Izudin Kešetović: Nemoć vlasti da razvije osnovne elemente tržišne ekonomije ispoljava se u prisili na principu ‘jači tlači’

17.05.2017 10:05
561cfff7-aa6c-42e2-ac15-3fc80a0a0a6d-novac-konvertibilne-marke-preview
 

Prividna zainteresovanost  za izgradnju pravednog i efikasnog sistema oporezivanja  nosioca bh. vlasti je pala na sistemu posebnog oporezivanja i tretmana ličnih primanja koja imaju karakter materijalnih troškova. Birokratski sistem samodoprinosa kao parafiskaliteta iz socijalističkog sistema pokušavamo zamijeniti  sistemom  nametanjem posebnih poreza kroz sistem trošarina ili pristojbi.

Takvih pokušaja je bilo . Bezvrijedne obveznice za prugu Beograd – Bar. Brojni su bili pokušaji uvođenja tzv „ patriotskih zajmova“. Novi pokušaj vlasti, nakon  četvrt vijeka od rušenja socijalističkog sistema i tranzicije, ima karakter  poreske presije ili prisile. Nemoć  vlasti da razvije osnovne elemente tržišne ekonomije ispoljava se u prisili ili „ius imperium“, odnosno,  na principu ‘jači tlači’.

Samo ishodište destirinarnih i nealociranih anticipastivnih javnih prihoda leži u samom značenju pojma kreditnog boniteta ili javnog duga. Teza o umjerenoj zaduženosti nema svoje utemeljenje jer se mora mjeriti sa dohodovnom sposobnosti poreskih obveznika. Pokriće kroz kreditno zaduženje  u dijelu anticipiranog prihoda po osnovu posebnih poreza  tzv. akciza ili trošarina je izvan svake logike poreskog sistema. U stvari se radi o raspodjeli  dohotka i alokaciji bez utvrđene logike stabilizacije sistema. Time su zanemarena tri osnovna principa fiskalne politike: raspodjela , alokacija i stabilizacija.

Sama logika sistema ovakvog načina distribucije dohotka je izvan svakog sistema. Osnovni princip kreditnog odnosa počiva na principu povjerenja. Po toj logici, potencijalni kreditor za sredstva  tačno utvrđene namjene nemaju  povjerenje da će se stvoriti dohodak, koji će omogućiti povrat investicije. S obzirom da se radi o javnom dobru  polazi se od tzv. teorije korisnosti ili žrtve. Znači, poreski obveznici moraju podnijeti žrtvu da bi imali korist koja nema utemeljenje u povratu investicije.

Primjer  takvog ulaganju imamo u nama susjednoj  državi  Hrvatskoj;  sa zaduženjima koja su narasla u visini  godišnjeg DBP-a dok su unutrašnji dugovi produkovali ‘ex Agrokor’ i dubiozu  od nekoliko milijardi eura ili više od desetine milijardi KM.  Tzv. monetaizacija dugova u oba primjera se odvija na različitim razinama. Ova naša na fiskalnom , a ona druga na monetarnom. Tzv . mjenica  je samo instrument obezbjeđenja plaćanja i očito će izazvati „krater“ ili ‘gep’ kod dobavljača. Kreditori sa bankarskim pokrićem će poravnati rizike sa profitima. U našim uslovima to će platiti poreski obveznici  kroz namirivanje dugova javnom sektoru: javnih ustanova, javnih poreduzeća i državnog aparata.  ‘Gep’ javne potrošnje će pokriti poreski obveznici. Štampanja  novca nema, iako  se priželjkuje,  jer su  sve ‘oči’ uprte u devizne rezerve u stranoj ili tzv. ‘rezervnoj’ valuti koja je pokriće domaćem 100% konvertibilnom novcu.

Bez obzira koliko sve izgledalo naivno i na prvi pogled benigno radi se o sofisticiranom modelu monetizacije neproduktivne javne potrošnje bez obzira da li se ona javljala u dohocima brojno nezaposlenih i neproduktivnih u javnom sektoru ili tzv. proizvodnih investicija koji ne donose profit , odnosno zaradu. Sva logika sistema pokazuje da se neće odustati od oporezivanja kroz sistem posebnih poreza  za auto-ceste; nego će proizvesti posebne zahtjeve za  nove namjenske namete za  ‘pokriće gubiraka željeznice’, „gubitaka rudnika“, tzv. ‘zdravstveni  porez’  za pokriće gubitaka  u zdravstvenim ustanovama i fondovima ili pak novi porezi za nove penzionere  u zamjenu za sistem doprinosa na platu.

