Posao u inostranstvu/Najviše radnika iz BiH u 2016. zaposleno u Sloveniji, uskoro sporazum o zapošljavanju u Kataru

22.10.2017 09:43
muamer_bandic
 

Broj zaposlenih u BiH u prvih sedam mjeseci ove godine imao je tendenciju rasta, a uz povećanje zaposlenosti zabilježeno je i smanjenje nezaposlenosti, što se direktno odrazilo i na smanjenje stope nezaposlenosti – rekao je u razgovoru za Fenu direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić.

Navodi da je prema posljednjim podacima zavoda i službi zapošljavanja u BiH sa 31. augustom 2017. godine na evidencijama prijavljeno 485.088 nezaposlenih osoba, što u odnosu na 31. juli 2017. predstavlja smanjenje za 1.221 osobu ili 0,25 posto. U odnosu na januar 2017. kada je registrirano 511.571 nezaposlena osoba, taj broj je smanjen za 26.483 osobe ili 5,2 posto. U augustu 2016. na evidencijama je bilo 520.565 nezaposlenih osoba, što je za 35.477 ili 6,8 posto manje nego u augustu 2017. godine, piše Fena.

Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, u augustu 2017. godine 262.781 ili 54,17 posto bile su žene. Spolnu strukturu nezaposlenih osoba, prema administrativnim podacima, u augustu ove godine činili su: 54,17 posto žene i 45,83 posto muškarci.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu 2017. broj zaposlenih u pravnim subjektima u BiH iznosio je 748.1811, a od toga je 311.349 žena. U odnosu na juni 2017. broj zaposlenih osoba se povećao za 0,1 posto, dok se u odnosu na januar 2017. ovaj broj povećao za 11.866 ili 1,6 posto.

– Stopa registrirane nezaposlenosti za juli 2017. iznosila je 39,4 posto i u odnosu na juni ostala je nepromijenjena. Ako stopu registrirane nezaposlenosti uporedimo s januarom 2017. kada je iznosila 40,6 posto, uočljivo je njeno smanjenje za 1,2 postotna poena. U odnosu na juli 2016. godine (41,6 posto) stopa nezaposlenosti smanjena je za 2,2 postotna poena – istakao je Bandić.

Po njegovim riječima, administrativni podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja stope nezaposlenosti, te ta činjenica ukazuje na oporavak tržišta rada, povećanje broja zaposlenih osoba s evidencija službi i zavoda za zapošljavanje, povećanje broja prijavljenih potreba za radnicima od poslodavaca, te smanjenje korisnika novčane naknade.

– Sve ovo je rezultat kontinuiranih aktivnosti nadležnih institucija na poboljšanju stanja na tržištu rada BiH, kao i povećanja sredstava koja se ulažu u aktivne politike tržišta rada, odnosno programe za zapošljavanje. Činjenica je da su programi trenutno usmjereni uglavnom na ugrožene grupe na tržištu rada (mladi, žene, osobe s invaliditetom i Romi), s obzirom na značajne procente učešća ovih grupa u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Određena sredstva su također uložena i u programe samozapošljavanja – pojašnjava Bandić.

image
MUAMER BANDIĆ

Naglašava da je smanjenje nezaposlenosti rezultat opredjeljenosti institucija kao što su Agencija za rad i zapošljavanje BiH, zavodi i službe za zapošljavanje, ali i institucije zakonodavne vlasti koje određuju politike i utvrđuju sredstva.

– Očekivati je da će se taj trend nastaviti, s obzirom na to da će neke mjere i aktivnosti koje smo ranije poduzeli rezultate imati tokom narednog perioda. Međutim, ukoliko želimo u većem obimu povećati stopu zaposlenosti, onda moramo poduzeti mnogo ozbiljnije mjere koje će imati mjerljive indikatore na osnovu kojih ćemo kroz tačno određen vremenski period utvrditi njihove učinke, a koji bi se ogledali u značajnijem povećanju zaposlenosti – mišljenja je Bandić.

Smatra da vladavina prava mora da postoji u mnogo većem obimu od onoga u kojem je sad trenutno, jer ukoliko želimo da privučemo strane investitore ili građane motiviramo da investiraju svoj novac i otvore nova radna mjesta, mora se stvoriti takav ambijent koji će ih uvjeriti da je to ulaganje sigurno i isplativo.

Bandić ukazuje i na nužnost usklađivanja sistema obrazovanja s potrebama tržišta rada te preuređenja funkcionisanja zavoda i službi za zapošljavanje, odnosno sistema vođenja evidencije o nezaposlenim osobama, kao i evidencije o zaposlenim osobama.

– U većini razvijenih zemalja službe za zapošljavanje podstiču firme na zapošljavanje nezaposlenih osoba, dok je kod nas potpuno drugi sistem funkcionisanja. Kod nas službe podstiču nezaposlene osobe, što mislim da je pogrešno – ocijenio je Bandić.

Govoreći o odlasku bh. državljana na rad u inostranstvo, Bandić kaže da je taj interes veliki, ali da Agencija posreduje samo i isključivo u slučajevima kada ima zaključene sporazume o zapošljavanju s određenim državama.

– Na taj način našim državljanima obezbjeđujemo punu radno-pravnu zaštitu na radu, te dostojan rad u skladu sa svim međunarodnim poveljama i konvencijama. Okolnost da su neke zemlje iz regiona i EU liberalizacijom zakona olakšali zapošljavanje građana BiH na svom tržištu rada je dodatno uvećala interesovanje građana BiH – kazao je Bandić.

U 2015. godini broj građana koji su zaposleni na međunarodnom tržištu rada je 3.547, a u 2016. taj broj je 5.857.Bandić navodi da se na međunarodno tržište rada putem Agencije zapošljavaju isključivo kategorije koje se nazivaju teško zapošljive, odnosno osobe koje su duže vremena na birou za zapošljavanje i koje se putem različitih podsticajnih mjera koje vlade provode nisu u stanju animirati i zaposliti na domaćem tržištu rada.

– Takve osobe za zapošljavanje na međunarodnom tržištu motivira i podstiče novčana ponuda stranih poslodavaca – dodao je.Po njegovim riječima, prema informacijama sa kojma Agencija raspolaže, najveći broj osoba koje zasnuju radni odnos na međunarodnom tržištu rada imaju sasvim prihvatljivo plaćene satnice, imaju plaćene sve zakonom propisane doprinose i najveći broj radnika zarađeni novac šalje u BiH članovima svoje porodice jer uglavnom odlaze samo osobe koje zasnuju radni odnos dok im porodice ostaju u BiH, prenosi Fena.

(TIP/Foto: Fena)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.