Izudin Kešetović: ‘Markice’ za dopunsko zdravstveno osiguranje ‘namet na vilajet’ za građane TK

19.11.2017 08:41
ZZO-premija
 

Najbogatija država na svijetu smanjuje poreza. Najsiromašnija država u Evropi povećava poreze. Poreski sistem SAD se bazira na direktnim porezima. Porezni sistem BiH se bazira na indirektnim porezima. Bogate zemlje otklanjaju distorziju  (smanjenje štete građanima različite dohodovne sposobnosti) poreza. Vlast BiH povećavaju  distorziju poreza kažnjavajući građane sa niskim i srednjim dohotkom.

Poreski teret na plate?

Pored dvije stope doprinosa  za upošljavanje od kojih je jedna na plate od  0,15 % plus  iz plaća od  0,45 % , što daje zbirnu stopu od o,60 % postoji i tzv. kantonalni doprinos za upošljavanje po stopama od 0,35% i 1,05% ili zbirno 1,40%. Osnovica je bruto plata. To znači ako je bruto plata 1.000 KM  redovni doprinos je  6 KM a dodatni tzv. kantonalni bi bio 14 KM. Na isti iznos bruto plate plaća se  23% za penziono osiguranje ili 230 KM i doprinos za zdravstvo od 14,62% ili 146,2 KM. Bruto plata od 1000 KM je  sa redovnim doprinosima opterećena sa  stopom doprinosa od 38,22% ili 382, 20 KM.  Neto plata sa ovim poreskim opterećenjem bi iznosila  617, 80 KM. Osim ovog iznosa treba  dodati i tzv. kantonalni doprinos od 1,4% ili 14 KM koja umanjuje neto platu koja iznosi 603,80.

Ovome nije kraj, jer se dodaju dvije stope za zdravstvenu solidarnost i to 0,41% plus 1,28% ili zbirno 1,69 ili 16,90 KM na bruto platu , što neto platu smanjuje na  586, 90 KM. Postoji još jedan doprinos koji nema neke veze sa platama i koji se zove doprinos od zaštite od prirodnih nepogoda  koji se obračunava na plate  i iznosi 0,50% ili 5 KM. Neto plata, ili ono što bi išlo na ruke  , uposlenom  bi iznosilo 581,90 KM. Ako tome dodamo i porez na  platu  sa odbitmom , ako se radi o samcu , od 300 KM, tada bi  se umanjila neto plata za  28,19 KM i iznosila bi 553,81 KM.

Dodatni doprinos na zdravstvo tzv. ‘markica’

Dodatno opterećenje za zdravstvo je i tzv. markica koja bi u slučaju da iznosi 50 KM gotovo prepolovila bruto platu zaposlenika koji se sam izdržava,  tako da bi tzv. poreski klin dostigao iznos od oko  45 indeksnih poena. Prosječno na ruke pojedinac bi od početne bruto plate od 1000 KM dobioneto ili na ruke  550 KM.  Taj iznos poreskog klina nas kandiduje u „prve“ zemlje po opterećenju plata u uslovima kada je stopa nezaposlenosti u ZK blizu 50% i približava se iznosu od 100.000 evidentiranih na birou za zapošljavanje.

Višestruko oprezivanje i nadoporezivanje

Navedeni obračun plate koju uposlenik dobija na ruke se u  poreskoj teoriji naziva nadoporezivanje.  Reforma sistema oporezivanja  sa jednim doprinosom  za penzisko osiguranje i povećanje poreskog  odbitka kod poreza na dobit u visini od prosječne plate u F BiH ,od oko 850 KM , značila bi da bi uposlenik dobio od 1000 KM bruto plate , umanjenje za  doprinos po stopi od 23% , 770 KM. Pošto bi poreski odbitak povećao  isti dohodak se ne bi oporezovao  jer je ispod prosječne neto plate. Pretpostavimo da  bi povećanje  neto plate u ovom slučaju iznosilo 220  KM..

