Izudin Kešetović: Veliki dugovi, prazni budžeti i fondovi u FBiH

26.11.2017 19:45
slavisa2
 

Dugovi po osnovu doprinosa i PDV-a se procjenjuju u iznosu od 5, 5 milijardi KM što je oko 20 DBP-a na godišnjoj razini. Iznos dugovanja rudnika FBiH  se procjenjuje  na oko 550 miliona KM,  što je oko 15% svih dugova od doprinosa (3,5 milijardi KM). Na drugom mjestu su Željeznice F IH sa 192 miliona KM; na trećem mjestu dužnika je „GRAS“ Sarajevo sa 126 miliona KM. Radi se o doprinosima iz plata i na plate. Spisak ostalih dužnika je veoma obiman.

Dugovanje od 900 miliona

Zbrajanjem, samo tri prva rekorda, po osnovu neplaćenih doprinosa dobija se impoznatna cifra od oko  900 miliona KM. Realna vrijednost ovih potraživanja države je nula jer se radi o dugovima sa državnim vlasništvo. Ispravke na bilansima preuzeća je na strani kapitala, a kod države  je to pozicija javnih prihoda, na strani aktive (imovine). Računovodstveno gledajući  u bilansima se postiže bilansna ravnoteža, što u novčanim tokovima ima rezultantu koja je nula. Sudbina svih fiskalnih potraživanja brojnih javnih ustanova i preduzeća, gdje država ima dominantno (100% vlasništvo) ili manje iznose  (većinsko ili manjinsko), znači gubitak kapitala i priliva novca. Sva ostala priča se svodi  ‘šta bi bilo, kada bi bilo’.

Šta nudi Zakon o finansijskom poslovanju u FBiH?

Nadzor nad finansijskim poslovanjem pravnih i fizičkih lica koja obavljaju poslovnu aktivnost, tj. kada se radi o ugovorima između poduzetnika, vrši Poreska uprava FBiH; dok kada se radi o subjektima javnog prava i poduzetnika vrši Ministarsvo finansija putem budžetske inspekcije. Sve u svemu, centralna uloga nadzora je kod Ministarstvo finansija FBiH, koje ima propisanu proceduru, mjere i kaznenu politiku.Ono što se indetifikuje u postupku nadzora je veoma komleksno: neadekvatnost kapitala, rokova izvršenja novčanih obaveza i nelikvidnosti. Zakon u principu nameće subjektima poslovanja finansijsku disciplinu što je preduvjet za fiskalnu disciplinu javno-pravnih tijela države.

 Da li Zakonom riješava problem?

Kako god je zakon normativno uredio ovu veoma delikatnu situaciju, stvarno stanje je drugačije. Idealno je postavljena odgovornost uprave i nadzornog odbora koji bi trebali da vode brigu o svim oblicima rizika. Veliki zadaci upravi i nadzornog odbora u opštoj nelikvidnosti dovodi pitanje  spremnosti da se posluje u izazovima rizika. Gledajući u cjelini stanje izgleda kao ‘zaleđeno’ i vodi u stečaj. Put u stečaj je mnogim namijenjen,  jer  problem poslovanja  postaje nerješiv.

Kakva je sudbina potraživanja?

Sudbina naplate svih oblika potraživanja i nesolventnosti je očito nerješiva. Navedeni rekorderi koji nose samo dug u doprinosima od 900 miliona KM, osim države imamju obaveze i prema drugim povjeriocima. Država sa prihpdom koji je nula ne rješava svoje probleme u socijalnom sektoru koji je najosjetljiviji: zdravstvo, školstvo, nezaposleni. Kod poreza je to daleko više jer se ne radi o destiniranim (unaprijed određenoj pripadnosti) prihodima. Time je situacija još delikatnija jer se tiče svih javnih potreba.

Ključ rješenja

Ključ rješenja  očito nije u kapacitetu poreskog organa koji objektivno nije osposobljen za navedene oblike nadzora. Rješenja se moraju tražiti u programiranim stečajevima i uvođenjem u proceduru kriznih menadžera i ekspertnih rješenja. U preventivnom smislu u dijelu koji se odnosi na sistem naplate javnih prihoda delegiranje probleme mora ići prema nosiocima platnog prometa. To praktično znači uvođenje obaveze preventivne  prethodne kontrole  i  obaveze podnošenja obračuna poreza i doprinosa u rokovima. To se posebno odnosi na sistem plata u cjelokupnom iznosu bruto plate i utvrđivanje prioriteta plaćanja. Blokiranje računa bi morala biti strogo u vezi sa automatizmom podnošenja stečajnog postupka. Procesni Zakon o stečaju  mora biti kapacitiran da pokrene ozdravljenje.

Kraj  ili početak dugova

Početak i kraj o dugovima se svodi  na kompleksno pitanje ekonomije koja podrazumjeva znanje i vještine. Odsustvo znanja i vještina, kao i  neprofesionalan odnos generira ogromne probleme  koje tržišna ekonomija ne poznaje. Finansijski slomovi bankrotsva  još nisu se iskazali u punoj mjeri. Na konkretnim primjerima rudnika, željeznice i gradskog prevoznika ima svoje uzroke i posljedice. Ono što brine je da se ne nazire kraj.

Problemi se povećavaju u javnom sektoru, naročito u zdravstvu jer je veliki broj zdravstvenih institucija pod teretom dugova. Penzioni fond FBiH je u dubiozi  i spas vidi u ukidanju i bježanju pod okrilje budžeta. Ista sudbina očekuje i rudnika koje Elektroprivreda BiH održava u životu iz novčanih tokova amortizacije, bez dovoljnog potencijala za prostu reprodukciju. S toga gradnja zamjenskih termo-energetskih objekata znači novi dug uz garanciju javnim prihoda  tj. budžetom. Penzioni fod ima istu sudbinu jer nema fiskalni kapacitet  da izmiri obaveze svih onih koji su uvedeni u prava bez adekvatnihizvora. Teret snose zaposleni koji neopravdano plaćaju visoke stope obaveza iz kojih nije moguće sanirati zdravstveni i penzioni fond.

Nelikvidnost i nesolventnost realnog sektora privrede prestavlja glavnu smetnju koju je nemoguće sanirati kreditima bankarskog sektora. Visoka stopa nenaplećenih kredita bankarski sektor čini veoma opreznim  jer moraju sanirati gubitke relativno visokim kamatama na kredite. Jeftinog novca iz monetarnog sistema nema jer  Centralna banka BiH ima zabranu da ‘štampa novac’ tj. da ima primarnu emisiju. Emisije dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira je veoma mala, osim trezorskih zapisa kojim se „ krpi“ budžet. Dugoročni izvori bi bili pravo osvježenje.  Krediti MMF-a bi bili prava blagodat  za nosioce vlasti. Rast duga polahko postaje limit, a servisiranje obaveza veliki teret.  Od reformi se ne nazire niti početak, jer se počele obrnutim redoslijedom; kako bi se sačuvao mir i održala postojeća  strukturu na pozicijama vlasti. Izlaz je u promjeni koncepta vlasti, koja mora priznati  naći rješenje. Dosadašnje politike u novim zaduženjima i porezima nisu dali rezultate. Dugovi, prazni budžeti i fondovi su samo posljedica.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: Prof. Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.