Izudin Kešetović: ‘Kvadratura kruga ili nemoguća misija tzv. pooreskih reformatora’

05.09.2017 09:10
porez
 

Povijest poreza se sastoji od evolucije dobrih poreza u loše poreza. Pravilo koje važi je da kada porez postane loš  nemoguće je ga vratiti na pravi put. Brojni su primjeri su ovog pravila u neuređenom poreskom sistemu Bosne i Hercegovine. Dobri porez na dodatnu vrijednost sa jednom  opštom stopom i nultom stop na izvoz pokušava se zamijeniti takozvanim indirektnim oporezivanju  po sistemu trošarina ili akciza. Dobra ideja o tzv. flat rate system (proporcijalni porezni sistem) nastoji se izvrnuti u svoju suprotnost sa raznim oblicima dodatnih poreskih opterećenja u formi naknada do pojedinih oblika parafiskaliteta. Primjer tome je sistem oporezivanja dohotka i dobiti. Takozvani sistem prikupljanja na izvoru po proporcijalnim stopama zamjenjuje se sistemom progresivnog oporezivanja po pojedinim oblicima dohotka.

Brojni pokušaji da se ozakani novi oblik oporezivanja dohotka  i uvođenje  dodatnih trošarina na promet nafte i naftinih derivata pokazuje brojne slabosti poreskog sistema koji je već duže vrijeme u raspadanju. Dešavanja u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koje je proizvelo ‘sudski slućaj’ u lancu tzv. sistema utaje poreza,  govori  sve samo po sebi.

Utaja poreza u našim uslovima postaje neki oblik ponašanja Robin Hooda, kao reakcija  na sistem  nepravednog oporezivanja. Utaja poreza postaje reakcija na rast javnih rashoda. Utajivač poreza nastaje kao reakcija  na neopravdano oporezivanje na principu  Parkinsonove konstatacije. ‘Rashodi  rastu da bi sreli prihode’. To praktično znači da je država spremna potrošiti sve što prikupi kao porez.

Uvjeravanja pojedinaca da poreski teret na prosječnog poreskog obveznika kod uvođenja  akciza ne znači puno sa stanovišta ‘žrtve’, a mnogo sa stanovišta ‘koristi’, spada u svijet fantastike. Nešto slično je u posljednje vrijeme sa cijenom električne energije koja je postala monopol države. Računica o prosječnih 10 KM po poreskom obvezniku na mjesečnom nivou ili oko 100 KM  na godišnjem nivou, daje računicu koja porvrđuje tezu o potrebi države da uradi koristan posao.Uvjeravanja o korisnosti oporezivanja  alkohola, duhana, energenata ili pojedinih napitaka postaje opravdana samo dotle dokle postaju razumna. Primjeri su brojni. Najočitiji su kod oporezivanja duhana i duhanskih proizvoda koje izaziva nelegalni promet cigareta koji se odvija pred očima poreskih organa. Utajivači poreza kod energenata su u sferi percepcije o velikim zaradam i bogatstu distributera koje se manifestuje brojem benzinskih pumpi i rastu bogastva pojedinih subjekata. S toga cijena paklice duhana i litar dizela ili benzina postaje paradigma odnosa troškova proizvodnje ili nabavne i prodajne cijene. Isto je sa cijenom kilovata električne energije ili kubika potrošene vode iz sistema javne opskrbe. Nešto slično se dešava i u sistemu javnog prevoza ili usluga u komunalnom sektoru počev od prikupljanja smeća do pogrebnih usluga.

Loš sistem prevoza u izgrađenoj infrastrukturi drumskog i željezničkog saobraćaja pokušava se pravdati potrebom dodatnog oporezivanja kroz povećanje trošarina i naknada. Loš ekonomski položaj rudnika i loša finansijska snaga elektroprivreda nastoji se opravdati niskim cijenama i potebom izmjene tarifnog sistema na teret potrošača.

S toga obnovljena ideja stavljanja u proceduru izmjene sistema akciza na energente i promjena cijene javnih usluga ulazi u svoj treći ili četvrti krug sa nadom da razriješi nemoguće, po takozvanom sistemu ‘izračuna kvadrature kruga’.U stvari radi se o nerješivu problemu i bespotrebnom gubljenju intelektualnog i svakog napora od strane nosioca vlasti. Opravdanja za ovakve nerazumne poteze  crpe u nemogućnosti da spoznaju stvarne uzroke katastrofalnog ekonomskog stanja u kome se država Bosna i Hercegovina nalazi. S toga postaju i sami žrtve jer pokušavaju lažno prikazati otpor razumnih predstavnika u legitimnim organima najviše zakonodavne vlasti kao kočničare lažnih nada o ekonomskom prosperitetu. Ovakva nastojanja vlasti su potpomognuta i od strane tzv. ekstradnih naučnih radnika ili iskonstrisanih ekonomskih analitičara i uhljeba koji idu sa jedne savjetničke funkcije na drugu nudeći nada za  brz oporavak po principu recepata ili teke koja se zove ‘agenda’.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.