Penzija, privilegija ili kazna u BiH: ‘Za Fond su “najbolji” oni koji penzije ne dočekaju'…

11.11.2017 08:31
penzioneri
 

Siromaštvo penzionera u BiH po entitetima je pokazatelj apsurda u kojem se nalazi cijelo društvo. Granica siromaštva je pomjerena veoma nisko ako se uzme obim potreba koje se zadovoljavaju u komunalnom sektoru i javnom zdravstvu. Troškovi električne energije, vode, komunalnih usluga, grijanja i na kraju lijekova ugrožavanju dohodak koji se svodi na minimum troškova hrane, odjeće i higijene. Penzioneri kao socijalna skupina postaju ugroženi i velikim dijelom imaju potrebu za pomoći u naturi ili javnom novcu.

Istorija penzija je relativno kratka. Bizmarkov model  datira od kraja 19 vijeka. Njemačka je uvela starosnu penziju 1889. godine. Taj model se razvijao kao model generacijske solidarnosti. Praktično zaposleni finansiraju one koji odlaze u penziju.

Sistem se istrošio

Sistem koji se razvio u zrelijoj fazi kapitalizma je očito imao za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost radnika u novim  klasnim odnosima. Odvojen od  zemlje radnik je bio nezaštićen. Njegova funkcija se svela na proces reprodukcije sebe i svoje porodice. Učenje Karla Marksa i Fridriha Engelsa je razotkrilo sve protuvrječnosti klasnog, eksplatatorskog odnosa. Socijalizam i socijaldemokratija je sistem ponovo oživio jer je ponudila blagostanje svim građanima u tzv. narodnom kapitalizmu i socijalizmu u “ liku čovjeka”.

Tranzicijski sistem penzionog sistema je propao

Smrtna presuda penzionom sistemu i radničkoj klasi je donesena u prihvatanju modela liberalnog kapitalizma koji u sebi nije imao ugrađene mehanizme tranzicijskog troška. Propali penzioni fondovi,  sa radnicima propalih fabrika, su bh. stvarnost. Rekli bi ništa bolje nego u svim zemljama bivše države (zemlje  radničkog upravljanja i društvene svojine).

 Penzije kao kazna

Za niske penzije zarađene sa maksimalnim radnim stažom postaje kazna. U prosjeku ispod 50% primanja iz radnog odnosa. S toga prosjek penzije postaje statistika ili koeficient za izračun na bazi ograničenih sredstava koja se prikupljaju iz sistema doprinosa ili alimentiraju iz dijela poreza. Apsurdnost najniže penzije, kojima su “ nagrađeni “ radnici koji po sili zakona ili granici starosti i karakteru posla moraju istu prihvatiti, je što je ona “ ekstremno” niska i iznosi ispod 6 eura dnevno.

 Granica siromaštva

Granica siromašta prema metodologiji Svjetske banke se mjeri visionom dohotka  i mogućnosti zadovoljenja nužnih potreba. Na primjeru bh. penzionera to je ispod apsolutne i relativne granice siromaštva. Apsolutni iznos se mjeri na bazi utvrđene košarice prehrambenih proizvoda koja predstavlja minimum potreba. Relativan odnos se mjeri u odnosu na dohodovnu sposobnost drugih društvenih grupa. Izračun granice apsolutnog i relativnog siromaštva je u prosjeku koji se odnosi na sve građane.

Siromaštvo penzionera

Siromaštvo penzionera u BiH po entitetima je pokazatelj apsurda u kojem se nalazi cijelo društvo. Granica siromaštva je pomjerena veoma nisko ako se uzme obim potreba koje se zadovoljavaju u komunalnom sektoru i javnom zdravstvu. Troškovi električne energije, vode, komunalnih usluga, grijanja i na kraju lijekova ugrožavanju dohodak koji se svodi na minimum troškova hrane, odjeće i higijene. Penzioneri kao socijalna skupina postaju ugroženi i velikim dijelom imaju potrebu za pomoći u naturi ili javnom novcu.

Privilegovani i penzije

Privilegovane penzije sa nedefinisanim izvorima postaju prijetnja minimalnim penzijama. Njihovo ishodište je u dohotku koji dolazi iz sistema javnih prihoda koji se dijele kroz javnu potrošnju. Razne kategorije društva vrše pritisak na  dio dohodaka koji se izdvaja namjenski za penzije. Budžet postaje jedini spas i za jedne i druge. Penzioneri, sadašnji i budući, “ slamku” spasa vide u budžetu kao sigurnosti. Apsurdnost situacije je što niko ne razmišlja o finansijskoj održivosti. To nije ni briga vlasti jer stalno javnu potrošnju prebacuju u javni dug budućih generacija. S toga i lista privilegovanih širi.  Nema kraja. Oni najprivilegovaniji su uz vlast po više osnova.

Odgovor bez odgovora

Penzija će biti. Ono što je nepredvidivo je njihov nivo. Nepredvidiv je individualna granica njihovog  korištenja. S toga je se kod naroda pojavila kovanica koja se pretvorila i u pjesmu, a glasi “nije bitno kolika je, bitno je koliko traje”. Za fond su “najbolji” oni koji penzije ne dočekaju ili ih koriste u vremenu privremenih rješenja. Na dobitku su oni sa dugim penziskim stažom. Granica fonda se pomjera i puni sa većim brojem korisnika. Broj privilegovanih nije konstantna. U pravilu se širi. Revizija ili registar je misao imenica. To je nezamislivo za vlast koja se želi po svaku cijenu održati. I privilegovanim i vlasti ovakvo stanje odgovara. Odgovora nema , niti ga uskoro može biti.

Vlast se pravi ćorava ili blesava

Vlast se u principu pravi ćorava kao da ništa ne primjećuje. Oni su čulo socijalne osjetljivosti davno izgubili jer su daleko od stvarnosti. Prave se i blesavi jer im sve prolazi. S toga penzionerima ostaje da se nadaju boljim vremenima. Očito da obećanja i laži ne nedostaje. Privilegovani tu cijenu plaćaju pokornosti vlasti. Ostalim kako bude.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović/Foto: Ilustracija-Fokus)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.