‘Stariji brat, starija sestra’ pomažu ugroženim mališanima

11.10.2017 08:04
stariji_brat_starija_sestra_1
 

Mnogi mališani u Bosni i Hercegovini odrastaju u socijalno ugroženim porodicama ili, pak, bez roditeljskog staranja. Često su na udaru loših uzora i načina ponašanja, te je put pred njima težak i trnovit.

Veliku pomoć u borbi za ispravan rast i razvoj pruža mentorski projekt “Stariji brat, starija sestra”  (SBSS), koji na teritoriji cijele države realizuje udruženje NARKO-NE.”U projektu povezujemo djecu osnovnoškolskog uzrasta, najčešće između šest i 14 godina, sa jednom ‘starijom sestrom’ ili ‘starijim bratom’, tj. sa volonterom ili volonterkom. Tokom dugoročnog druženja djeteta i volontera dijete razvija povjerljiv, siguran i podržavajući odnos sa volonterom, koji za njega predstavlja pozitivan model ponašanja. Kroz prijateljski odnos sa volonterom dijete usvaja socijalno prihvatljiva ponašanja, moralne i kulturne vrijednosti, kao i životne vještine neophodne za samostalan život u zajednici”, kaže Samir Mahmić, koordinator Mreže “Stariji brat, starija sestra”.

Dodaje da volonterkama i volonterima tokom rada s djecom pomoć pružaju stručni saradnici, socijalni radnici, pedagozi i psiholozi.

Početak novog ciklusa projekta

Uskoro počinje novi ciklus projekta. Raspisani su pozivi za volontiranje i trenutno se prikupljaju aplikacije.”Polako se počinje s intervjuisanjem i obukama zainteresovanih volontera i volonterki, tako da s nestrpljenjem očekujemo i radujemo se novim iskustvima u još jednom projektnom ciklusu. Tokom prethodnog ciklusa, od septembra 2016. do juna 2017, bilo je uključeno 166 parova volontera i djece, a projekat se realizovao u šest bh. gradova: Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu, Travniku, Tuzli i Zenici”, ističe Mahmić i dodaje da je realizaciju aktivnosti provodilo 11 organizacija.

On navodi da je organizovano 58 druženja i radionica za djecu i volontere s raznim temama.”Jedna od bitnih karika projekta jest i osnaživanje volontera i volonterki kroz savjetodavne sastanke i radionice za rad na sebi. Ukupno 219 takvih sastanaka i radionica realizirano je tokom ciklusa 2016/2017. Sve organizacije realizovale su i izlete, zimske i(li) ljetne za djecu i volontere. Tokom izleta imali su mogućnost da posjete izletišta oko svojih gradova ili druge gradove. Uzimajući u obzir da djeca i mladi generalno u Bosni i Hercegovini nemaju previše mogućnosti za putovanja, ovi jednodnevni izleti uvijek se dočekuju s velikim uzbuđenjem”, kaže naš sagovornik.

Inače, ovaj projekt nastao je na osnovu modela koji je poznat u SAD-u pod nazivom “Big Brother, Big Sister”.”Važno je istaknuti da je projekt umnogome izmijenjen i prilagođen situaciji i potrebama u Bosni i Hercegovini. Tokom 2003/2004. godine projekat je pilotiran u Banjoj Luci i Sarajevu od strane Udruženja ‘Nova generacija’ iz Banje Luke i Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE iz Sarajeva. Nakon dokazanog uspjeha ovog modela, te pozitivnog utjecaja na zdrav razvoj djece i mladih u riziku, 2009. godine Udruženje NARKO-NE pokreće inicijativu za osnivanje Mreže, s ciljem multiplikacije ovog modela i u druge gradove u Bosni i Hercegovini”, ističe naš sagovornik.

Otad je više od 1150 volontera i volonterki osposobljeno za rad s djecom iz rizične populacije i preuzimanje profesionalne odgovornosti u radu s ovom osjetljivom populacijom, navodi Mahmić.

Iskustva roditelja

Alma Hadžiskakić, koordinatorica projekta, kaže da se većina djece sjeća prvog susreta sa starijim bratom ili sestrom na radionicama s volonterima tokom kojih su se upoznali, igrali različite društvene ili sportske igre.

