Izudin Kešetović: Naše i druge šuplje školjke, napuhani baloni i izbori

05.06.2017 08:46
2f8f59f
 

Drugi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj je prošao. Izborni pobjednici su svi učesnici u političkoj utakmici. Stotine lokalnih zajednica  (općina), gradova i županija je konačno kompletirala svoju vlast. Slika izbornih rezultata je šarolika. Očito da se neće ništa posebno desiti od napuhane retorike od koje je samo jedna enigma “da li će i dalje mladi ljudi odlaziti za boljim životom“.

Veliki i mali gradovi, sela i otoci ostaju bez stanovništva. Rekli bi ista priča na cijelom tzv. yu prostoru koja se brania od nezaposlenosti „ privremenim odlaskom u inostranstvo“ ili „punom zaposlenošću u državnom vlasništvu“. Recidivi starog sistema su se zadržali i nakon četvrt vijeka . Samo je razlika što se političko tržište fragmentiralo u brojnim političkim subjektima (strankama)  koja svako „lovi“ svoj izborni plijen. Sa monetarnog ili finansijskog stanovišta radi se o inflaciji ponude i tražnje koja je najbolje objašnjenja u mislima klasika naučnog socijalizma Karla Marksa, a glasi „ brdo novca lovi brdo roba“. U tom nesrazmjeru ponude i tražnje dešava se tzv. monetizacija koja se ispoljava u najrazličitijim formama. U stvari radi se o surogatima monete ( novca) koja ima isti kupovnu snagu kao pravi novac koji izvire iz rada. U tom smislu sva dešavanja u političkoj sferi  yu prostora imaju direktnog uticaja na ekonomske tokove. Napuhan balon izbornih rezultata  brojnih političkih subjekata ( stranaka) postoji  za „kupovinu i prodaju magle“.

Nakon što se zbroje svi izborni rezultati ostaje ono što je predmet materijalizacije ili tzv. „ opredmećenog ljudskog rada“ koji se iskazuje u novostvorenoj vrijednosti ili društvenom produktu. Gorka pilila finansijskih dubioza privatnog sektora  i deficita javne potrošnje je jedini objektivni kriterij . Princip šupljih školjki i napuhanih balona su u principu predmet raznih finansijskih špekulacija. U stvari se radi o isisavanju novca iz njegove „prirodne“ ljušture i prebacivanja na druga mjesta. Opseg (obim) ovih operacija seže do neslućenih razmjera. U ekonomijama yu prostora on se mjeri destinama i stotinama milijardi eura . Ono čime se mjeri uspjeh sistema je u očuvanju vrijednosti novca iskazanom u kursu ( tečaju)  domaće novčane jedinice koja je u principu vezana za euro . Sve valute sa yu prostora su deviznim rezervama vezane za euro i svako odstupanje bi produkovalo veliku inflaciju. Druga opasnost leži  u dohocima po raznim osnovama koja su predmet oporezivanja po raznim osnovama.  U teroreskom i praktičnom pogledu cjelokupan yu prostor  je karakterističan sa niskim ličnim primanjima zaposlenih i visokim stopama oprezivanja po osnovu doprinosa i poreza.

Šuplje školjke koje se iskazuju u finansijskim dubiozama najbolje se ogledaju u pojavnom obliku nelikvidnosti ili unutrašnjih dugova. Napuhivanje balona u javnom sektoru se ispoljava u vanjskom dugu. Kada se oboje zbroje  dobije se ogroman javni dug koji je skriven i nadmašuje godišnji društveni proizvod. Niski dohoci  zaposlenih i visoke stope poreza su nadomjestan svih gubitaka koji se ispoljavaju u niskom standardu. Najgori primjeri su opšteg siromaštva ili „ isključenih  društvenih grupa“.

Socijano- politički status stanovništva postaje dominantan i on odražava stvarnu sliku stanja u zemljma Yu država. U stvari preslikava se stanje najnerazvijenijih ekonomija koje su u statusu članica Evropske Unije.  Stanje se može samo komparirati sa krizama zemalja sa „ grčkim sindromom dugova“. Međutim, rješenja ovakvog stanja su izvan konteksta onog što se dešava u ovim ekonomijma koje postižu prosjek  dohodaka od 50 hiljada , i više , dolara na godišnjoj razini. To je u srazmjeru na bh ekonomiju u odnosu , najmanje, 1: 5, ili oko 11.000 dolara . Cjelokupan segment javne potrošnje ,koji se pumpa kroz politički sistem , se u krajnjoj distanci ( tački) prenosi na na dohodak građana. S toga poreska presija u formi visokih nameta kroz razne oblike doprinosa, poreza, akciza, naknada , taksi i parafiskaliteta pokušava  prestaviti kao ekonomsko- finansijska potreba koja obezbjeđuje razvoj. U stavri se radi o šupljim školjkama ili balonima koje je potrebno napuniti jer im prijeti „pucanje“ ili „propadanje“. Brojni primjeri propadanja u privatnom i javnom sektoru privrede se jedino mogu tumačiti isisavanja novca i  ˝gubitka“ koji u stvari predstavlja ostavljanje praznih školjki. Kapital iz ovog sektora „ curi“ na sigurna mjesta i postaje vlasništvo privilegovanih. Isti se proces javlja kroz sistem javne potrošnje koja se opravdava postojanjem administrativnog aparta ili izgradnjom infrastrukture. U suštini svi baloni koji se pušataju u izbornom procesu  su pokriveni novcem poreskih obveznika, tj. novcem dohodaka građana.

U brojnim izbornim ciklusima u našem susjedstvu koji se često deklarišu kao vanredni ( izvanredni) , u bh slučaju su oni „ redovno- redovni“  sa približno istim ili sličnim rezultatima. Posljednja godina aktuele vlasti, prije redovnih opštih izbora 2018. godine,  je rijetka prilika da se isfabrikuju brojne šuplje školjke propalih preduzeća i banka i da se nametne „ namet na vilajet“ u brojnim porezima sa progresivnim         ( visokim stopama ) i tzv. destiniranim trošarinama i kreditnim zaduženjima.

S toga priča  o dugovima i stečajevima postaje sasvim logična i približno jasna imajući opće prihvaćen model „ lahkoćemo“ ili „ neko će platiti“. S toga i izborni rezultati u susjedstvu kao i naši postaju približno isti. Nove i stare vlade u Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji , Hrvatskoj, Sloveniji  imaće istu brigu. Naša , bosanskohercegovačka , će imati trostruko veću jer je surogat napuhan od tri entnonacionalizma u institucijama vlasti koje broje tri puta više „šupljih školjki“ i „ balona“.  Na primjeru bh ekonomije odsustvo „konačnog udarca“ se jedino može pravdati stanjem općeg  bankrotstva i siromaštva. U tome je i problem jer se propast samo prolongira , a briga o onima koji bježe iz države postaje retorična , kao i izborna obećanja,  o stotinu hiljadu novih radnih mjesta  i brojnih investicija.

(TIP/Autor: prof. Izudin Kešetović)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.