Izudin Kešetović: Zdravstvo Tuzlanskog kantona je bolesno

23.11.2017 07:30
Untitled6-567x400
 

Sindikat ljekara medicine i stomatologine TK očito nije po ‘bridu’ Vlade TK. U stvari postali su nezahvalni za platu, u rasponu od 1.400 do 4000 KM, dok  veliki broj nemedicinskog osoblja ‘prodaje zjale’, a prima platu. Očito da Sindikat traži ono što mu pripada.

Šta to traži Sindikat?

Sindikat traži ono što mu pripada, a to je plata i uslovi rada. Vlada TK-a  kaže da novca nema jer su ga potrošili  oni koji ništa ne rade. Znajući iz kojeg miljea dolazi predsjednik Sindikata i premijer TK njima je i jedno i drugo poznato. Poznato je kako se postaje uposlenikom, direktorom, šefom  i tehničkim osobljem, sve do čistačice. Poznato je kako se postaje članom upravljačkih struktura od Zavoda za zdravstvo do  UKC-a Tuzla. Očito sve im je poznato. Dobro im je poznato stanje u domovima zdravlja i bolnicama. Nije ništa nepoznato i sa javnim nabavkama i trošenju javnog novca.

Kako disciplinovati Sindikat?

Rješenje disciplinovanja Sindikata je sasvim jasno. Na Vladi TK je da propiše sistematizaciju i popuni istu svojim stranačkim kadrovima od  generalnog direktora do portira u srazmjeru sa izbornim rezultatima. Na takav način Vlada TK bi imala kvalfikovanog ili reprezentitativnog  sugovornika koji bi ispoštovao sve počev od načina tretmana bolesnika, izdavanja lijeka do ostvarivanja prava iz zdravstvene zaštite. Apsurdnost slike stanja u zdravstvu se može reprezentativno izvesti na bazi uzorka koji se veoma lako može dovesti u korelaciju  sa onim što čini dijagnozu zdravstva. Očito zdravstvo TK je davno  počelo gubiti imunitet i sada je u kasnoj fazi bolest.

Novac kao infuzija bolesnom zdravstvu

Sindikatu zdravstva i Vladi TK-a  nedostaje ‘infuzija’ koja se zove novac. Za novac  se trebaju briniti oni kojima je to struka. Očito novca ima. Ima ga obilno u privatnoj praksi i sada na privatnom medicinskom fakultetu. Jedino novca nema u Fondu  za zdravstvo i Budžetu. Novca ima u privatnoj zdravstvenoj  praksi jer tu se dobije, izdati ili ne izdati, fiskalni račun bilo da se radi o stomatološkim ili drugim zdravstvenim uslugama. Najbolje je ako se praksa obavi u javnoj usluzi, a naplati u privatnoj. Za tu praksu dobro zna i predsjednik Sindikata.  Svakako tu je tzv. i siva ekonomija koja je dobra jer oni u sektoru javnih usluga plaćaju samo doprinose i nemaju fakturu za usluge koje se vrše,  osim ako taj odnos nije stavljen u domen tzv. solarnog plaćenja, ‘lova na dlan ili koverta’. Zvanično vlast percepciju o korupciji u zdravstvu može ignorisati jer samo „ široke narodne mase“ znaju kako im je lijepo i koliko dobijaju za unaprijed plaćene usluge.

Novac kao ‘alajbegova slama’

Oni koji se stručno bave novcem  mogu ustvrditi da ga ima u izobilju. U zdravstvu i previše u odnosu na ono šta se nudi kao  ‘proizvod’ ili usluga. Sa monetarnog aspekta problem je jednostavan. Sa zdravstvenog aspekta veoma kompleksan. Monetarna struka priznaje tražnju u novcu ili kako bi makroekonomisti rekli ‘ekonomija tražnje’. Novac ide za robom ili uslugom. Novac prepoznaje  mjesta gdje će se alocirati. Očito na tom putu postoji barijera. Nudi se nekvalitetna usluga. Novac bježi. Stvaraju se tzv, ‘oaze’ kao što je primjer ‘poreskih oaza’. Velika količina novca se sliva u ruke onih koji upravljaju sistemom i ne dolaze do krajnjeg potrošaća. Šta je na strani ponude? Na strani ponude je ništa ili nedovoljno ništa.  Rezultat ponude i tražnje je ništa. Novac je samo transmisija jednog nelogičnog odnosa i on bježi u ruke onih koji ga prepoznaju. Bez novca ostaju oni koji ga izdvajaju i čekaju kvalitetnu uslugu.

Pacijent postaje misaona imenica

Pacijent ili korisnik usluge postaje misaona imenica. Po karakteru je on imaginaran. Izdvaja novac. Nema usluge za novac. Novca nema. Nema usluge. Pacijent očito u ‘nagurivanju’ Sindikata i Vlade TK postaje nepotreban ili suvišan. Postaju važniji oni koji se nagurivaju da budu na platnom spisku (ne)zaposlenih ili odobrenih brojnih specijalizacija, magisterija i doktorata. Očito da će nas u budućnosti prestati liječiti ljekari opšte prakse ili kako ih zovu kućni ljekari u tzv. porodičnoj medicini.  Vrijema medicine dr Pašića se može naći samo u knjigama ‘Tuzlanskog vremeplova’ jer je očito u to vrijeme bilo ‘pogrešno’ stajalište da te samo struka i rad mogu dovesti u zvanje narodnog doktora i rektora Univerziteta u Tuzli. To vrijeme dr Paćića i dr Tulumovića je očito iza nas. Pitanje je da li bi isti mogli proći na sadašnjim konkursima za poziciju direktora doma zdravlja u nekoj seoskoj opštini.

Rješenje ili kolaps

Rješenje očito postoji. Sindikat će biti istrajan na većim platama. Ishod je nepoznat i ne toliko važan. Valjda će i doktori i profesori i policajci preživjeti nepravilno malu platu kada već 100 hiljada koji čekaju posao i desetine stotine  hiljada sa minimalnom platom ili penzijom. Naravno, preživjeti će i Vlada TK, jer premijer  ima podršku svoje stranačke strukture, tako da mu je mandat zagarantovatan do oktobra naredne godine, plus par mjeseci u tehničkom mandatu. Pacijenti će tažiti ‘selameta’ kao i do sada. Pacijentima neće biti ni gore ni bolje jer se oni samo pitaju kada izađu na izbore. Svake dvije godine pacijenti glasaju za vlast koja  odlučuje ko će im biti doktor.  Što se tiće novca i za njega postoji rješenje. Novac je kao voda, jer teče tamo gdje je teren naget ili postoje ‘praznine’. U stvari novac je na sigurnom.  Stoga su i očekivanja o većem javnom novcu iluzorna,  jer su svi na nogama u njegovoj potrazi. Dotle će se javno zdravstvo gasiti ili će mu se život produživati sa aparatima. Kada će usahnuti, teško je naći valjan odgovor. Valjda kao Džekna, po onoj ‘nije, a i ne zna se kada  će’.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: Prof. Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.