Foto/SDP BiH i Demokratska fronta predstavili zajednički prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH

09.11.2017 11:50
 

Predstavnici Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte su na današnjoj press konferenciji predstavili prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH (PFBiH). Medijima su se obratili predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić, predsjednik DF Željko Komšić, te šefovi klubova ovih stranaka u federalnom Parlamentu Elvir Karajbić i Dženan Đonlagić.

Prijedlog ovog zakona maksimalno je usklađen sa Ustavom BiH, Ustavom Federacije BiH te Izbornim zakonom BiH.Zakon se sastoji od dva dijela. Prvi dio uređuje izborne jedinice i broj mandata u izbornim jedinicama za Predstavnički dom PFBiH, u skladu sa demokratskim principima vrijednosti glasa i jednakosti građana u ostvarivanju prava da biraju svoje predstavnike pod jednakim uslovima. Radi se o zakonskoj obavezi Parlamenta Federacije BiH koja proističe iz Izbornog Zakona BiH, a koja nije ispoštovana 15 godina i za posljedicu ima diskriminaciju građana FBiH.

Drugi dio zakona uređuje broj i strukturu delegata Doma naroda u skladu sa Ustavom FBiH i principima sadržanim u presudi  Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića. Presudom je utvrđeno da je potrebno mijenjati imperativnu odredbu Izbornog zakona kako bi svaki konstitutivni narod dobio jedno mjesto u kantonalnim skupštinama. Ustav FBiH jasno propisuje da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav zastupnik u zakonodavnom tijelu tog kantona.

Upravo u skladu sa tom ustavnom odredbom, te sa drugim ključnim principom iz Ustava FBiH i Izbornog zakona, a to je popis stanovništva iz 1991. godine, kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do provedbe Aneksa 7, utvrđen je broj i struktura delegata u Domu naroda. Osim toga, ovim zakonom se omogućava razrješenje situacije u slučaju nedostatka delegata u nekom klubu i to samo u ovom izbornom ciklusu ili do promjene Ustava FBiH.

“Zakon je baziran na nekoliko ključnih principa. U skladu je sa Ustavom BiH i FBiH, kao i sa Izbornim zakonom BiH. Na ovaj način rješenjima provode se principi presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Zakon je usklađen sa svim demokratskim principa od strane Venecijanske komisije iz 2002. godine i u skladu sa izjašnjenjem koje su dali Ustavnom sudu BiH po apelaciji Bože Ljubića gdje su naglasili da rješenje treba tražiti u skladu sa Ustavom BiH. Izborni zakon BiH propisuje obavezu Parlamenta FBiH, tačnije Predstavničkog doma da utvrdi višečlane izborne jedinice u uskladu sa popisom stanovništva u BiH˝ , kazao je za N1 predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Nikšić je kazao da se stalno potencira o neravnopravnosti građana, a niko ne priča o biračima.”Držali smo se Ustava FBiH i primjenili rezultate popisa iz 1991. godine jer ustav FBiH kaže da se primjenjuje taj popis do okončanja Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma. Svakako da postoji popis iz 2013. godine. Pravili smo i tu simulaciju, a rezultati su slični.” Dodao je da su ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark bili zatečeni napravljenim rješenjem.”Uzeli su prijedlog i bili su zainteresovani da više šta predviđa to rješenje.”

Prijedlog Zakona je usklađen sa temeljnim demokratskim principima koji važe u modernim evropskim zemljama, a koji su objedinjeni u preporukama Venecijanske komisije izdatim 2002. godine. Zakon je također usklađen sa mišljenjem Venecijanske komisije, koje je dostavljeno Ustavnom sudu BiH u sklopu rasprave u predmetu po zahtjevu Bože Ljubića, a u kojem je preporučeno da se rješenje ovog pitanja traži upravo u okviru pravilnog tumačenja i primjene odredbi Ustava FBiH.

