krhu ravnotežu prihoda i rashoda i uvećavaju deficite i gubitke .Nelikvidnost je hronična.

Plate i sindikati

Radnici u koncernu su osigurani kolektivnim ugovorom koji im obezbjeđuje pristojne plate  i sigurnost. Rudari u zavisnim društvima su dijelom doživjeli ‘blagodati’  koncerna u redovnosti plate. Izdašnost rudarske plate su dijelili sa svima onima koji su zaposleni  u rudnicima: počev od  direktora, službenika do rudara.  Solidarnost je očito bila na visokoj razini. Ono što je izostalo su ekonomski efekti i kumulirani gubitak. Blokade računa su postali uobičajna praksa jer  Zakon o finansijskom poslovanju i Zakon o stečaju  poznaje čiste račune. Očiti čistih računa nema, osim onih koji se revidiraju i podnose u formi izvještaja  vlasnicima kapitala. Vlasnik kapitala je taj koji rješava sudbinu energetike i rudarstva.

Lex speciali ili prokura

Normativnog dijela očitio ne manjka. Lex speciali ili specijalni zakoni su već postali praksa kada se radi o velikim finansijskim dubiozama. Finansijska dubioza kod zavisnih društava Elektroprivrede BiH očito nisu potpuno procijenjene. Sindikalni kolektivni ugovor pokazuje samo jednu sliku stanja. Ta slika se ogleda u nastojanju očuvanja plata rudarima i održavanja nivoa plata u Elektroprivredi BiH (zaposlenim u elektranama, distributerima i upravi). Glavna bitka se vodi za plate, što je sasvim razumljivo. Ono što postaje upitno ostaje nerješivo. Nerješivo je poslovanje i tzv. efekat ROE i ROA , tj. prinos na kapital i imovinu. Sve u svemu ovi pokazatelji su ispod nule ako se posmatra cjelokupan energetski sektor. Preuzimanje upravljanja nije izgledno jer je na čelu svih pravni subjekata stranačka struktura počev od pozicije generalnog direktora do direktora rudnika. Isti model je bio i nakon uspostavljanja Koncerna, samo što se ista mijenjala nakon ozbornih rezultata 2010. i 2014. godine. I jedna i druga upravljačka struktura nije donijela efektae jer je poslovala po istim principima. Nova struktura, 2018. godine, će biti ista ili gora jer su i prilike gore, a apetiti vlasti sve veći.  Nagovještaj investicija ništa ne znači za tekuće poslovanje. Investicije u rudnike i energetska postrojenja su na razini proste repredukcije. Nedostatan finansijski potencijal ne postoji u dovoljnom obimu u samom sistemu jer se isti crpi kroz loš sistem upravljanja.

Plate  ili prokura

Velika dilema koja se javlja u vlasti su plate i prokura  u rudnicima. Očito rješenje je u stečaju ili lex speciali za energetski sektor. Priča o privatizaciji i ‘zlatnoj koki’ je prošlost. Potpuna socijalna sigurnost hiljade zaposlenih u energetskom sektoru se ne može pokriti postojećim modelom poslovanja. ‘Ispaljena’ prokura u sistemu rukovođenja ovako osjetljivim sistemom postaje samo varka ili priznavanje vlastite nesposobnosti. Ovdje se očito radi o slabostima vlasnika i aktuelne vlasti da uspostavi efikasan sistem upravljanja. Svi pokušaji da se isti uspostavi  sa podobnim i nesposobnim kadrovima je propao. Primjeri su brojni. Ovaj problem sa rudnicima je poseban jer je finansijski veoma obiman, odnosno ogroman. Dubioza u rudnicima je već dovoljno velika da može da ugrozi cijeli energetski sektor. Plate su samo jedna strana problema. Problemi su sistemske naravi. U pitaju su problemi vlasništva i funkcionisanja vlasti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović)

 

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.