“Ono što je jako važno jeste percepcija toga šta su djeca dobila tokom druženja s volonterima, odnosno šta smatraju da su naučila tokom druženja. Sva djeca koja su učestvovala u evaluaciji izjavila su kako su tokom druženja s volonterima naučila kako se lijepo i pristojno ponašati. Stručni saradnici iz Centra za socijalni rad obavili su razgovore s volonterima i roditeljima djece, te nam dali povratne informacije o promjenama koje su se desile učešćem djece u projektu”, kaže Hadžiskakić.

Ponudila je jedno od zapažanja, a riječ je o 11-godišnjakinji koja je tri godine dio projekta.

Neki su i prvi put bili u zoološkom vrtuUstupljeno Al Jazeeri

“Iz razgovora sa majkom doznalo se da je ona, kao majka, izuzetno zadovoljna što je njeno dijete bilo dio ovog projekta u protekle tri sezone. Za volonterku F. i njenu odgovornost imala je samo riječi hvale”, govori Hadžiskakić.

“Na djevojčici je uočila veću spontanost, otvorenost i samostalnost, što direktno dovodi u vezu s njenim učešćem u projektu SBSS. Njena je kćerka usvojila neke manire lijepog ponašanja koje ranije nije imala, te unaprijedila i neke vještine, kao što su komunikativnost, spremnost na pružanje pomoći drugom, da dijeli sa drugima… Postala je odgovornija i revnosnija u obavljanju povjerenih joj obaveza.”

Velika pomoć i volonterima

Sonja Kavaz, volonterka iz Banje Luke, za ovaj projekt čula je od poznanice i, kako kaže, već na prvu svidjela joj se cjelokupna ideja.

“Prije svega, ovo je projekat koji traje dugi niz godina i drago mi je da sam dio upravo njega. Mnogo volim djecu i uživam u radu sa njima. Projekat je koncipiran tako da svi uključeni dobijaju mnogo pozitivnih iskustava. Djeca kvalitetno provode vrijeme, a i mi sa njima”, ističe Kavaz i dodaje kako o projektu može reći “samo sve najbolje”.

“Oduševljena sam cjelokupnom ekipom, kako iz Banje Luke, tako i iz drugih gradova. Mislim da će mi edukacije kroz koje sam prošla u ovom projektu mnogo pomoći i zbog profesije kojom se planiram baviti. Studiram socijalni rad i smatram da je volontiranje od velikog značaja.”

Kroz radionice se stječu mnoga znanja, vještine, a i dugoročna prijateljstvaUstupljeno Al Jazeeri

Navodi da je za volonterski rad u ovom projektu ponajprije potrebno da “volite djecu i uživate u radu sa njima” te da su potrebni strpljenje, otvorenost i kreativnost.

“Jednostavno, treba da se potrudimo da zajednički provedeno vrijeme prođe što bolje i zanimljivije. Također, veoma je bitno da volonter bude odgovoran u svakom smislu te riječi. Volontiranjem ne samo da uljepšamo dan djetetu sa kojim se družimo kao sto je slučaj ovdje već izgrađujemo sebe kao ličnost. Stječemo nova prijateljstva i širimo vidike, usvajamo nova znanja i vještine, te dobijamo iskustvo, a to je dobro za sve. Upravo zbog toga pozivam sve mlade i ambiciozne ljude da se uključe. Volontiranjem postajemo još bolji ljudi”, kaže Kavaz.

Pozitivna iskustva

Njena kolegica iz projekta, volonterka Ena Osmanković iz Zenice, s projektom se upoznala na početku volontiranja u dnevnom dječijem centru “Medica”.

“U okviru tog volontiranja zapravo sam se i upoznala s projektom i bez puno razmišljanja sam se prijavila. Valjda te neke prave stvari jednostavno osjetite u trenutku, bez puno polemisanja sa samim sobom. Moja iskustva su isključivo pozitivna, neka malo više, neka manje, ali svako od njih imalo je pozitivan utjecaj na razvoj moje ličnosti. Da bi neko bio stariji brat ili starija sestra, potrebno je da bude otvoren za uspostavljanje odnosa s različitim osobama, bilo s djecom ili volonterima, te da bude spreman da ih razumije”, navodi ova Zeničanka i šalje poruku svima onima koji su zainteresovani za ovaj projekt rada s najmlađima.

“Kada bi bilo moguće, nekako, da ih uvučem u svoj um i dušu, samo na trenutak da vide i osjete jedno druženje ili radionicu, mislim da bi bili jako tužni zato što se još nisu prijavili u ovaj projekt. Ja im toplo savjetujem da se priključe i učine sebi veliku uslugu.”

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Ibrahim Sofić)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.