Izudin Kešetović: Bolje je vjerovati vlasti u FBiH nego svojim očima

27.09.2017 09:12
fadil-novalic-janje
 

Matematika je uvijek tačna. Matematički rejting  pokazatelj  je cijena zaduživanja jedne zemlje. Umjesto da investicioni potencijal tražimo na domaćem i ino tržištu nosioci vlasti padaju u još jednu zabludu. Naplaćeni dug od Rusije i dobit preduzeća u vlasništvu države postaju investicioni potencijal u kapitalnom budžete izborne 2018. godine. Kao i prethodna vlast (2010- 2014) i ova (2014-2018) sve će ‘opuhati’ i ostaviti prazne račune. Možda ‘kapne’ koja dionica auto puta ili brze ceste jer su škare za presijecanje odavno zahrđale. Održavaju se, škare,  ponekad otvaranjem  trotoara, semafora, okretaljke. Gužva oko vrpci je velika, tako da se poredaju dužnosnici svih razina vlasti (najmanje četiri i više).

Brojna pitanja danas se nameću pažljivom analitičaru socijalno-političkih (ne)prilika u Bosni i Hercegovini. Vlast nudi svoje odgovore na principu  ‘vjeruj meni, a ne svojim očima’.

Šta podaci govore?

Prema izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine, sa 01.09.2017. godine  ukupan broj blokiranih računa privrednih subjekata je 10.284. Kavi su trendovi? Statistika bilježi da 2009. godinu taj je broj  blokiranih narastao na 5.852 pravna lica; da je  imao trend rasta, gdje se ta brojka zadržala 2013. godine na 8.010. U naredne tri godine imamo pad (5 341; 5.933 i 6.401). I opet imamo veliki rast u 2017. godini na 10.284.

Šta pokazuje stanje likvidnosti sektora privrede?

Podaci za stanovištvo se mogu pratiti kroz bankarski sektor i broj kredita. Lični/osobni stečaj fizičkih lica još nije ušao u bh. praksu. Imajući u vidu stanje u sektoru stanovništva država će se morati pozabaviti tim pitanjem. Lična bankrotstva su sasvim očekivana pojava koja se manifestuju u propadanju i siromaštvu građana.

Za javni sektor su meritorni podaci međunarodnih rejting agencija koje prate sposobnost zemalja da servisiraju svoje dugove. Najnoviji podaci od 13.09.2017. godine pokazuju da stanje u regiji nije ružičasto. Ovdje se izdvajaju dvije grupe zemalja. Jedna je ona koja ukazuje da li se zemlja nalazi u grupi onih koji nose epitet ‘investiciskog smeća’ i grupi onih koji to nisu.  U grupi onih prvih su Hrvatska i Srbija. Društvo im čini i Albanija, Crna Gora. Na dnu je Grčka sa najgorim kreditnim rejtingom. Dvije rejting kuće su svrstale Bosnu i Hercegovinu u grupu neinvesticijskih (špekulativnih). Moody’ s  Investors Service  je BiH označila sa B-3 stabilnim rejtingom. Iza toga rejtinga odmah dolazi C rejting, u kome je Grčka. Ostale zemlje su na višoj poziciji: Albanija B-1 stabilni; Crna Gora  B1 negativni; Srbija Ba3 stabilna i Hrvatska, najbolja među najgorim, sa Baa2 stabilnim. Od bivših republika ex Jugoslavije jedino je Slovenija u investicijskoj grupi sa rejtingom Baa1 stabilan. Nijedna država regije nije u elitnoj grupi A ,  koja je rezervisana za napredne tržišne ekonomije.

Pošto znamo kakav nam je rejting, onda bi morali dati odgovor šta činimo da bucde bolji. Tri ključna  pitanja reforme su: sektor zdravstva, javne uprave i javna potrošnja. To su tzv. strukturalne reforme koje su bile uvjetovane i povoljnim kreditima međunarodnih finansijskih institucija.

