Izudin Kešetović: Deficit ili nove javne politike TK na pragu 2018. budžetske godine

27.10.2017 09:47
tk-karta
 

Da li Vlada Tuzlanskog kantona  u 2018. godinu ulazi bez planiranog deficita? Postavlja se pitanje da li je to dobro ili loše?

Ekonomska teorija kaže da je to i jedno i drugo. Generalno značenje deficita svodi se kumulirani dug koji ima svoju namjenu u rashodnoj strani i trošenju koje prizvodi ekonomski učinak. Brojne analiza koje su rađene o obimu i strukturi javnih prihoda u Tuzlanskom kantonu pokazuju da je primarni problem u nepoznavanju osnovih finansijskih tokova. To se odnosi kako na prihodnu tako i na rashodnu stranu. Uzmimo na primjer najnovije zaduženje Direkcije za puteve TK za 20 miliona KM u cilju finansiranja izgradnjeputne infrastrukture u nadležnosti TK. U svakom slučaju se radi o potrebi  i izvorima koji su simbolični. S pravom bi mogli reći da da su potrebe daleko veće i da  bi se  mogao  pokrenuti investicioni ciklus koji bi objedinio  investicije u saobraćajnu infrastrukturu općina. Isto pravilo bi bi bilo za ulaganja u vodoopskrbu, zaštitu voda i zaštitu od voda.  Zatim slijede projekti za zbrinjavanja  otpada i njihova ekonomska valorizacija.

 Sektor društvenih djelatnosti ‘vapi’ za ulaganjima

Opća destrukcija  javnih ustanova iz oblasti obrazovanja i školstva se mjere desetinama  miliona KM koje su potrebne da bi se iste dovele na poziciju koju su imale 90- tih godina prošlog vijeka.  Veliki broj objekata i opreme osnovnih i srednjih škola  liče na stare runirane objekte koje odgovaraju standardu nastave iz 19 vijeka. Objekti najstarijih visokoškolskih ustanova Rudarskog i Tehnološkog fakulteta  liče na objekte iz rane faze socijalističkog sistema, u fazi obnove i  socijalistčke izgradnje; kolorit koji je tada vladao dok su još postojali objekti  Zapadnog logora na lokalitetetu sadašnje Slatine. San o „ Kampusu“ je priča o  ogromnom  prostor na lokalitetu koji nije iskorišten i čija se valorizacija mora ekonomski stručno osmisliti u kreativnom smislu i potrebi visokoškolskih ustanova. Akcija hiljadu škola iz bivše države bi aktuelnoj vlasti mogao biti podsticaj za izgradnju  najmanje 100 objekata za sve uzraste mladih, od obdaništa do najsavremenijih fakulteta sa savremenim učionicama i labaratorija sa adekvatnim sadržajima za sport i kulturu.

Deficiti koji se stvaraju kroz  kantonalni fond zdravstvene zaštite bi se mogao popuniti raspuštanjem brojne administracije, tj. ukidanjem  Zavoda i prenosom poslova na  Ministarstvo zdravstva  TK.  Time bi se ostvarile uštetde, a funkcija  uprave bi se odvijala u okviru ministarstva ili nove upravne organizacije sa informatičkim osposobljenim kadrom koji bi uveo savremeni način upravljanja zdravstvenim uslugama. Deficiti u zdravstvu bi se mogli osmisliti kvalitetnim ulaganjem u sistem primarne zdravstvene zaštite i njenim osposobljavanjem da obuhvati uslugama sve građeane kantona. Tretman UKC-a Tuzla bi se se mogao  osmisliti u sistem klinika koje bi imale finansijsku samostalnost  koje bi mogle biti tržišno orjentisane institucije kao profitni centri sa ulaganjima  od kreditnih sredstava do oblika javno-privatnog partnererstva. Time bi se cijeli sistem zdravstvene zaštite reformirao i stavio pod snažni nadzor nosioca kantonalne vlasti sa primarnim zadatkom da se nivo zdravstvenih usluga podigne na viši nivo. S toga i priča o privatnim zdravstvenim uslugama i  privatnim zdravstvemim obrazovnim institucijama bi se locirala na pravo mjesto jer bi se znalo ko radi, kakve usluge pruža i ko je nosilac korištenja usluga.

Koji je obim i granica javne potrošnje TK?

Obim javne potrošnje se može procijeniti na razinu 10% DBP-a koji se ostvaruje na razini TK. To je svakako nedovoljno ako se posmatra demografska i ekonomska struktura TK kojeg opterećuje veliki broj radno neaktivnog stanovništva. Odnos duga ili kumuliranog deficita je veoma nizak kada se posmatra objektivna potreba za javnom potrošnjom. Struktura javnih prihoda i javne potrošnje očito pokazuje veću snagu od kumuliranog duga koji je na granici oko 60 miliona KM. Ako se ovim ciframa dodaju svi oblici kreditnih zaduženja sa garancijama tada bi se mogla steći prava slika finansija svih lokalnih zajednioca Tuzlanskog kantona, koja u principu ima karakter tekućeg–tranasfernog budžeta.S toga i pogled na sistem raspodjele javnih prihoda na razini Fedracije BiH mora uzeti i drugi kriterij potreba za investicijama i razvojem. Projekcija  fiskalnog kapacite na višim razinama vlasti mogla bi da uvaži pravila tzv. vertikalnog i horizontalnog izravnjavanja. Time bi se prešlo  iz nužne faze  tzv. statičkog –  istorijskog modela raspodjele javnih prihoda na model  savremenog – dinamičkog  koji u sebi uključuje investicije. Budžet TK u narednim godinama tzv. DOB-a  (Dokumenta okvirnog budžeta) bi morao biti sa jasnim ciljevima razvojne politike lokalnih zajednica TK  i obezbjeđenja dodatnih izvore finansiranja koji bi bili u funkciji razvojnog ili kapitalnog budžeta.

