Izudin Kešetović: Hrvatska voli BiH ‘kao Bajro mater“- šta su takse, pristojbe, porezi i carine?

09.08.2017 14:49
hrvatska-bosna-zastava_393701713
 

Velika ‘ujdurma’ koja se digla oko primjene ‘Pravilnik’ susjedne nam države Hrvatske sve više liči na priču o ‘nekom Bajri i njegovoj majci’. Nezahvalan sin je mater ispustio na nagonostupu i od tada je ostala izreka: ‘Voli ga ko Bajro mater’. Gorki okus politike susjedne i prijateljske države nam ne prestaje i nakon njihovog ulaska u članstvo Europske unije. I ovdje nam pomažu kao već spomenuti Bajro.

Suština priče je sasvim druge naravi. Tema je čisto ekonomska. Takse ili  pristojbe su samo drugi oblik poreza ili carina. Zajednička riječ  im je dažbine. Dažbine koje ubire država. Ovaj puta na uvezenu robu. Naravno, cijena te uvozne  robe postaje viša a roba skuplja. Kupci se opredjeljuju za niže cijene. Uvozna roba postaje nekonkurentna. Prekida se lanac slobodne trgovine i uvode se preferencijalne dažbine koje u osnovi nemaju fiskalni cilj. Ovdje se radi o regulisanju spoljnotrgovinske razmjene i smanjenju uvoza iz susjedstva. Operacija je osmišljena tako da se gep robnih fondova namiri na domaćem tržištu u vremenu kada se veliki gep pokušava pokriti u lancu ‘lex Agrokora’. Time se daje do znanja da sve što je izvan ‘ex Hrvatske’ gubi smisao i da je sve u dobroj namjeri.  Operacija  Konzuma i Merkatora je u najbolju ruku pokazala dokle seže  ‘lex Agrokor’. Problem za Bosnu i Hercegovinu postaje daleko teži. U nedostatku vlastite ekonomske politike ne postoje adekvatni odgovori. To se posebno vidi na agrarnoj politici. Ništa nije bolje stanje u oblasti energetskog bilansa. Sektorske politike ne postoje. S toga udari na nezaštićenu  i slabašnu privredu Bosne i Hercegovine postaju sve teži. Ekonomski i finansijski se iscrpljuje nedovoljno konkurentan sektor privrede. Domaće tržište je prepušteno stranoj robi ili ‘trgovačkom lobiju’.

Priče o pristojbama i taksama u stvari pokazuje institucionalni kapacitet  države koja je članica Europske unije i zemalja koje su doskoro bili u jedinsvenoj državi i zajednici. Sve blagodati članstva u Europskoj uniji, Hrvatska pokušava  amortizovati na tržištu država koje to nije,  a sa  kojima se odvija intezivna robna razmjena.  S toga priča o jedinstvenoj carinskoj uniji zemalja koje stiču status članstva u Europskoj uniji postaje interesantna. Ono  se ogleda u tome da se jača regionalna saradnja država ex Jugoslavije. Cilj je povećati obim ekonomske saradnje na velikim infrastrukturalnim projektima koji su isplativi samo ako se radi o povezivanju regije. Stoga i svako tumačenje navodnog spora koje treba da dođe iz Brisela u suštini je manje bitno. Rekli bi da je to unutarnja stvar zemalja Europske unije.  Za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo je važno sa stanovišta veće saradnje sa svim zemljama Europske unije. Stoga i ovaj slučaju postaje izolovan u opštoj praksi nerazumnih odluka  države Hrvatske tipa izvoza mlijeka ili sada sa prehrambenim proizvodima.

Na kraju postoji i takvozvani sistem reciprociteta  koji  nije pokazao rezultate, počev od bojkota roba iz ondašnjih republika ex Jugoslavije, pa do raznih oblika nelojalne konkurencije. Cijeli slučaj u vezi dažbina ima znatno širi koncept koji se vrti oko tzv. ‘lex Agrokora’ i povećanja potrošnje u Hrvatskoj  u turističkoj sezoni. Od nosioca vlasti Bosne i Hercegovine  se  očekivalo da zaštitne mjere budu znatno jače i da se tzv. ‘kupovina vremena’ izbjegne. Negativni saldo u finansijskim tokovima se mora namiriti. Sve prilike pokazuju da će se zadržati stara praksa i da račun plaća jedna strana. U ovom slučaju , kao i prethodnim ,  ponovo je to  država Bosna i Hercegovina.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove portala TIP.ba.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.