Izdun Kešetović/Ključno pitanje pred kojem se nosioci vlasti u BiH nalaze glasi: ‘Dug ili porez’

22.09.2017 09:19
Fotografije-citateljki-Ivana-Karic1
 

Ključno pitanje pred kojem se nosioci vlasti nalaze glasi: ‘Dug ili porez’. O prodaji državne imovine se javno ne priča. Bila je aktuelna Elektroprivreda BiH i Telecom BiH. Ostalo je ‘sitno’ i ne donosi veće prihode.  Kako izbora više nema ostaje samo dilema na dugu i porezu.

Dug je realniji jer se radi o anticipiranim javnim prihodima, što praktično znači da se zadužimo sada a vraćamo u budućnosti. Lakše je prihvatljivo jer teret duga ne osjećaju sadašnje generacije. Buduće generacije osjećaju i  teret i korist ako je dug imao svrhu i povećao društveno blagostanje.

Šta je ključna stvar javne potrošnje  na svim razinama vlasti?

Prvo, da je kruta ili rigidna.

Drugo, ima duboke socijalne i političke implikacije.

Treće, nema razvojnu i stabilizirajuću funkciju.

Ako krenemo od vrha prema dnu ili obrnuto vidjećemo da je sistem javnog duga doveo do relativno niskog učešća vanjskog duga u odnosu na DBP (društveno bruto proizvod) i unutrašnjeg duga koji nije potpuno detektovan. Vanjski se javlja u poblemu otplata koje terete  budžet države za oko 700 miliona KM i  alociran je na entitetske budžete i budžet distikta Brčko. Unutrašnji dug se javlja u obliku nelikvidnosti koja je izazvana finansijskim dubiozama u u javnom i privatnom sektoru. Od ovoga, serviranja/vraćanja dugova i nelikvidnosti trpe trezori koji su kao ‘nategnuta žica’. Zato svi trezori pribjegavaju zaduženjima putem kredita ili emisijom dužničkih vrijednosnih papira: komercijalnih zapisa i obveznica.

U stvari to je već duže jedino rješenje koje je limitirano objektivnim potrebama za finansijskim sredstvima jer banke su limitirane obimom i strukturom kreditnog  i finansijskog  potencijala. Radi se o potrebi za izvorima kojima bi se reprogramirale postojeće obaveze. Upravo aranžman sa MMF-om je bio jedino kvalitetno rješenje sa stanovišta stabiliziranja finansijskih prilika u javnim finansijama Bosne i Hercegovine.

Druga varijanta su porezi.

Ograničenja u povećanju poreskog tereta su objektivna jer granica od 45% opterećenja DBP-a je pomjerena prema  omjeru pola: pola tj. blizu 50% DBP-a za javnu potrošnju. Ta granica i ne mora biti visoka  da se radi o visokim dohocima građana i privrednih subjekata. Dohodovna sposobnost građana i privrede je veoma niska  tako da narušava granicu proste reprodukcije. Mali dohoci po osnovu rada ili plate i dobit preduzeća nije garancija optimalnom poreskom sistemu. Sliku popravljaju dohodci kroz jednostrane platne transakcije u doznakama građana iz inostranstva. To je jedina stabilizirajuća pozicija koja se najbolje osjeća u mjesecima kada je intezitet dolazaka u zemlju povećan: godišnji odmori i praznici.

Manevarski prostor u izboru upravljanja javnim dugom je skučen. Investicioni ciklus nije niti na vidiku. Sporadična kretanja u direktnim stranim investicijama su nedovoljna. Veliki projekti u inftastrukturalne objekte su neizgledni jer je problem konstrukcije finansiranja. Moguća prodaja javne imovine je neizvjesna  i nedovoljno pripremljena.

S toga pitanje duga ili poreza ostaje i dalje aktelno dok se ne dese neki drugi procesi. Odgovor na ova pitanja ne postoje iako se politički subjekti spremaju za izbore 2018. godinu. Svi obećavaju da  će ponuditi nove javne politike. Do sada se nismo uvjerili da iste, nove javne politike, postoje. Zato se javnost ‘bombarduje’ najavama novih poreza i potrebom novih zaduženja. Priča o suficitima i deficitima budžeta i fondova postaje isprazna i nerealna.  Očito da u četvrtoj godini mandata aktuelne vlasti važi pravilo: ‘Drži vodu dok majistoru odu’.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.