Izudin Kešetović: Voli li narod poreze?

14.08.2017 10:45
596_1
 

Poreske reforme su najteži dio posla vlasti. Stara izreka glasi: ‘Kako očerupati gusku da ne gače’.  Stara azijska poslovica kaže: ‘Nisu visoki porezi ono što omogućuje velika djela, nego to čine umjereni porezi’.

U Bosni i Hercegovini smo od 1995. godine u više navrata mijenjali porezni sistm. Dug period zadržavanja  poreza u krajnjoj potrošnji, ubiranjem u maloprodaji, bio je predmet brojnih utaja. Posljednjih deset godina imamo PDV,t zv. svefazni  neto porez,  sa opštom tarifnim stopama od 17 posto, na robe i usluge koje  su predmet oporezivanja ili nisu predmet izuzeća i nultu (0) stopu za izvoz. Pored ovih poreza zadržani je sistem tzv. trošarina na visokotarifne robe kao što su: kafa, duhan,  alkoholna i neprirodna pića, energenti  tj, nafta i naftini derivati. Sistem  je usklađen sa direktivama Evropske unije. Dovoljno je harmoniziran ali ima i niz neprilagođenih rješenja u pojedinim oblicima,  posebno obračuna, naplate i kontrole.

Brojne slabosti javnog sektora su se odrazile i na sam sistem oporezivanja. Prva i osnovna slabost je upitni  kvalitet poreske administracije. Ocjena  za cijeli period od dvadeset godina bi bila jedinica; dok za ovaj period od deset godina tanka dvojka (2) sa minusom. Utaja poreza  je smanjena što se moglo vidjeti u prvim godinama uvođenje PDV-a. Poreska administracija je doživjela krah sa brojnim aferama u kojima su učestovali  svi : od vrha vlasti, vrha poreske administracije  i velikog broja poreskih obveznika.

Svaka reforma poreskog sistema  i prelazak na tzv. sistem  neizravnih ili indirektnih poreza  u biti nosi veliku opasnost od utaje poreza, u najgorem slučaju organizovanih prevara. To se odnosi na PDV u tarifnom sistemu  sa stopo od 17 posto, koja je na sve robe i usluge,  i povrata  poreza  koji se primjenjuje prilikom izvoza.

Prebacivanjem težišta  oporezivanja na potrošnju neminovno bi vodilo izmjeni  elementa  PDV-a. Tu je prije svega  ključno pitanje porezne osnovice i postojećih poreskih stopa. Kod trošarina priča je još teža jer se uvode dodatne i izrazito visoke trošarine koje su pogodne sistemu utaje ( duhan, nafta i naftini derivati). Ako se tu dodaju i tzv. subjektni elementi oporezivanja (poreski platac, poreski obveznik, poreski destinator i poreski organ)  dobili bi veoma teško pitanje pravca i spremnosti reformi u sistemu indirektnih poreza.

Drugi pravac reformi poreskog sistema je sistem direktnih ili izravnih poreza. To su tzv. fundirani porezi. Problemi su brojni. Dosezi poreske reforme su nepoznati. Rekli bi odsustvo bilo kakvog koncepta. Najosjetljivije pitanje je vezano za porez na dohodak. To je onaj porez koji plaćaju građani. Odabrani model obračuna i plaćanja u mnogim elementima je izgledao prihvatljiv. Ostao je problem poreske prijave i povrata poreza kada su u pitanju plate. Veliki troškovi obrade poreskih prijava i mali efeti povrata su najveća slabost.