Krenimo redom

O zdravstvu nema priče. Sve se dešava na razini ‘afera’ i opisa teškog stanja u ovom sektoru. Penzioni sistem je pred kolapsom. Kozmetičke promjene očito su zapele oko načina izračuna ili tzv. koeficienata u sistemu u kome se ne zna ‘ko pije, a ko plaća’. Opšti haos… Javna uprava  i javni sektor privrede i neprivrede (preduzeća i ustanove) su tabu tema  za nosioce vlasti jer na vrhu smo klijentalizma i nepotizma kod izbora u zapošljavanju.

S toga odgovor na pitanje ‘novog’ u finansijskoj politici ostaje u sjeni dvadestogodišnjice osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovini. I dok druge zemlje sanjaju o pristupu euro zoni i prvoj stepenici investicijske vjerodostojnosti, mi ostajemo ‘zarobljenici’ tzv. evroatlanskih integracija za koje se  u svakom novom izbornom ciklusu zalažu svi političari. Čim se podijeli vlast i izvrši atak na izborni rezultat, Europa i Europska centralna banka se zaboravlja. Cijeni niskog kreditnog rejtinga plaćamo visokim kamatama, tako da se vlast hvali izborom ‘povoljnih’ kredita na domaćem finansijskom tržištu. Rame za plakanje kada se radi o povoljnim kreditama su nesretne akcize na energente koje su se našle, bez bilo kojeg razloga, na meti pohlepne, nezasite i rastrošne vlasti.

Matematika je uvijek tačna. Matematički rejting  pokazatelj  je cijena zaduživanja jedne zemlje. Umjesto da investicioni potencijal tražimo na domaćem i ino tržištu nosioci vlasti padaju u još jednu zabludu. Naplaćeni dug od Rusije i dobit preduzeća u vlasništvu države postaju investicioni potencijal u kapitalnom budžete izborne 2018. godine. Kao i prethodna vlast (2010- 2014) i ova (2014-2018) sve će ‘opuhati’ i ostaviti prazne račune. Možda ‘kapne’ koja dionica auto puta ili brze ceste jer su škare za presijecanje odavno zahrđale. Održavaju se, škare,  ponekad otvaranjem  trotoara, semafora, okretaljke. Gužva oko vrpci je velika, tako da se poredaju dužnosnici svih razina vlasti (najmanje četiri i više). Domaća akumulacija u bankama odavno čine samo, za naše prilike, visoku depozitnu strukturu. Banke sa bankarskim maržama dobro profitiraju,  a  razvojne banke statiraju sa svojim portfolijem od kojeg korist imaju samo brojni zaposleni u  centrali i kantonalnim detašmanima.

Sumornu sliku socijalno – političkog- finansijskog  stanja u Bosni i Hercegovini uveseljavaju priče u vezi bezbjednosnih tema koje se graniče sa fantastikom. One finansijske bezbjednosne priče po svojoj uzbudljivosti ništa nisu manje interesantne  od priča zavađenih partnera u vlasti koji žive u prinudnom braku, na principu refrena turbo- folk pjesme ‘Ne mogu sa tobom, ne mogu bez tebe’. Da vrag nije pojeo šalu i da smo u žiži interesovanja prelio nam se i Agrokor. Kako rekoše dužnosnici u licima vlasti i vlasnika vrti se o nekih ‘tričavih’ 40 milijardi kuna ili iznad 10 milijardi KM ili 5 milijardi eura.  S toga priča o likviodnosti i rejtingu ima veze. Ta veza se svodi na čistu matematičku računicu. Cijenu rejtinga će platiti narod ili kako se to moderno kaže, poreski obveznici. Ovaj puta fakture su povelike. I narod ništa ne ‘halnaiše’.  Ponaša se kao  prevarena  supruga u  priči o nevjernom mužu. Bolje je vjerovati vlasti nego svojim očima. Kako rekoše, naši prvi,  narod nije svjestan kako mu je dobro. Zato vjerujte vlasti. Matematika je za dobre đake. Oni sa jedinicama i tankim dvojkama su u novoj demokratskoj vlasti napredovali  do akademskih zvanja doktora  i magistara nauka. O parama ili novcu je suvišno i govoriti. Puni su kao brod dok narod sastavlja kraj s krajem. Penzionerima i rudarima je dobro kada dobiju  penziju ili platu, pa bilo to  na početku ili kraju mjeseca.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.