Izudin Kešetović: Treba li Tuzli TTT – Think tank Tuzla?

26.06.2017 07:35
tuzla
 

Napori koje čine lokalne vlasti Tuzlanskog kantona: općine, grada, kantona, uključujući na sjeveru i distrikt Brčko  plus Semberija i Posavina, nisu adekvatne  potrebama  stanovništva koji žive i rade na ovim prostorima. Napori gradonačelnika Tuzle da objasni da ljudi žive u općinama i gradovima bivaju pogrešno shvaćene. Pogrešno biva shvaćeno da se sistem gradi od dna prema vrhu. Nametnute, politike  centara koje dolaze iz Sarajeva, Mostara i Banja Luke su davno prevaziđene. Retrogadnost  je ideja tipa „države od Baščaršije do Marin dvora“, „Mostara stonog  grada Hrvata“, „Banja Luke kao glavnog grada svih Srba“.

Očito na sva zamršenija pitanja regionalnog razvoja teško je dati u kontekstu evropejskih ideja  o zajednici regija i država kao članica jedinstvene porodice Evropske Unije. Stoga i principi Evropske konvencije o lokalnoj samoupravi i upravi u bh. uslovima postaju isprazni. I koliko god se upinjali da dokažemo da sistem nadležnosti ( potpune i podijeljene) je zacementiran Ustavom BiH, koji je u stvari mirovni sporazum, dolazimo do istine da je sistem neefikasan.

Odgovore na ova i druga pitanja je moguće nači u potrebi postojanja tzv. TTT – Think tank Tuzla?

O čemu se radi?

Jednostavno radi se o potrebi postojanja skladišta (tank) mišljenja (think) kompetentnih ljudi, koji nisu stranački ofarbani niti interesesno uvezani, o krupnim ili stateškim pitanjima. To je tzv. most između civilnog društva i vlasti. Prisutni su brojni primjeri nesporazuma u svim oblastima privrednog i društvenog života. U stvari postavlja se pitanje kako prevazići nesporazume. Dijalog između kantonalne vlasti TK –a i gradske vlasti Tuzla je samo na marginama zabilježen. Isti je slučaj na liniji odnosa sa drugim lokalnim zajednicama. Od neuspjeha projekta zbrinjavanja smeća na području općine Lukavac,  stalno aktuelnog pitanja izgradnje termoenergetskih kapaciteta i eksplatacije uglja, status Koksno- hemiskog kombinata u proizvodnom i ekološkom smislu, zaštite od polava, vodopskrbe, povezivanje regije brzim cestama, izgradnje željezničke putničke infrastrukture koja bi povezala centar regije sa opštinskim središtem na principu velike urbane sredine,  zaštita poljoprivrednih površina i šuma, razvoj turima, korištenje obnovljivih izvora energije, razvoj sistema javno-privatnog partnerstva , korištenje koncesija kao potencijalnog izvora finansiranja, razvoj privatnog i javnog zdravstva i školastva.

TTT – Think tank Tuzla  postaje potreba. Pokušaji  postojanja i rada „Foruma građana Tuzla“, Udruženja građana „Tuzlanski pokret“ je bio izraz više ili manje ideje koja se pretočila i na druga područja. Najočitiji primjer je postojanje udruženje građana „Srebrenik je naš“ čiji rad je izazvao ogromnu destrukciju i ometanje od nosioca lokalnih vlasti. Ništa nije bolje stanje i u drugim sredinama gdje se ne stvara most između civilnog društva i nosioca vlasti. Pasivizacija akademske zajednice je produkt odnosa vlasti prema istoj  i mogućnosti traženja tema koje bi bili od interesa za izgradnju javnih politika. Izlaz je u napuštanju birokratskog odnosa i traženju novog koncepta javnih politika. Za takve korake trebaju znanja i hrabrosti. Naravno, i interes poslovne zajednice koja bi trebala da ima najveću korist.

Forma organizacije, u najmanju ruku, postaje ne toliko bitna. Stvaranje institucionalnih oblika u okviru nosioca akademskih zajednica je samo jedan od načina.Trenutno krupno društveno pitanje koje zaokupljuje  nosioce vlasti su poreske reforme, reforme penzionog i reforma zdravstvenog osiguranja, zapošljavanje i investiciona aktivnost. Davanje fokusa samo na pitanje pripadnosti prihoda i fiskalne efekte pojedinih zakonskih rješenje ne daje odgovor na suštinska pitanja.  Stvari su znatno komleksnije i zahtjevaju široku raspravu i konsenzus svih političkih subjekata na području Tuzlanskog kantona kako da ova  regija postane najrazvijeniji prostor sa najvećim dohocima i najvećom stopom privrednog rasta.

