Izudin Kešetović: Linija odbrane Vlade Tuzlanskog kantona u Sarajevu

30.08.2017 08:34
Bego-Gutic
 

Dugo je vlasti Tuzlanskog kantona trebalo da shvati da su rješenja svih problema stanovništva Tuzlanskog kantona u Sarajevu. Sada su, napokon, na pravom tragu. Poslije lutanja koje traje više od decenije, sada su shvatili da je novac u bankarskom i nebankarskom sistemu vladinih i nevladinih institucija. Očito dok se vlast zabavlja blokovima termoelektrana u Tuzli i Banovićima, zaboravili su da se svi privredni problemi ne mogu riješiti bez novca.

Bez novca su i fondovi.

Oni penzioni su davno propali i primaju infuziju na sistemu ‘protočnog bojlera’. Zato nije vijest zašto je najveći broj penzija  nešto iznad 300 KM, nego da se biti ‘korigovani’  sa različitim koeficientima izračunatih po istim ponderima kako bi se pomirio haos raznih sistema obračuna po hitnim i jednokratnim sistemima koji su se uvodili izmjenama zakona ili uredbama.

Zdravstveni fond  niko i ne spominje jer je u rukama onih koji dostavljaju novac zdravstvenim institucijama i odobravaju plaćanja od lijekova do raznih oblika medicinskih usluga. Gubici i neracionalno utrošen novac u zdravstvu se ne sabire, osim što se pokušava ovladati novcem kroz pomiješanu  praksu privatnog i javnog sektora. Isto je i sa novcem za obrazovanje koji se u najvećem obimu troši za plate nastavničkog osoblja u osnovnim, srednjim i visokim školama. Tu je i najveći izvor tzv. ‘suficita’ vlasti Tuzlanskog kantona. Nezadovoljstva učitelja i profesora su neutralisana sa stalnim konkursima  i obavezi zaposlenih u osnovnim i srednjim školama da budu ‘disciplinovani’ od strane stranačkih ravnatelja ili  direktora. Nastavničko osoblje na fakultetima je uvedeno u ‘suru’ tako da se postavlja pitanje i svrhe njihovog posla jer su potencijalni studenti ‘iscurili’ bilo u inostrannstvo ili na privatne fakultete koje je aktuelna vlast poslijala da bi stvorila sama sebi konkurenciju; dok je svoje institucije dovela pred zatvaranje.

senad-alic-lijevo-bego-gutic-desno-635x357

I pored nerazriješenog javnog duga vlast u Tuzlanskom kantonu je uspjela da uspostavi likvidnost  za transferne rashode  tekućeg budžeta. Rekli bi da su u ravnoteži sa tendencijom da suficit, na javnoj potrošnji (za usluge zdravstva, obrazovanja, sudstva, policije i tužilaštva  i socijalnog sektora davanja  po raznim osnovama) manje- više povećaju. Znači u sufucit po tekućem budžetu.

Prvi puta kantonalna vlast je dobila priliku da vidi da nedostaje novca za investicije i kapitalna ulaganja. Pored  poslovnih  banaka koje su izmjestile svoja sjedišta iz Tuzle i koje sporadično podržavaju javne projekte ostala je samo Razvojna banka  FBiH. I pored detašmana  tzv. Razvojne banke  u Tuzli, aktuelna vlast odlaskom u Sarajevo, je potvrdila da on nema nikakve funkcije i da se pravi problemi rješavaj tamo. Ono što bi mogli očekivati od ovakvog pristupa Vlade TK je da se ovaj detašman u Tuzli i na drugim mjestima ukine, a da se ova Razvojna banka ili restrukturira ili zamijeni regionalnom bankom ili fondom sa sjedištem u Tuzli.

Naime, portfolio banke od finansijskih reslova koji su ostali najvećim dijelom iz perioda obnove  nije se dalje makao. Funkcije u pozicijma direktora, članova organa nadzora, su služile za ‘uhljebljenje’ stranačkih kadrova  sa visokim platama koje bi bile primjerene menadžmentu  najrazvijenijih svjetskih finansijskih institucija. Portfolio Razvojne banke je skroman sa malim brojem kreditnih linija koje  mogu servisirati desetak zaposlenih umjesto ogromnog broja aparata koji u suštini radi komision sa poslovnim bankama koje i preuzimaju rizike plasmana. Kako se zna da je ‘car go’ , očito Vlada TK bi morala znati da joj slijede drugi pravci djelovanja. Umjesto u Sarajevo ‘na noge’  Razvojnoj banci,  bilo bi bolje razmišljati o staroj ideji formiranja komunalne banke za cijeli kanton gdje  bi se depoziti sa računa javnog sektora oplemenili sa kreditnim linijama i usmjerili u javni i privatni sektor investicija. Razmišljanja bi morala iči u pravcu razvoja sektora osiguranja koji je zapostavljen i u kome se potencijalno kriju najveći izvori sredstava za razne oblike osiguranja kao nadogradnja postojećem sistemu auto- osiguranja. Sa bankom i osiguranjem Tuzlanski kanton bi dobio regionalnu finansijsku instituciju i polako prestao biti prostor koji samo distribuira novac, dok se razvojna funkcija gubi.

novac-586-700x336

Vlada Tuzlanskog kantona očito je na dobrom tragu i potrebnih investicija u javni i privatni sekt. One se mjere milijardama KM koje moraju ući po raznim osnovama investicija. Umiješnost vlasti bi se ogledala da sa lokalnim zajednicama osmisli najveće zajedničke projekte i pomiri njihove interese da postanu gradovi sa dobrom infrastrukturom u saobraćaju, vodoopskrbi, komunalnom sektoru, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i preradi drveta, metala i nemetala.

