Vodoinstalater odlazi u istoriju: Super Mario doživio je istu sudbinu kao i stvarni radnici u opipljivom svijetu

12.09.2017 09:50
profimedia-0070251463
 

amo godina dana prije njegova rođenja, Margaret barunica Thatcher postat će premijerka Velike Britanije, nadvladavši u kampanji laburističku (radničku) partiju plakatom tvrtke Saatchi i Saatchi. Na plakatu je pisalo “labour isn't working” (radništvo ne radi/ne funkcionira).

Kad je imao tri godine, barunica Thatcher faktički je zbrisala britansko radništvo time što je skršila štrajk rudara. Mitterrand je počeo s autsorsanjem transportnih sustava u Francuskoj i privatizirao dotad državni Renault. Kad je naš junak imao četiri godine, Gorbačov je postao generalni sekretar partije, a u Sovjetskom je Savezu počela perestrojka. U SFR Jugoslaviji “labour” također više nije funkcionirao. S ciklusima hiperinflacije, vožnjom par-nepar i tzv. obustavama rada, zemlja samoupravljača ušla je u ciklus finalne agonije, piše Jutarnji.hr.

Japanski djelatnik

Tijekom sljedećih deset godina, cijeli je jedan svijet nestao. U istočnoj Europi pao je komunizam s kultom trliša i “rumenih zora”. U zapadnoj je otpočeo ciklus deindustrijalizacije, manualni se rad počeo premještati u drugi, pa u treći svijet, a na zgarištu dičnih industrijskih zajednica Valonije, Šleske, Ruhra i sjeverne Engleske počelo je nastajati neko sasvim novo društvo, društvo koje više nije bilo osovljeno oko dimnjaka i tvornice. U Hrvatskoj, ta je promjena imala čak i lingvistički indikator. Nakon 90-e, iz jezika je blagim brisanjem spužvom diskretno nestala riječ “radnik”, a zamijenila ju je ona općenitija, tehnička, lišena ikakvih klasnih konotacija: “radnik” je postao “djelatnik”.

 Bila je to – ukratko – dekada kad je radništvo umrlo. Umrlo ekonomski, politički, lingvistički.

Ironija je – međutim – što je upravo u prvoj godini te dekade na pisaćem stolu japanskog kreatora Shigerua Miyamota nastao najpopularniji radnik kojeg je masovna kultura ikad stvorila. Godine 1981., japanska je tvrtka za igrice Nintendo, naime, na tržište izbacila igricu Donkey Kong u kojoj će se prvi put pojaviti njihov najpoznatiji lik – njujorški vodoinstalater talijanskih korijena pod imenom i nadimkom Super Mario. Tijekom sljedeća četiri desetljeća brkati će vodoinstalater u modrom trlišu s crvenom kapom biti heroj oko 200 igrica, u raznim će inačicama spašavati princezu Carstva Gljiva te doživjeti da postane najprodavaniji junak imperija igrica: Marijeve je pustolovine, navodno, kupilo 210 milijuna ljudi. Svašta je brkati Talijan radio tijekom tih 36 godina – igrao je čak i golf – no bio je i ostao radnik. Radnik s velikim R: na samom početku, bio je tesar, vrlo je brzo postao vodoinstalater, glavinjao je kroz labirinte pikselnih cjevovoda, a sve to vrijeme bio je oličenje radničkog imidža, s brkovima, trlišem, kapom, čak i pivskim trbuhom. Labour isn't working? Možda u stvarnom životu. Ali, ne i na Nintendovoj konzoli.

Tako je to bilo – sve do ovog tjedna. Nintendov službeni profil na webu obznanio je da u novoj igrici – “Super Marijeva odiseja” – Mario više neće biti vodoinstalater. Mario će se – navodi neznani japanski PR – baviti više “kul stvarima”: “bio to sport, tenis ili košarka, nogomet ili autoutrke, Mario radi sve što je kul. Zapravo, Mario je radio i kao instalater, ali to je bilo davno”, piše japanski politbiro.

Ekonomija usluga

Tako je – ispada – i posljednji kultni globalni radnik bacio francuski ključ u trnje. Doživio je istu sudbinu kao i toliki stvarni radnici u trlišu u stvarnom, opipljivom svijetu. Digao je ruke od manualnog rada i opipljive ekonomije proizvodnje, te se zajedno sa svima ostalima otisnuo niz struju ekonomije usluga. Dok su bivšem radništvu u stvarnom svijetu kao zamjena za francuski ključ poslužili turizam i ugostiteljstvo, guranje kožne lopte, izdavanje apartmana, taksiranje, konobarenje i Uber, Mario je kao fikcionalni lik ipak doživio glamurozniju tranziciju. Među inim, debeljuškasti je vodoinstalater radio i tako buržujske stvari kao što je – igranje golfa i vožnja trkaćim automobilom.

Izdubio je svoju nišu u novoj ekonomici. Trliš, kapa i francuski ključ već su dugo kostimografska lagarija, udvaranje kulturi koja više ne postoji. Sad je i s tim gotovo. I Mario je, poput tolikih radnika, postao jednostavno obični – djelatnik, piše Jutarnji.hr.

(TIP/Foto: Profimedia, Alamy)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.