S toga postojanje nekog oblika TTT – Think tank Tuzla u smislu ideja koji se artikulišu od strane građana, nosioca vlasti, poslovne zajednice, civilnog društva, se nameće kao potreba. Nove javne politike postaju imperativ.  Rješenja se mogu nači u okvirima postojećih ustavnih rješenja (države, entiteta, kantona). Cjelovita rješenja su ona koja dovode do optimalizacije sistema kao cjeline. Barijere koje postoje čine objektivnu smetnju. U principu najgore je rješenje  je u ne traženju rješenja. I sama  ideja unošenja više akademizma u pojedina rješenja su od koristi kako za nosioce ideja  tako i do onih koji iste treba da realizuje. S toga neka rekonstrukcija sistema vlasti kantona postaje nužnost. Podijeljena i prenos nadležnosti postaje dio rješenja. Racionalno korištenje finansijskih i ljudskih resursa postaje i nužnost i potreba. Nove javne politike su nam potrebne. Učesnici u ovom procesu moraju se širiti. Rješenja kroz vanredne sjednice, Skupštine kantona ili općina, su samo iznuđena i najčešće kada nije moguće naći efikasan lijek tj. mjeru ekonomske politike. Nužno je sistemsko i osmišljeno djelovanje. Tuzlanski kanton ima potencijale znanja koje je moguće aktivirati. Očito i nosioci vlasti sve više postaju svjesni potrebe za promjenama. Sinergija se može postići  samo kroz zajedničko djelovanje. Do sada je tog zajedničkog napora bilo nedovoljno. Nadati je se boljim rješenjima.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

5 komentara na Izudin Kešetović: Treba li Tuzli TTT – Think tank Tuzla?

  1. Divergent

    26. 06. 2017. - 14:58

    Ovo je dobro pitanje, gospodine Kešetović.

    Međutim, na samom startu pronalazim jednu ogromnu pogrešku u konceptu. Dozvolićete mi da iznesem mišljenje o tome.

    Prvo ću Vas citirati:

    “S toga postojanje nekog oblika TTT – Think tank Tuzla u smislu ideja koji se artikulišu od strane građana, nosioca vlasti, poslovne zajednice, civilnog društva, se nameće kao potreba.”

    Dio rečenice koji me, doslovno, ubo, jeste ovaj: “Ideje koje se artikulišu od strane …, nosioca vlasti, poslovne zajednice…”

    Gospodine Kešetović, razlika između mene i Vas je u godinama života i u akademskoj tituli i dostignuću, te ću poštovati Vaš status. Međutim, bez obzira na to, dozvoliću si da primjetim da ste sasvim svjesni ko sjedi u vlasti i polovnoj zajednici. Stoga Vas pitam:

    gospodine Kešetović, da li od osoba takvog kalibra možemo očekivati progresivne i konstruktivne ideje ?

    Meni je odgovor poznat.

    Ono što je must i poželjno, a jeste opozicija ovoj skupini, jeste akademska zajednica i njen full angažman u think-tank kolektivu. Profesori, doktori nauka, docenti, magistri (govorim o članovima UNTZ, ne o članovima privatnih fakulteta).

    Ova skupina je predugo ćutala, ponašala se račundžijski kako ne bi stala na žulj političkim opcijama čiji su članovi, sve zarad vlastite fotelje, pozicije i guzice u toj fotelji.

    I, eto, vidimo do čega je to sve dovelo. Visoko obrazovanje je u banani – da se ne izrazim mnogo jasnije u čemu je.

    Ideja je dobra, to Vam moram reći. Ali, povedite računa o jednom: think-tank nije za osrednje, primitivne, poluobrazovane, ograničene, konzervativne, uhljebljene, podobne.

    Think-tank je za vizionare, intelektualce, umjetnike, poduzetnike i sve druge koji, do sada, nisu imali priliku učestvovati u vlasti koja nas je odvela u ponor.

    Izvolite pokrenuti inicijativu za osnivanje TTT. Biće mi zadovoljstvo biti član njegovog inicijalnog odbora.

    S poštovanjem.

  2. hare90

    28. 06. 2017. - 12:47

    Bolja inicijativa nije podavno došla iz akademskih redova. Podjednako je interesantan i prethodni komentar.
    Imamo Univerzitete koji posjeduju toliki potencijal, a uz to imamo nerješene dugogodišnje probleme u privredi, obrazovanju, finasijama.
    Politika je krivac za stanje u Tuzlanskom kantonu sve dok ne pozove i uključi sve moguće znalce i eksperte u rješavanje gorućih pitanja koja narod čeka da budu riješena. Ako eksperti odbiju saaradnju onda je krivica do njih.
    Treba istrajati na ovoj ideji jer voljnih za traženje rješenja i boljitka očito ima. Sa srećom

  3. bh.zmaj- Legalista

    28. 06. 2017. - 14:43

    Sve je ovo u redu, samo što bi ovo bilo još jedno udruženje u nizu koje niko ne shvata ozbiljno. Dalje, ovdje je pun kufer teoretičara i vidi se dokle smo došli. Ovoj državi su potrebni ljudi koji su praktični i koji su u praksi dokazali da znaju svoj posao. Niti profesori niti direktori tipa Novalića koji je na mjesto direktora postavljen tako što su vlasti ucjenile Slovence.
    Ljudi poput gospodina Džafića iz Kalesije su dokazali šta znači biti menadžer. A menadžeri su nama potrebni. Stručnjak za ekonomiju se ne postaje post diplomskim studijem, posebno ne u zemlji gdje golobradi mladići i djevojke bez dana radnog iskustva dobijaju titule magistra i doktora nauka. I to titule temeljene na plagiranim radovima.
    Ovdje su profesori i intelektualci (čast izuzecima) duboko zagazili i političko blato.

  4. moral

    07. 07. 2017. - 00:08

    Komentari jaci od teksta, a mozda i od same ideje u teksu.
    Respekt momci!

  5. moral

    07. 07. 2017. - 00:09

    Komentari jaci od teksta, a mozda i od same ideje u tekstu.
    Respekt momci!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.