Na tragu ovih rješenja vlast Tuzlanskog kantona sa lokalnim zajednicama bi morale da pereispita cjelokupan sistem nadležnosti i da urede sistem javne administracije koji bi najmanje koštao. Sve ingerencije vlasti u Tuzlanskom kantonu su sadržane u Ustavu koji je izveden iz Ustava FBiH i Dejtonskog Ustava BiH. U suštini decentralizovani sistem vlasti pruža mogućnost kantonu da funkcioniše kao ‘mala država’. Dosadašnji pristup problemima razvoja nije pratio ustavna rješenja, osim u onim segmentima  gdje su date osnovne javne funkcije vlasti.

Suština problema pripadnosti javnih prihoda sa jedinstvenog računa trezora /JRT/ se može riješiti unošenjem ekonomskih parametara razvoja  u distribuciju istih kroz sistem vertikalnog i horizontalnog  izravnjavanja koji se koristi u tzv. sistemu fiskalnog federalizma. Šansa Tuzlanskog kantona je u razvoju uz očuvanju najboljeg što imaju u javnom sektoru: Univerzitet, UKC,  koji se mogu modelirati kao tržišne institucije sa javnim funkcijama. Ujedno to su institucije koje su važne za razvoj i proizvodnju kadrova i očuvanje ljudskog potencijala koji doseže pola miliona stanovnika. Potrebe za razvoj podrazumjevaju i nova demografska kretanja koja će se neminovno dešavati kroz  migracije. I tu tabu temu treba ‘načeti’ i osmisliti jer je šansa za razvoj.

Pored Sarajeva, Mostara, Banja Luke, Tuzla bi trebala biti  privredno najrazvijenija regija sa subregijama Doboja, Orašja, Brčkog, Bijeljine, Zvornika i Srebrenice. Ekonomskim jačanjem ovog prostora  ustabilile bi se i demografske prilike kao posljedica raseljavanja i iseljavanja. Naravno došlo bi i do relaksacije političkih odnosa u BiH koji se trenutno zasnivaju na proizvodnji straha umjesto prosperiteta i razvoja.

Iskorak  koji čini vlast Tuzlanskog kantona očito osim Sarajeva ima i drugu stranu koja se ogleda u ideji jačanja Tuzle kao centra regije uz jačanje gradova  u strukturi vlasti Tuzlanskog kantona i uvezivanjem regije sa gradovima iz drugog entiteta, distrikta Brčko i sjedišta drugih kantona.

Problemi vlasti Tuzlanskog kantona očitio se ne mogu riješiti  samo u Sarajevu.  Pitanje Tuzle, kantona i regije moraju iznaći oni koji su zainteresovani, jer vrijeme curi. Novca je sve manje, trendovi mogu biti sve lošiji. S toga je i ‘linija odbrane’ na rezervnoj, a ne na prvoj liniji, jer vlast u Sarajevu očito postaje sama sebi dovoljna i bavi se svojim problemima koji su skoncentrisani od ‘Baščarćije do Marindvora’. To su pokazali i lokalni izbori kada je općina Centara Sarajevo proglašena kao najveća izborna pobjeda. Vlasti Tuzlanskog kantona ostaje na plećima veliko breme kako da poveća zaposlenost, smanji nezaposlenost, smanji iseljavanje stanovništva, razvije energetski i industruski sektor, osmisli razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije, riješi probleme u školastvu, zdravstvu, komunalnom sektoru i bezbijednosti. Veliki  izazovi vlasti ostaju za javne funkcije koje se trenutno više doživljavaju kao ‘plijen’, nego kao odgovornost. S toga kao bizarno, ponekad izgleda, otvaranje ‘trafike ili semafora’ od zvaničnika vlasti, od stvarnih potreba stanovništva. U tome se i ogleda i ‘slast’ javnih funkcija, a ne samo ‘mast’ da se ostvari svoj individualni interes u dobroj plati ili privilegijama zapošljavanja  svojih srodnika i klijenata ili sticanja akademskih zvanja u ‘ šupljim’  doktoratima koji vrijede  i traju kao drvena peć.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Jedan komentar na Izudin Kešetović: Linija odbrane Vlade Tuzlanskog kantona u Sarajevu

  1. @CIA

    30. 08. 2017. - 18:32

    seljacki olos instaliran od strane sarajevskih minderasa

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.