Izudin Kešetović: Sistem ‘kontrolisanog haosa': Konkursni ‘cirkus’ u obrazovanju u TK

19.08.2017 08:28
vlada-tk-logo-april-2016-foto-1
 

Na početku nove školske i akademske 2017/2018 godine konkursi su glavni događaj. Naravno radi se o konkursima na pozicije državnih službenika u javnim osnovnim, srednjim i visokim školama. U principu radi se o zapošljavanju na pozicijama koje obezbjeđuju popunu u skladu sa normama u nastavnom procesu.

Kadrovi, kao potencijalni kandirati, dolaze iz obrazovnih visokoškolskih institucija koje su akreditovane. Njihov broj u Bosni i Hercegovini je 50; od čega 23 univerziteta i 27 visokih škola i samostalnih fakulteta, sa  1.500 studijskih programa. Ono što se dešava u samom obrazovnom procesu je “enigma”  koja se zorno može pratiti na bazi statističkih podataka.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2016/2017. godini ukupno je u Bosni i Hercegovini bilo upisano 526.260 učenika u sve godine osnovnih, srednjih i visokih škola i fakulteta. Osnovno obrazovanje pohađa 287.694 učenika. Broj nastavnika u  nastavnom  procesu  je  23.811. U srednjem obrazovanju u 311 škola obrazuje se 126.965 učenika. U nastavni proces uključeno 12.607 profesora. U visokom obrazovanju u školskoj 2016/2017.godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja upisano je 99.977 studenta. Na postdiplomske magistarske, master i specijalističke studije  je  upisano 11.624 studenta. Na doktorske studije bila upisana 823 kandidata. Broj studenata na sva tri ciklusa studija  je 111.601. Podatak da je u 2017. godini manje  6.263 ili 4,7učenika u srednjim školama ukazuje da je došlo do iseljavanja stanovništva u starosnoj dobi koja je ekonomski najproduktivnija.

Tendencija rasta broja studenata u  2017. godine u odnosu na 2016. godinu,  za 2,3%, će najvjerovatnije biti prekinuta u 2018. godini jer interes za studij opada zbog iseljavanje ove populacije radno sposobnog stanovništva. Konkursi i rezultati upisa u akademskoj 2017/2018 godini će ukazati na trend promjena u visokom školstvu.

Demografska slika koja se brzo mijenja posebno je interesantna u padu broja učenika u osnovnim školama za 1,3% što je posljedica nataliteta i prirasta stanovnika. Ono što demografsku sliku čini zanimljivom je da broj učenika u osnovnim i srednjim školama znatno opada.Tendencija je više izražena u srednjem obrazovanju.

Statistička brojka od preko 500.000 populacije u obrazovnom procesu na statističkih 3,7 miliona stanovnika ukazuje na potencijal koji se pretvara u kumulativni broj onih koji su na evidenciji zavoda za zapošljavanje .Ovih je preko 500.000 i u odnosu na broj radno aktivnih ima stopu nezaposlenosti od preko 40%.

Zakonitosti promjena u ekonomskoj strukturi ukazuju na tendencije. Prva je u materijalnoj (objektivnoj) sferi, a duga u demografskoj (subjektivnoj). Očiti neskalad promjena u objektivnoj i subjektivnoj ekonomskoj strukturi determiniše pravac djelovanja nosioca  ekonomskih politika. Za sada bilo kakve  promjene nijesu izgledne. Obično se podvode pod zakonitosti koje se dešavaju u širem regionu uključujući prostor ex Jugoslavije i novih članica Europske unije.

Reforme u obrazovnom sistemu nisu niti na vidiku. Najavljene promjene u nastavnim programima RHrvatske ukazuju na kompleksnot ovog pitanja koje ustvari postaje primarno političko. U Bosni i Hercegovini ovo pitanje postaje prevashodno socijalno-ekonomsko, jer je vezano za cjelokupni sistem javnih finansija i mogućnosti da država u modelu decentralizovanog sistema uspostavi efikasan sistem finansiranja. Obrazovna funkcija države se gubi uslijed nedostatka javnog novca i potrebe da se uspostavi svjetski standard da se 20% do 30% javnog novca usmjeri na obrazovanje. Prioriteti u entitetskim budžetima, koji su sadržani u finansiranju socijalnih davanja i zaposlene administracije, ne daju dovoljno prostora da se upravlja obrazovnim procesom. U FBiH je situacija još lošija jer je obrazovanje u nadležnostima kantona. Kantoni FBiH nemoju dovoljno novca za javno obrazovanje tako da kvalitet ovog procesa postaje upitan. Prazninu popunjava privatni sektor koji je posebno zainteresovan za visokoobrazovanje, u studijskim programima  koji ne zahtjevaju visoka ulaganja,  efekti profitabilnosti su visoki i povrat investicija je relativno visok. Privatni sektor u srednjem obrazovanju više je prisutan u brzim prekvalfiikacijama za pojedina stručna zanimanja. Osnovno obrazovanje je najvećim dijelom vezano za javni sektor,  gdje je materijalni status zaposlenih izrazito nizak a uslovi izvođenja nastave loši.