Ukidanje doprinosa  i  uvođenje povećane stope poreza na PDV

Povećana stopa doprinosa za maksimalnih 8 % na dohodak ili platu od 770 KM bi iznosila  oko 62 KM. U ovom slučaju se radi o PDV-u  obračunatim na prodajnu cijenu sa uračunatim PDV-om.  Povećana neto plata za 220 KM bi se umanjila za 62 KM, koliko iznosi povećanje stope PDV-a. Povećanje dohotka bi iznosilo 158 KM ili oko 30% na neto platu od 550 KM  tzv. regresivnost poreza  sa jednom stopom PDV-a od 25 %  bi se znatno umanjila na niske dohotke, a poreski teret prenesen na one koji troše znatno više.

Kako namiriti  razliku dohotka za zdravstveno osiguranje

Realni izvor za finasiranje zdravstva su porezi. To je poreska osnovica u potrošnji  koja se formira na bazi svih dohodaka ili cjelokupne potrošnje. Povećanje  poreske osnovice je sasvim izvjesno. Poreska osnovica na projektovani PDV u 2017. godini bi iznosila 20,52 milijarde KM. PDV na projektovanu osnovicu iz 2017. godine od 20,52 milijardi KM, sa stopom 25%, bi iznosio 5,13 milijardi KM ili povećanja od 1,64 milijarde KM što bi bila sasvim dovoljno kao osnova za raspodjelu bruto nacionalnog dohotka. Pošto bi se prešlo na sistem finansiranja iz poreza to podrazumjeva da zdravstvena reforma bude dostupna svim građanima.Indirektno bi se izbjegla praksa tzv. „fiktivne nezaposlenosti” radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Preraspodjelom dohotka na svim razinama vlasti mogla ni povećati javna potrošnja za zdravstvo i socijalnu zaštitu. Efekti sive ekonomije su realni izvori za povećanje javnih prihoda. Izvori sredstava bi se mogli obezbijediti kroz oduzimanje nerealne stečene imovine svih onih koji nemaju realno pokriće u svim oblicima imovine. Progresivne stope na dohodak preko dvije,tri i četiri prosječne plate u rasponu od 10 do 20%  bi ispravile regresivnost poreza i prebacile teret direktnih poreza na poreske obveznike sa većim dohotkom.

 Prava reforma sektora  osiguranje TK

‘Markice’ za  dodatno zdravstveno osiguranje i svi oblici nadoporezivanja i višestukog oporezivanja plata su loš potez vlasti. Efekat trošenje novca nema ekonomsko-finansijsku logiku. Socijalno-politički ciljevi su štetni za obveznike sa niskim platama. U principu se radi o  „nametu na vilajet” . Rješenje je u cjelovitoj reformi zdravstvenog osiguranja. Pravo rješenje je u ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje i prelazak na Beveridžov model finansiranja zdravstva iz poreza. Ekonomski sistem dobija dinamiku u razvoju korištenjem ljudskog faktora. Uz stope rasta DBP-a oko 6-7% u jednom privrednom ciklusu do 7 (sedam) godina bi se povećao dohodak za dva puta. Time se dobija nova osnova za raspodjelu dohotka koja bi nas mogla približiti realnim mogućnostima održivosti zdravstvenih, penzionih i svi socijalnih fondova.Realno gledajući poželjno bi bilo da se nivo plata sa sadašnjih 400 eura  pomjeri na 800 eura , što bi podiglo nivo ukupne potrošnje. Time se ne bi izgubila konkurentnost privatnog sektora , dok bi javni sektor bio fiskalno održiv.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

3 komentara na Izudin Kešetović: ‘Markice’ za dopunsko zdravstveno osiguranje ‘namet na vilajet’ za građane TK

  1. Dexter

    20. 11. 2017. - 08:30

    Grad pun nekih rinaka NVO koje samo tupe o ljudskim pravima e pa evo im sad šanse da nešto i urade neka pokrenu peticiju i skupljaju potpisene građana za ukidanje markica !

    • bh.zmaj- Legalista

      20. 11. 2017. - 10:28

      Sve da se skupi milion potpisa, da se narod okupi na ulicama, vlasti to ne zarezuju ni 1%. Oni imaju svoj pravac i cilj- pljačka građana- i ne odustaju od toga.
      U pravu si za NVO… njihovo bitisanje svodi se na uzimanje para. Od toga se dobro živi, a ništa se ne radi.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.