Reforma sistema bi se mogla odvijati u dva pravca. Prvi da se zadrži postojeći sistem sa flat (ravnom) stopom ili da se ide u zakone koji će svaki za sebno tretirati pojedine oblike dohotka, kao što je slučaj kod prijedloga zakona o igrama na sreću. To bi značilo da bi samostalne djeltnosti imale ‘svoj’ zakon. Posebnim zakonima bi se tretirali kapitalni dobici: kamate, dividende, premije osiguranja. Dohoci od imovine i imovinskih prava bi se regulisali posebnim zakonom. Sve u svemu, bila bi to prilika da se razluče pojedini oblici dohotka sa stanovišta poreskog tretmana i njihovih ekonomskih, socijalnih i političkih efekata. Sintetički efekat bi se zadržao u fiskalnom pristupu kada bi se mjerili efeti izdašnosti pojedinog oblika i na tome zasnovana ocjena da li su potrebni ili nijesu. To se odnosi  u praksi kada se mjeri efekat oporezivanje u odnosu na troškove prikupljanja na principu ‘skuplja dara nego mjera’ ili ‘skuplja pita od tepsije’.

Porez na dobit ili tzv. porez preduzeća je najupitniji sa stanovišta uvođenja i primjene. Kao takav ostavlja brojne dileme od potrebe postojanja do načina obračuna i plaćanja. Njegova finansijka izdašnost je upitna kao i sposobnost poreske administracije da bude primijenjen.

I na kraju ostaje jedno od najkontraveznijih pitanja oporezivanja, a glasi:'Da li treba oporeziati nekretninu’. Brojne dileme je izazvao ovaj porez. U Republici Srpskoj, entitetu BiH, je izazvao kontraverze koje sežu od političkih do ekonomskih ciljeva. Svaki oblik opterećenja imovine u nesređenim političkim prilikama u Republici Srpskoj koji se ispoljava u referendumima je izravni pritisak na populaciju koja je silom morala promijeniti mjesto boravka. Drugi problem je vezan za princip pravičnosti kada bi mnogi bili prisiljeni da plaćaju porez na imovinu koju su kupili za oprezovan dohodak kroz plaćeni PDV ili  direktne poreze i carine.Na taj način bi se izvršilo višestruko oporezivanje vlasnika imovine. Pitanje nezakonito stečene imovine bi moralo biti predmet drugog tretmana sa stanovišta dokazivanja i utvrđivanje iznosa poreske utaje. S toga osvjetljivost ovog pitanja stavlja nosioce vlasti u veliku dilemu. Pimjer je nama susjedna Hrvatska, koja je odustala od uvođenja poreza na nekretnine. Bosna i Hercegovina ima daleko prečih pitanja od uvođenja ovog oblika i u principu treba bazirati svoj sistem na indiretnim porezima i doprinosu na plate sa jednom stopom za penzisko/ mirovinsko osiguranje.

Potreba za reformomama poreskog sistema uvijek postoje. Pravac koji je odabrala bh vlast je pogrešan. Opstrukcija usvajanu trošarina na državnom nivou i burna rasprava o porezu na dohodak i oporezivanju dohotka od igara na sreću pokazuje i stav građana. Očito da građani signaliziraju vlasti da je poreski teret visok a da vlast neodgovorno trši silan novac.

Začetnici novih ideja zagovaraju jednoobrazovni poreski sistem koji je preimenovan u tzv.jednoproporcijalni poreski sistem sa jednom stopom: kod PDV-a, poreza na dohodak, poreza na dobit i  dohodak i jedne stope doprinosa  na plate. Sve procjene govore da će PDV kao indirektni porez  zamijeniti sve poreze na dohodak i dobit. Najvjerovatnije ćemo se morati vraćati na stare sisteme koji je postojao u staro antičko doba  pod nazivom decuma ( 10%). Čak i ona priča o ‘jazavcu na sudu’  u djelu Petra Kočića, pod poreskom presijom nove vlasti, Austro-Ugarske koja je zamijenila Tursku, izgledala istinita u odnosu na desetine i trećine. Očito da nova vlast ili vlasti u Bosni i Hercegovini nema sažaljenja prema građanima. S toga o odgovor na pitanje ‘Da li narod voli poreze’  glasi: ‘Narod cijeni vlast onoliko koliko voli nove poreze i namete’.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudine Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.