BiH/Javna tajna o bankrotstvu: Lud, zbunjen, normalan

21.11.2017 09:26
mito-korupcija-novac-1
 

Javna rasprava o stanju bh. ekonomije je obavljena na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.Učesnici su bili predstavnici akademske zajednice i vlastiAkademska zajednica tvrdi da nam je u sivoj ekonomiji 25% poslova, preko 10 milijardi KM  sivog novca u finansijskim tokovima i velikim unutrašnjim i spoljnim dugom koji je iznad raspoloživog DBP-a. Vlast tvrdi da su spore reforme i da se ekonomski razvoj ne odvija željenom dinamikom. Poreznici tvrde da ubiru kroz sistem indirektnih poreza rekordnih 7 milijardi KM.

Ko je lud, zbunjen, normalan?

Vlast se pravi luda jer očito sa ogromnim državnim aparatom na svim razinama vlasti ima slab učinak. Rješenje je u reorganizaciji javne uprave. To je najteže reformsko pitanje jer se mora udariti u osnove političke moći koja dolazi od brojnih stranačkih kadrova  koji „ dolaze i odlaze“ nakon svakih izbora i javne tajne da se zapošljava u javni sektor za novac.

Zbunjeni su  poreski organi  jer  imaju iza sebe velike afere koja imaju sudski epilog i pod teretom su efikasnosti, ugodnosti i jeftinoće ubiranja javnih prihoda.

Normalna je akademska zajednica koja već odavno tvrdi da je stanje loše.

Bankrotstvo se „vidi iz aviona“

Kreditni rejting  koji se naziva „investiciono smeće“ pripada BiH. MMF je tu da  očuva valutni sistem i uspostavi mehanizme makroekonomske stabilnosti. To se zove monitoring koji je uobičajan u bankarskoj praksi. Potencijalni kreditori vide šansu da se sigurno namire kroz  sigurnu otplatu duga ili dobru hipoteku. Realni sektor kroz fizička i pravna lica ima cilj da održi lividnost i solventnost. Vlast nastoji da dobije mandat. Javni sektor privrede je pred kolapsom. Javne ustanove jedva sastavljaju sa kraj sa krajem. Stanovništvo napušta  domaće tržište radne snage i odlazi gdje je nadnica veća.

Koliko je sivo crno i da li može preći u bijelo

Kako rekoše svi, stanje je sivo. Sivo je tržište roba, kapitala i radne snage. Ocjena  je da nije crno. Da je crno, a ne sivo,  tada bi  otvoreno otimali. To je rat za koji je za neke i brat. Ispade da će teško biti bijelo. Za bijelo bi trebala regulativa i sistem. Država i sistem odgovara većini siromašnog naroda.  Odsustvo države odgovara bogatim koji bogastvom održavaju postojeći sistem vlasti. Izlaz iz začaranog  kruga se ne nazire.  Razlog je što većini odgovara ovakvo stanje. Vlast  koja se pravi luda ne želi da prizna svoj poraz. Vlast obmanjuje narod lažima o uspjehu i drži ga u strahu od rata. Poreznici  se ponašaju zbunjeno jer imaju „pekmeza na prstima“ i svoju nesposobnost teško mogu prikriti. Akademska zajednica  se pokušava probuditi jer je pritisnuta ukidanjem bilo kakve slobode javnog  djelovanja  i mogućnosti da utiče na promjene. Izlaz je tamo gdje je granica slobode. Očito ta granica u bh. društvu je nisko postavljena.  Građani su prinuđeni da se prilagode stanju ili da „dignu ruke“ od svega. I jedni i drugi su u pravu. Siva ekonomija postaje amortizacija bijede. Sivi novac postaje dobra prilika za velike zarade. Javni dug je alibi neefikasne vlasti koja se pokriva kroz poresku presiju i visoku evaziju (utaju) poreza.

Moć novca

Moć novca postaje presudna. Sivi novac u sivoj ekonomiji postaje barometar društvenih prilika. Stečajevi  i bankrotstva  se ne mogu izbjeći. Siromaštvo se „vidi iz aviona“ i ne može se prikriti.  Poslovica kaže: „Novac i buhe se ne pokazuju“. Koliko novca ima u sivim tokovima teško je utvrditi. Za početak je  dovoljno javno priznati da je to problem. To na svojoj koži danas najbolje osjećaju zaposleni u privatnom i javnom sektoru. Vlast nema senzibilnost, osim da se održi. U tim nakanama  je postala okruta proizvodeći  vlastite afere i time  zabavljajući  narod; skrećući pažnju od stvarnih problema. Kao što niko ne može pobijediti rizik tako niko ne može pobijediti sivu ekonomiju. Ovdje je pitanje granice. Granica sive ekonomije i sivog novca, na primjeru BiH, je visoko postavljena. Trenutno interes i volja da se granica obori na niže ne postoji. S toga i ocjene akademske zajednice ostaju „mrtvo slovo na papiru“.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: Prof. Izudin Kešetović)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.