Izudin Kešetović: Da li u budžetu Tuzlanskog kantona ima novca za veće plate?!

13.11.2017 08:10
799a6abd207204712810a45419c54575_700x550
 

Projektovani javni prihodi u 2018. godinu će premašiti  cifru od 350 miliona KM. Stabilnost  izvora po osnovu indirektnih poreza, koji učestvuju sa 2/3 (dvije trećine), predstavlja realan izvor  za održivost  trnasfernih rashoda  u kojima dominantno učešće imaju plate zaposlenih u  obrazovanju i  sigurnosno – pravosudnim organima.

Šta sa platama u javnom sektoru?

Sve prilike pokazuju da se u javnoj potrošnji težište prebacuje na bezbjednosno–sudske organe. Ta tendencija je već prisutna od tzv. reforme sudstva i tužilaštva u kojoj je naglašena nihova  neovisnost i finansijska samostalnost i održivost. Policijske strukture su dijelile sudbinu zaposlenih u javnom sektoru. Njihov položaj je imao neke uslovne podobnosti koje su vezane za način penzionisanja i uslove rada. Sada je i to upitno. I pored toga to je sasvim nedovoljno, kada se ima priroda samog posla jer  je kriminalna strukura  sve  jača i opremljenija. Izložlenost policije riziku je po samoj prirodi posla sve prisutnija. Percepcija korumpiranosti  policije postaje sve veća jer se društvo kvalfikuje kao  koruptivnim; tako da se pojedinačni eksesi  neopravdano stvaraju sliku o lošem stanju. Ključna stvar je sigurnost građana od čega zavisi dobar materijalni status i opremljenost policije. Događaji iz 2014. godine su pokazali koliko je se sav bijes  demonstranata na društveno stanje neopravdano prelilo na policiju. Stagnacija plata u proteklom periodu u potpunosti podrazumjeva i opravdava  zahtjeve sindikata  policajaca za većim platama i boljim uslovima kod penzionisanja.

219

Ima li nade za prosvjetare?

Prosvjetari su ‘satjerani’ u ćošak, rečeno  bokserskim terminom. Nastavnički poziv nikada nije više obezvrijeđen. Sistem brzog i nesistematskog sticanja zvanja obezvrijedio je  struku , od učitelja do visokoškolskog profesora. U prosvjetu se „uvuklo“ svega kao rezultat stranačkog klijentalizma  i izborom podobnih na funkcije  od  direktora  do rektora/dekona. Nastavnička tijela su postali dobra baza za zadovoljenje partijskih aktivista. To se dobro vidi počev od školskih  do nadzornih odbora. Eksplozija privatnog sektora u obrazovanju je ogolila famu o reprezentitativnosti poziva nastavnika. Ekspresna sticanja zvanja i titula, od profesora do akademika,  pokazala je svu apsurdnost časnog poziva  koji se „uvukao u mišiju rupu“ pritisnut egzistencijalnim  statusom. S toga i pomisao na povećanu platu postaje prava jeres i ugušenna pri i samoj  pomisli pojedinca do raštimanih sindikata. Ovdje se radi o klasičnoj supstituciji u uslovima konkurencije kao tržišnog stanja. „Niskotarifni“ privatni sektor u obrazovanju je postao prava  i moguća konkurencija u neformalnom „javno“- privatnom partnerstvu. Javni sektor školstva nema niti bilo kakvu šansu da se održi. Takozvani efekat viška ili tereta u obrazovanju vlast u novonastalim demografskim prilikama može uvijek uspješno prebaciti na svoje neformalne partnere u privatnom sektoru. Svu krivnju za ovo stanje nose „ova i  ona“  Vlada  TK koje su  se od 2010. godine  pokazale u najgorem svijetlu. Sve što je obnovljeno i sačuvano nakon 1995. godine srušeno je u dva mandata  sa vladama  čiji su predstavnici najmnogobrojniji u strukturi zakonodavne vlasti Tuzlanskog kantona.

Šta  je sa administracijom?

Brojna uhljebljenja u administraciju  Tuzlanskog kantona, od mnogobrojnih  ministarstva  do direkcija i zavoda, su očito u deficitu prostora da se smjeste za svoj posao kojima nikome, osim njima, nije jasan. Apsurd cijelog stanja je frizirana izmjena  Zakona o Vladi TK, kada se ukida jedno, a dodaje drugo ministarstvo. Naravno administracija ostaje ista, a najkompleksniji portfelj najosjetljivijeg ministarstva se dijeli. Onaj drugi se povećava jer je na njega uticaj vlasti gotovo nikakav. U prvom slučaju se radi o  obrazovanju, kulturi i sportu. U drugom slučaju je  privreda. Sve u svemu, brojno stanje ostaje isto, sa platama  koje su misaona imenica za posao koji je ponekada teško i opisati. Takozvani Parkinsonov zakon je primjenjen na slučaju Tuzlanskog kantona jer svaka garnitura dovodi nove i ostavlja iste. Neznatne promjena su na pozicijama prvih dok izvršioci ostaju isti jer su i zahtjevi  svake nove vlasti isti.  Plate za one koji vrijede su „zakovane“ , dok su za „ uhljebe“ posljednje utočište za nerad  i ljenčarenje; dok se ne ukaže pozicija za napredovanje.

novac4

Generalno ili parcijalno povećanje plata?

Generalno gledajući  izgledi  za povećanje plata iz Budžeta TK-a u 2018. godini su veoma mali.

Parcijalno gledajući slika je drugačija.

Prvo, za policajce bi bi bila opravdana i poželjna. Zaslužili su to u relativno dobrom radu u uslovima koji su „ekstremno“ teški.

Drugo,  za prosvjetare važi pravilo „tražili ste gledajte“.

Treće, za administraciju teško ili nikako jer će se reformisati, dok  će oni  ostati posljednji. Umjesto reklame „ sve se mijenja osim kamena“ za njih bih važilo isto pravilo  sa dodatkom „ svi propadaju , administracija ostaje“ .

 Zaključak

Vlast Tuzlanskog kantona nije nikada imala lakši posao za usvajanje Budžeta  nego ovoga za 2018. godinu. Jednoglasno usvajanje Nacrta  Budžeta pokazuje da prave rasprave nije ni bilo. Sve su fige u strankama koje će se nagoditi kroz amandmane kako bi svojim biračima u ljeto 2018. godine pričali o svojoj principijelnosti i krvavoj borbi.

Plate zaslužnih službenika, policajaca,  nastavnika  će biti na kraju kolone. Njihov glasački kapacitet je i onako mali. Važnija će biti armija gladnih i sirotih čija će se volja promijeniti za malu hediju ili kamion  kamenih agregata u nekom sokaku. Glas sindikata  iz javnog sektora se slabo čuje. Doktorima medicine i stomatologije je lakše. Više su nezavisni i imaju više izbora. Većina  ostalih, u javnom sektoru, su prisiljeni da trpe loše stanje jer  drugog izbora i nemaju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: Prof. Izudin Kešetović)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.