FBiH: Sjesti i uživati bez dima

13.10.2017 08:59
P17_Smoking_06
 

U Federaciji Bosne i Hercegovine u toku je javna rasprava o zakonu koji bi u potpunosti zabranio pušenje u javnom prostoru. Zbog toga se najčešće bune ugostitelji. Procjenjuju da bi zabrana donijela pad prometa u ugostiteljskim objektima za 260 miliona maraka godišnje (više od 132 miliona eura), te da će biti izgubljeno 11.000 radnih mjesta.

Američki profesor ekonomije Frank Chaloupka, koji se kao istraživač već godinama bavi time koliko zabrana pušenja utiče na ekonomiju, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da ove procjene nisu realne.

On tvrdi da, osim koristi za javno zdravstvo, zabrana pušenje ima prednosti i u ekonomskom smislu. Upotreba duhana stvara ogromne troškove širom svijeta, kako za zdravstevene sisteme, tako i za izgubljenu produktivnost, što na globalnom nivou ti troškovi iznose oko 1,4 triliona američkih dolara.

Trideset godina bavite se izučavanjem kako zabrana pušenja utiče na ekonomiju pojedine zemlje. Do kojih ste saznanja došli?

Chaloupka: Ja sam u svom izučavanju sagledavao različite aspekte ekonomike duhana i gledao kakve vrste efekata politike koje se tiču zabrane pušenja, odnosno prostora oslobođenog od dima, imaju na potražnju za duhanskim proizvodima, na pušenje odraslih ljudi i isto tako kako utiču na mlade ljude, odnosno njihovo otpočinjanje pušenja. Pokazalo se da su te politike zaista djelotvorne kada je u pitanju smanjenje pušenja.

Sveobuhvatne zabrane reklamiranja u određenoj mjeri utiču na to da odrasli prestanu pušiti, ali su posebno djelotvorne u spriječavanju mladih ljudi da ikada počnu pušiti. Izučavali smo i ugostiteljstvo, te kako se ovo odražava na restorane, barove, na kasina, male maloprodajne radnje. Utvrdili smo da ove politike nemaju negativne uticaje na njih. Naprotiv, imaju pozitivne, jer dovode do toga da nepušači počnu dolaziti.

Proveli smo istraživanja i anketa u 20 zemalja do sada i utvrdili smo da u početku uvijek bude tako da se pušači protive ovim politikama prije nego one budu donesen. Međutim, jednom kada se provedu, pokaže se da se pušači vrlo brzo prilagode njima i podržavaju ih. Razmatrali smo i uticaj zabrana pušenja na ukupnu ekonomiju i tamo se pokazalo da zabrana pušenja ima pozitivan efekat na ekonomije i da dovodi do povećanje radnih mjesta.

Kako to izgleda u drugim zemljama? Da li imate primjere?

Chaloupka: Što se tiče zemalja koje su uspješno implementirale sveobuhavtni pristup koji se predlaže i ovdje (u Federaciji BIH), to su većina zemalja Zapadne Evrope, Kanada, Australija, Novi Zeland – to su zemlje sa visokim dohotkom. Međutim, to se daševa i u zemljama sa niskim ili srednjim dohotkom.

Mogu Vam navesti primjer Turske koja je, recimo, implementirala te sveobuhvatne zabrane pušenja, zabrane reklamiranja proizvoda od duhana i uvela određene poreze i naknade i to je zaista imalo pozitivne efekte u Turskoj na smanjenje broja pušača, a isto tako nije imalo nikakve negativne efekte na ekonomiju.

Istraživanja pokazuju da se pušači vrlo brzo prilagode novim politikama.

Ko najviše lobira tu tezu da je zabrana pušenja štetna za ekonomiju?

Chaloupka: To su, svakako, duhanske komapanije koje bi izgubile promet ako bi se ove mjere provele, jer su svjesne da bi one dovele do smanjenja pušenja, što bi onda dovelo do smanjenja korištenja duhana i duhanskih proizvoda, te smanjilo njihovu dobit.

Onda duhanska industrija počne širiti mitove među drugim djelatnostima, u djelatnosti ugostiteljstva. Tada čujemo komentare od vlasnika ugostiteljskih objekata, barova, restorana… jer oni, u stvari, kod njih potpaljuju strahove, jer im govore da će izgubiti posao. Ljudi se preplaše i onda počnu ponavljati te argumente koje su čuli od duhanske industrije.

RSE: Protivnici donošenja zakona o zabrani pušenja u javnom prostoru u Federaciji BiH tvrde da će biti oko 260 miliona maraka godišnji pada prometa u ugostiteljskim objektima i da će 11.000 radnih mjesta biti ugroženo. Da li su takve procjene realne?

Chaloupka: Ne, mislim da su te procjene u potpunosti pogrešne. One su u skladu sa vrstom projekcije ili procjena koje imaju vlasnici ovih različitih radnji, koji se boje, koji računaju na to da će pušači prestati dolaziti, da će zbog toga gubiti na prometu i poslovanju. Međutim, ne uzimaju u obzir činjenicu da se pušači veoma lako prilagođavaju ovim politikama, obično ne mijenjaju svoje potrošačke navike. Isto tako, ne uzimaju u obzir činjenicu povećanja poslovanja kojeg će imati zbog toga što će im sada dolaziti nepušači.

