Izudin Kešetović: Vlast i porez spram naroda: Teret ili korist za građane BiH?

18.09.2017 08:10
novac_n1-2
 

Priča o porezima postaje sve aktuelnija. U stvari radi se o dohotku. Kod građanina je to plata. Kod poduzetnika je dobit. Država ima svoj prihod koji uzima od jednog i drugog, tj. i od građanina i od poduzetnika.  Plaćaju građani kao fizička lica i pravni subjekti (preduzeća). Najveći teret obaveza snose građani jer obim dohodaka kroz plate je najveći, dok manji dio se odnosi na pravne subjekte kroz obaveze poduzetnika poreza na dobit.

U cjelokupnoj priči o porezu ključna stvar je na građanima. Građani najviše plaćaju. Građani bi trebali imati i najveću korist. Oni se i pitaju kakav žele poreski sistem i sistem javnih finansija. O tome odlučuju na izborima birajući svoje predstavnike u vlast koja donosi poreske zakone. Poduzetnici također imaju interes kao građani jer ostvaruju profite, a njihova preduzeća dobit koja je uslov za poslovanje.

Država je u svemu ključna. Ona kreira sistem i pokušava da pomiri odnos između građana, kao fizičkih lica, i poduzetnika, kao, pravnih lica. Rekli bi kako postići neutralnost poreza tako da se ostvari i pravednost i efikasnost. Pravednost je prema građanima koji snose najveći teret. Efikasnost je prema poduzetnicima koji svojim poslovnim aktivnostima postižu rast dohotka. I jedno i drugo je važno.

Priče o novim porezima i većim poreskim stopama i akcizama je na teret građana.

Priča o načinu plaćanja poreza  je na teret građana i poduzetnika.

Prva priča je započela da li treba uvesti  više poreskih stopa kod oporezivanja potrošnje u sistemu PDV-a i da li treba uvesti progresivne poreske stope kod poreza na dohodak, kao i nove akcize na energente  kao garanciju za kreditna zaduženja koja bi se koristila za izgradnju putne infrastrukture.

Druga priča je vezana za način plaćanja PDV-a koji prikupljaju pravna lica koji nisu obveznici poreza, nego su od države zaduženi da samo od građana prikupe poreze i  uplate ih na jedinstveni račun trezora/riznice.

Treća priča se odnosi na državu koja je postala rastrošna jer vlast koju biraju građani troši više nego što su javni prihodi; dok su efekti takve potrošnje veoma slabi zbog same strukture potrošnje: malo se izdvaja za investicije a dosta za administraciju i neopravdana socijalna davanja.

Lekcija koju treba naučiti se svodi na dvije stvari. Pravednost i likvidnost.

Prva, ključna je pravednost. Pravednosti u sistemu ovako urđenih dohodovnih odnosa nema. Građani postaju sve siromašniji i oni traže rješenje u većim dohocima. To postižu na dva načina. Jedan je da povećaju svoju poslovnu aktivnost. Druga je da traže poslodavca koji će im platiti više.

Druga, ključna stvar je nelikvidnost. Država u svojoj rastrošnosti postaje nelikvidna. Trezor gubi funkciju održavanja likvidnosti; dok se javni dug (unutrašnji i vanjski) povećava.

Iz ova dva ključna odnosa očito su na potezu građani. Oni moraju tražiti političke subjekte koji će odgovornije obavljati vlast. Jedini način su izbori. Na izborima se daje povjerenje političkim subjektima : pojedincima i strankama.

Poduzetnici su važni  jer želju za profitom mogu ostvariti i uređenom sistemu. Uređen je sistem kada  svako svakom plaća na vrijeme i kada je gubitak manji od  novostvorenog kapitala. S toga lekcija o porezima postaje relaksirajuća ako su odnosi jasni i ako građani znaju da je njihov  dohodak plaćen kroz porez dobro raspoređen. To je priča o dobrim domaćinama koji će znati prioritet potrebe. To se najbolje osjeća u bahatosti vlasti kada ne želi da odgovara za loš utrošak javnog novca, kupovinu skupih auta i visokih palata, zapošljavanjem partiskih poslušnika i bliže rodbine na teret „državnih jasli“, zaduživanjem ili davanjem garancija za plaćanje za ono što nije ekonomski opravdano, brojne privligovane penzije i neefikasna zdravstvena zaštita. Sva su to pitanje dobrog domaćina. Zato je građanin , odnosno narod, ključni faktor u svemu. S pram sebe narod treba da bira i sebi vlast. Zato se s pravom kaže: „Vlast je spram naroda“.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove portala TIP.ba.

(TIP/Autor: Prof. Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.