Prostora za ovakav pristup ima i na prihodnoj strani

Obim i struktura  javnih prihoda pokazuju da se u prihodnoj strani kriju rezerveu  destinama  miliona KM koje bi mogle da povećaju fiskalni kapacitet  TK. To se odnosi na potencijalne izvore u tzv. orginalnim (vlastitim) i derivatnim (fiskalnim)  prihodima.

 Prvo,  sistem korištenja javnih dobara  kroz koncesiona prava.

 Drugo, prihode iz raspolaganja imovine i kapitala.

 Treće, upravljanja javnim dobrima i javnim uslugama.

Promjena koncepta finansiranja u dijelu visokog obrazovanja i sekundarne zdravstvene zaštine mogli bi se kreirati tržišno orjentisane ustanove sa potpunom finansijskom autonomijom koje bi ostvarivale  vlastite prihode. S obzirom da je Tuzla regionalana centar u sistemu indirektnog oporezivanja i centar u sistemu direktnog oporezivanja, sa decentralizovanim institucijama u dijelu inspekcijskog nadzora, logično se nameće zaključak da bi morala biti zainteresovana da pojača  prihodnu stranu kroz eliminisanje sive ekonomije i uvođenja sistema finansijske i fiskalne discipline. Ovaj proces bi prisilio nosioce vlasti na višoj razini da se drugačije odnose prema izvorima javnih prihoda. To se najviše odnosi na sistem doprinosa iz kojih se pune socijalni fondovi i isplaćuju plate zdravstvenim radnicima, penzije za penzionere i socijalne pomoći ili podsticaji za nezaposlene. Neefikasnost sistema nadzora na višoj razini vlasti mogla bi se nadoknaditi jačanjem vlastitih inspekcijskih organa u dijelu svih oblika nadzora i borbe protiv kriminala i nezakonitog rada koja narušava pravičnost i znatno utiče na efikasnost. S toga od posebnog značaja bi bila uloga policijskih struktura i nosioca sudske vlasti kroz jačanje kapaciteta tužilaštva i sudova na području TK, što je u nadležnosti Kantona.

Umjesto zaključka

Pravila u javnim finansijama u nekim segmentima odstupaju od opštih finansijskih principa. Radi se o bankrotstvu ili nesolventnosti ili dugoročnoj nelikvidnosti. Ta pravila treba usvojiti u novim javnim politikama nosioca vlasti TK kao standard bez obzira koji politički subjekti  dobiju mandat na lokalnim i opštim izborima.

Prvo pravilo je bankrotstvo.

Objektivno ne postoji opasnost da lokalne zajednice i Kanton mogu bankrontirati. One mogu u pravilu osiromašiti. S toga primarni cilj novih javnih politika mora biti bogatstvo, a ne siromaštvo. Sve javne politike koje se sprovode u posljednje vrijeme idu na ruku siromaštva  TK i gubljenja primata najrazvijenije regije u Bosni i Hercegovini. Investicioni ciklusi u industriji i energetici, drvnoj i prerađivačkoj industriji, primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, tekstilnoj i obućarskoj industriji, metalnoj i elektro industriji, građevinarstvu i industriji građevinskih materijla, se mogu i trebaju uklopiti u razvoji koncept TK. S toga i izazovi vlasti postaju znatno veći izvan okvira zadanih deficita, javnog duga i potreba građana koji imaju znatno veće zahtjeve i potrebe u cilju bijega od bankrotsva tj. siromaštva.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

3 komentara na Izudin Kešetović: Deficit ili nove javne politike TK na pragu 2018. budžetske godine

  1. moral

    27. 10. 2017. - 11:43

    Moze li mi neko objasniti sta predstavlja mapa na pocetku clanka?
    Sta je zelena, crvena, zuta, a sta svijetlo plava boja?
    Hvala!

    • bh.zmaj- Legalista

      27. 10. 2017. - 12:50

      Zelena Bošnjaci
      Crvena Hrvati
      Žuta Srbi
      Plava— nemam pojma

      Ovo se samo da zaključiti ako malo razmisliš o nacionalnoj strukturi pojedinih mjesnih zajednica u TZ, kao i ako pogledaš recimo Lopare

      Iskreno se nadam da griješim i da se radi o nekim ekonomskim pokazateljima…

      • moral

        27. 10. 2017. - 18:00

        Hvala Zmaju!
        Naravno da sam znao.
        Plava bi vjerovatno bila boja onih koji su se izjasnili kao Jugosloveni 1991 ili Bosanci na zadnjem popisu.
        Ali postavljam pitanje kretenu koji je odlucio postaviti ovu mapu uz ovaj tekst.
        Kakve veze ima nacionalna struktura dijela sjeveroistocne Bosne s tekstom?

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.