“Ovo što radimo treba posmatrati u paketu sa još jednim prijedlogom zakona u državnom parlamentu. Nije nepoznato da se tu kod nas u gotovo svakom izbornom ciklusu jako manipuliše, odnosno da se broj nevažečkih glasčkih listića raste iz ciklusa u ciklus. Ovim našim zajedničkim prijedlogom zakona se rješava situacija sa popunom Kluba Srba u Domu naroda. Konkretno se tiče ove situacije u kojoj smo sada”, istakao je za N1 predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić.

Na kraju je naglašeno da će klubovi SDP-a i DF-a što hitnije tražiti održavanje vanredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj će ovaj prijedlog Zakona biti jedina tačka dnevnog reda.

Zakon se sastoji od dva dijela. Prvi dio uređuje izborne jedinice i broj mandata u izbornim jedinicama za Predstavnički dom PFBiH, u skladu sa demokratskim principima vrijednosti glasa i jednakosti građana u ostvarivanju prava da biraju svoje predstavnike pod jednakim uslovima. Radi se o zakonskoj obavezi Parlamenta Federacije BiH koja proističe iz Izbornog zakona BiH, a koja nije ispoštovana 15 godina i za posljedicu ima diskriminaciju građana FBiH.

Prema prijedlogu U Federaciji BiH važe sljedeće višečlane izborne jedinice:

a) Od 98 članova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, 74 se bira iz 12 višečlanih izbornih jedinica, a 24 su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine u cjelini.

b) Ukupno 74 mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine raspodjeljuje se na sljedeći način:

1) Izborna jedinica 1 sastoji se od Kantona 1 (Unsko-sanski kanton) i bira devet članova.

2) Izborna jedinica 2 sastoji se od Kantona 2 (Posavski kanton), dijela Kantona 3 (Gradačac, Gračanica, Doboj-Istok), te birača iz Brčko Distrikta BiH upisanih u Centralni birački spisak za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, i bira šest članova.

3) Izborna jedinica 3 sastoji se od dijela Kantona 3 (Lukavac, Srebrenik, Tuzla, Čelić) i bira sedam članova.

4) Izborna jedinica 4 sastoji se od dijela Kantona 3 (Teočak, Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna i Kladanj)
i bira pet članova.

5) Izborna jedinica 5 sastoji se od dijela Kantona 4 (Doboj-Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica i Usora) i bira osam članova.

6) Izborna jedinica 6 sastoji se od dijela Kantona 4 (Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza) i bira tri člana.

7) lzborna jedinica 7 sastoji se od Kantona 5 (Bosansko-podrinjski kanton) i dijela Kantona 9 (Novi Grad-Sarajevo, Ilidža, Hadžići i Trnovo F BiH) i bira osam članova.

8) Izborna jedinica 8 sastoji se od Kantona 6 (Srednjo-bosanski kanton) i bira osam članova.

9) Izborna jedinica 9 sastoji se od Kantona 7 (Hercegovačko-neretvanski) i bira sedam članova.

10) Izborna jedinica 10 sastoji se od Kantona 8 (Zapadno-hercegovački kanton) i bira tri člana.

11) Izborna jedinica 11 sastoji se od dijela Kantona 9 (lIijaš, Vogošća, Centar-Sarajevo, Stari Grad-Sarajevo, Novo Sarajevo) i bira osam članova.

12) Izborna jedinica 12 sastoji se od Kantona 10 i bira dva člana.

Drugi dio zakona uređuje broj i strukturu delegata Doma naroda u skladu sa Ustavom FBiH i principima sadržanim u presudi Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića. Presudom je utvrđeno da je potrebno mijenjati imperativnu odredbu Izbornog zakona kako bi svaki konstitutivni narod dobio jedno mjesto u kantonalnim skupštinama. Ustav FBiH jasno propisuje da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav zastupnik u zakonodavnom tijelu tog kantona.

Prema prijedlogu Zakona “sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine će biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata“.

(2) Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda Ostalih.

(3) Delegate Doma naroda biraju kantonaine skupštine iz reda svojih zastupnika proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva.

(4) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona.

(5) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.

(6) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici iz reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona.

(7) Kantonalna zakonodavna tijela biraju 58 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz reda srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda i 7 iz reda Ostalih. 

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.