U nedostatku novca nude se i mogućnosti novih rješenja. Jedno je tzv privatno- javno partnerstvo. Drugo rješenje je da se cjelokupni sistem visokog obrazovanja prenese u privatni sektor. Tendencija da se cjelokupan sistem visokog obrazovanja prenese  na sistemu finansiranja preko trezora  pokazaće  da je sadašnji dualizam javnih i privatnih fakulteta ili  javnih i privatnih univerziteta neodrživ. Ideja je  da se javni novac dodjeljuje na principu  vaučera ili certifikata potencijalnim studentima u skladu sa potrebama javnog i privatnog sektora. U tom slučaju bi se sve institucije iz visokog školstva transformisale u pravne subjekte gdje bi se znao titular vlasništva. U tom slučaju državi ostaje više prostora da se bavi osnovnim i srednjim obrazovanjem. U skladu sa intencijama lokalne uprave i samouprave došlo bi do  prenosa nadležnosti iz oblasti osnovnog obrazovanja na opštine. Srednje škole bi također bile podložne cjelovitoj reformi u smislu obuhvata đaka prema potrebama za zapošljavanjem.

Podatak da se  oko 4 % BDP-a  izdvaja u Republici Srpskoj,  FBiH oko 6 % ,  za cjelokupno obrazovanje je sam po sebi indikativno. Lošu sliku u finansiranju pružaju podaci da  preko 50% javnih izdvajanja odlazi na osnovno obrazovanje  i da  se oko 88 % budžetskih sredstava namijenjenih obrazovanju izdvaja se za plaće i naknade zaposlenih, 8 % za materijalne troškove, dok na kapitalna ulaganja odlazi svega 4 % budžeta za obrazovanje.

Cjelovita reforma obrazovanja sa stanovišta modela finansiranja pruža realnu osnovu za preraspodjelu javnih prihoda na razinu opština  za potrebe osnovnog  obrazovanja, uz uvođenje strogih pedagoških normi sa stanovišta kvaliteta nastavnog procesa. Srednje škole bi trebalo  transformisati prema interesu učenika za struku koja brzo donosi zaposlenje. Za sada je to inostrano tržište rada. U budućnosti je realno očekivati i veći interes domaćih poslodavaca da poboljšaju uslove  školovanja, stipendiranja, plata, stambenih kredita, potencijalnih radnika. Sve dok ne proradi tržište rada u BiH odliv mladih, nakon završetka srednje škole,  će biti sve veći prema potrebama tržišta rada  država Europske unije.

Apsurdno stanje u oblasti visokog obrazovanja se može ukinuti na dva načina. Prvi, koji podrazumjeva jake javne ustanove, dobar i izdašan sistem finmansiranja preko trezora. Drugi, privatizacija cjelokupnog visokog obrazovanja uz snažnu potporu stipendiranja i kreditiranja potrebnih kadrova za  potrebe javnog i privatnog sektora. I eventualno treći,  mješoviti model,  koji bi obuhvatio javno-privatno partnerstvo,  koje je  teško izvodljivo u BiH. Sa stanovišta sadašnjeg stanja u oblasti visokog obrazovanja prvi način, preko trezora, je osuđen na propast. Drugi način je najrealniji. Eventualno treći model je najneizvjesniji

Pitanje konkursa u promijenjenom modelu obrazovanja postaće suvišno. Time se gubi svaki smisao postojećeg modela zasnivanja radno pravnog statusa u kome su zaposleni izloženi velikom riziku gubitka radnog mjesta. Popuna kadrova bi bila izraz potreba, a ne privilegija, klijentilizma i nepotizma. Iz postojećeg sistema “kontrolisanog haosa” moralo bi se pristupiti tržišnim potrebama i visokim standardima kvaliteta. Do tada na nosiocima vlasti je velika odgovornost da zaustavi eroziju obrazovnog procesa i uvedu nove modele sa stanovišta potreba i finansijskih mogućnosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović/Foto: Arhiva)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.