Dakle, odgovor je – ne. Obično se ne vidi gubitak radnih mjesta. Šta više, dođe do porasta, do otvaranja novih radnih mjesta, dolazi do povećanja u prihodima uslijed donošenja ovih politika, a ovo što smo čuli i čujemo od vlasnika radnji i preduzeća, koji imaju ove strahove, to su čisto argumenti koje oni čuju od duhanskih kompanija i samo ih ponavljaju. Ono što će se desiti u stvarnosti je potpuno drugačije. Realnost je potpuno drugačija.

Turizam kao privredna grana bilježi rast u Bosni i Hercegovini? Da li bi se zabranom mogao zaustaviti ovaj trend?

Chaloupka: Mislim da će se desiti suprotno, da će se vidjeti povećanje u trendu rasta turizma – ljudi koji mnogo putuju obično su ljudi koji imaju veći dohodak, a pokazano je da kod ljudi koji imaju veći dohodak manja je vjerovatnoća da su pušači. Znači, bit će više privučeni onim mjestima u kojima je zabranjeno pušenje, gdje mogu sjesti i uživati bez tog dima. To će samo povećati ovaj turizam, a kad se vrate, pričat će o lijepim iskustvima koja su imali, tako će promovirati BiH.

Kakvi su efekti zabrane pušenja na ekonomiju?

Chaloupka: Što se tiče pozitivnih ekonomskih efekata, rekao bih da su tri glavna. Zabrane pušenja uglavnom dovedu do toga da se prvo smanje troškovi za poslovne subjekte – smanje se troškovi čišćenja, troškovi osiguranja jer je rizik od požara manji.

Drugi efekat je zdravija radna snaga. Kad su ljudi produktivniji, manje je oboljenja od bolesti koje su povezane s pušenjem i ljudi ne umiru preuranjeno.

Treći je općenito povećanje u poslovnoj aktivnosti – sada će i nepušači početi odlaziti na ona mjesta u kojima je zabranjeno pušenje, a pušači će se prilagoditi tome. Zaista su pozitivni efekti općenito na poslovanje.

(TIP/Izvor: RSE)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

4 komentara na FBiH: Sjesti i uživati bez dima

  1. bh.zmaj- Legalista

    13. 10. 2017. - 10:00

    Da bi znao kakav će uticaj na ugostiteljske objekte u BiH imati zabrana pušenja, ovaj gospodin bi morao poznavati mentalitet i običaje ove zemlje. Ovdje nepušači izlaze u iste objekte sa pušačima. Oduvijek je bilo tako. Ponegdje su prostorije odvojene, ali zar stvarno mislite da ću se ja prestati družiti sa nekim samo zato što puši? Činjenica je da bi ovdje ugostitelji počeli gubiti mušterije ako bi zabranili pušenje. Mislim da odluku treba prepustiti vlasnicima objekata.
    Naravno da pušenje ne treba dozvoliti u javnim objektima tipa škola, vrtića, bolnica, državnih institucija i slično.

  2. Crnac

    13. 10. 2017. - 10:18

    MA treba zabraniti svuda i dignuti na 10 KM kutiju 😀

  3. Divergent

    13. 10. 2017. - 14:47

    Cigareta ubija i jedina ubija ? Ne.

    Ona je samo odličan paravan za ono što rade termoelektrane, individualna ložišta na fosilna goriva i toksični dizel, karakterističan za naše podneblje, koji sagorjevanjem oslobađa veliku koncentraciju sumpor-dioksida i azotnih oksida.

    “Zagađenje zraka izaziva više od 500.000 prijevremenih smrti godišnje u Evropi, bez obzira na blago poboljšanje kvaliteta, saopštila je u srijedu Evropska agencija za okoliš (EEA) u svom godišnjem izvještaju, javljaju agencije. Iako su podaci o poboljšanju kvaliteta zraka ohrabrujući, agencija sa sjedištem u Kopenhagenu navodi da je zagađeni zrak i dalje vodeći okolišni uzrok preuranjenje smrti.

    EEA u posljednjem izvještaju navodi da je 2014. godine 520.400 preuranjenih smrtnih slučajeva u 41 evropskoj zemlji izazvano zagađivačima vazduha nastalim spaljivanjem fosilnih goriva, što je u odnosu na 2013. manje za oko 30.000.

    Od toga, četiri od pet smrti (428.000) su direktno povezane sa prisustvom PM2,5 čestica u zraku, kojima je izloženo čak 82 posto urbanog stanovništva u EU. ”

    Prema tome, dokle će se više budžeti, koji su burad bez dna, puniti kroz džepove ljudi koji su svjesno odlučili da konzumiraju cigarete ? Još mi se, u ovakvoj jadnoj i čemernoj Bosni i Hercegovini, pojave kojekakvi pokreti koji se bore protiv konzumacije cigara.

    Pa, borite se za postepeno ukidanje UBICA oličenih u termoelektranama i dizel-gorivu, kako se to radi u cijelom Svijetu, debili bosanski beskorisni !

  4. Dexter

    13. 10. 2017. - 16:56

    Ovaj Chaloupicka je obični dunđer koji živi u nekom imaginarnom svijetu ! Čuj genija ,,Drugi efekat je zdravija radna snaga. Kad su ljudi produktivniji, manje je oboljenja od bolesti koje su povezane s pušenjem i ljudi ne umiru preuranjeno”

    Ovdje ti privatnik polomi kičmu za 400 maraka radeći mu od jutra do mraka i onda ti ovaj pajser objašnjava kako ćeš biti još produktivniji ako se maneš cigara !

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.