Izudin Kešetović: Zlo politike

17.10.2017 07:48
politika-karikatura-770x450
 

Za naslov ove kolumne uzeo sam dio naslova teksta uvaženog profesora Alekse Milojevića, koji glasi: „Zlo svojine, zlo politike“. Kolega Milojevič istražuje uzroke zla koje nas je snašlo. Citiram: „Odakle ovoliko zlih ljudi u našoj politici ? Odakle potiče ovoliko naše političko zlo? Spremno na potpuno uništenje naroda.Zašto u istom višepartijskom sistemu mi ovoliko propadamo a Zapad tako nesmireno napreduje?

Naravno, da se ne bi ponavljao, uz preporuku da zainteresovani čitaoci pročitaj cjeloviti tekst, sjetih se komentara kolege prof. dr Hasana Mahmutovića, naučnika i istraživača,  na njegov komentar o sistemu korporativnog upravljanja.

Odakle ova veza između kolega Milojeviča i Mahmutovića?

Svakako postoji. I to duboka. I jedan i drugi istražuju  navedeno zlo koje nas je „ spopalo“.

Jedno je u drugačijem produkcionom odnosu kako smo to učili iz „Kapitala“ naučnika Karla Marksa, a sadržano je u odnosu „produkcionih snaga i produkcionih odnosa“. Naime, razvoj produkcionih snaga je uslovljen zakonitostima u produkcionim odnosima i obrnuto.

Ključna stvar je vlasništva. Nakon toga se definiše nači upravljanja. To jeste uspostavlja odnos između odnosa svojine i upravljanja.Upravo iz ovih promišljanja uvaženih kolega i polemika koje vodimo osobno/lično dolazimo i do uzroka općeg stanja u bh. društvu.

Da citiram kolegu Milojeviča koji hiruški precizno dijagnosticira stanje:„Naš osnovni ekonomski, drušveni i politički problem je što ekonomsko zlo najnemoćnije individualne privatne svojine završava u još većem zlu moćne političke, partijske svojine koja prijeti našem uništenju Jer na njoj izrasta pogubni politički despotizam kojeg je veoma teško savladati.Iz tog pravca u politiku stižu gori nego iz vremena početaka komunizma. Spremniji na najsramnija zlodjela uništavanja naroda.Višepartijnost je ovdje način izbora gorih. Svaka naredna vlast je bila gora od prethodne. Svaka nas je više zaduživala, rasprodavala najvrednije, rušila, uništavala.“

Upravo ova teza koju iznosi profesor Milojević je potvrđena u prakktičnom i istraživačkom djelovanju profesora Mahmutovića na primjeru namjenske industrije u čijim procesima je aktivni sudionik.

Interesi koji su ugrađeni u sistem postaju ključni.Usuditi ću se reći, bez akademskog skrivanja, da se radi o klasičnom sistemu pljačkaškačke ekonomije. U ekonomskoj teoriji ta stanja su poznata i dovoljno su objašnjenja. Sa doktrinarnog stanovišta radi se o ključnim zakonitostima kretanja. U finansijskoj ravni se radi o pojavama koje su bile temelj učenju monetarističke i intervencionističke teorije. One se danas potvrđuju u odnosima djelovanja monetarno-kreditne  i fiskalne politike.

Bh. vlast potvrđuje tezu „ zla politike i zla svojine“ odsustva korporativnog sistema vlasti i mobilizacije finansijskih sredstava kroz dioničarsko vlasništvo i izbor najsposobnijih menadžera.  Iskustva koja su ugrađena u sam sistem danas se ispoljavaju u najvećim javnim preduzećima, gdje se ostvaruju stotine i milijarde prihoda, gdje je na sceni privatni interes koji je inkorporiran u državnu svojinu i politički podobne kadrove. Izazovi kroz koje prolazi bh. privreda će pokazati apsurdnost cijela situacije. Doći će do urušavanja takvog sistema. Ono za pažljivog analitičara postaje jasnoi  najbolje se vidi u nekim sferama društvenog života koje postaju predmet dnevne politike. To je svakako socijalni sektor. Prije svega penzioni, zdravstveni i obrazovni sistem. Nemoć vlasti da riješi ključna ekonomska pitanja vode prema njihovom osnovnom zadatku iz kojeg proističe uloga države. Po svim teorijama to se odnosi na nezaposlenost i siromaštvo. Strah od nezaposlenosti i siromaštva bh. građane tjera da bježe iz svoje države. Interes elita raznih razina vlasti: opština, kantona, distrikta, entiteta i institucija države, tjera na proces bogaćenja i prisvajanja narodnog dohotka. Upravo apsurdnost stanja u odsustvu javnih politika generira probleme koje se nikada neće, niti se mogu riješiti. Sve liči na anegdotu koja se često prepričava, a odnosi se na razgovor između oca advokata i sina pripravnika. Na pohvalu sina da je riješio spor koji traje destak godina, otac je imao samo komentar „da je taj predmet sina školovo“. Slično izgleda i priča o zlu politike. U nerazriješenim odnosima dioničarske svojine, korporativnog upravljanja, izbora vlasti su svi uzroci našeg zla.

Rješenje se ne nenazire.

Naivni sin na primjeru advokata je u sferi bajki i priča tipa „Pepeljuga“. Na sreću, u svim bajkama ili basnama je lijep završetak. Obično problem rješava lijepa vila ili dobri duh/ anđeo ili melek. U našoj priči je očito to  Međunarodni monetarni fond ili ine međunarodne finansijske institucije. Trenutno, aktuelna bh. vlast je u rukama „dobrih duhova/ meleka ili anđela“  koji nam trvrde „da je dobro imati i akcize kada nedostaje vlastita akumulacija za javne investicije“ . Očitio sve liči  liči mi naaforizam  koja seu ovakvim ili sličnim prilikama  koristi u Tuzli i okolini, a glasi „ Kada nema trešenja, i dženarike su dobre“. Za vlast to ne važi. Ona je najbolja i pored toga što je stanje sve gore i gore. Upravo,  u tom grmu leži svo zlo vlasti. „Zec je je siguran, samo je pitanje čiji je ražanj“ Zinteresovanih je mnogo, jer je to postao najunosniji posao. Posao koji donosi najveći profit.

Stavovi izneseni u tekstu odražavaju mišljenje autora teksta, a ne nužno i stavove portala TIP.ba.

(TIP/Autor: Prof. Izudin Kešetović/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.