S toga i logika poreza na dohodak  nema tzv. efekte regresivnosti jer bi se u principu morala odnositi na tzv. lični odbitak koji seže, najmanje, do visine  prosječne potrošnje porodice tzv. ‘potrošačke korpe’.  S toga se prividno stavlja u odnos  zbir visine  toplog obroka  i  najniže plate  koji daje ‘famozni’ zbir ličnog odbitka od 700 KM;  oko  40% ‘potrošačke korpe prosječne porodice’, što je ispod granice siromaštva.

S toga politika oporezivanja u nerazvijenim ekonomijama se mora vratiti na princip tzv. poreskog monizma u zamjenu za tzv. poreskog pluralizma sa svim oblicima nadoporezivanja, dvostrukog oporezivanja i kumuliranja poreza kroz razne oblike parafiskaliteta  u formi taksi, naknata, prireza i razreza. ‘Poreska prašuma’ je eldorado za utaju poreza i bježanje u sivu zonu ekonomije. Uvođenje  akciza na tečna goriva i oporezivanja ličnih primanja koja imaju karakter materijalnih troškova nema opravdanje u neefikasnosti poreske administracije. S toga tzv. ‘plavi dizel’  nije opravdanje jer se isti podrazumjeva u urođenim sistemima. Širenje poreske osnovice kod poreza na dohodak nema svoje utemeljenje kroz oporezivanja materijalnih troškova koji imaju karakter ličnih primanja.

Logika sistema nameće promjenu sistema doprinosa i prelazaka na jednu stopu doprinosa na platu na ime generacijske solidarnosti ili  isplate penzija , te prelazam na tzv. sistem budžetiranja zdravstvenih usluga na teret poreza koji imaju  opšti karakter i nisu destinirani nego su dobrom budžetskom politikom u funkciji prioriteta potreba svih  građana. Na taj način bi se ispoštovali i osnovni principi javne potrošnje u opštosti  prema karakteru potrošnje, prioritetu zadovoljenja potreba, efikasnosti kao kriteriju trošenja i štednji kao principu raspolaganja javnim novcem. U tom slučaju i budžet dobija sveobuhvatne funkcije sa stanovišta efikasno vođene  ekonomske politike. Nosioci vlasti u tom slučaju u potpunosti odgovaraju poreskim obveznicima. Dok se neselektivno i nesistemski uvode dažbine nema odgovornosti i poštenja u raspolaganju javnim novcem.  S toga građani sve oblike novog oporezivanja shvataju kao teret rastrošne i neefikasne vlasti. Izgovor u kilometrima cesta , očito, nijesu valjani jer praksa pokazuje sasvim drugo.

(TIP/Autor: Prof. Izudin Kešetović/Foto: lustracija)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

2 komentara na Izudin Kešetović: Nemoć vlasti da razvije osnovne elemente tržišne ekonomije ispoljava se u prisili na principu ‘jači tlači’

  1. ANONIMUSTZ

    17. 05. 2017. - 15:37

    ZAKON JE DOBAR ,AL GA TREBA PROVODIT KAKO TREBA,NESHVATLJIVO JE DA PRIVATNIK KOJI IMA STR RADNJU I 5 CLANOVA PORODICE,KOJI SE VODE NA BIROU I NA OSNOVU SVIH NJIH IMA PORESKE OLAKSICE AL I MIMO TOGA PRIVATNIK 90 POSTO RADI NA CRNO,CAK NITI PLATU SEBI NE ISPLACUJE,AKO BI SAMO USLI U REGISTAR TAKVIH PRIVATNIKA VIDILI BI DA COVJEK IMA IMOVINU VECU 20 PUTA OD GODISNJIH PRIHODA,PRIKAZUJE DOBIT RADNJE GODISNJI 9000KM,A SVAKE GODINE UVECAVA SVOJU POKRETNU IMOVINU KAO I NEPOKRETNU ZA 200 POSTO I KNJIZI NA SEBE LICNO,STO ZNACI DA CITAVO VRJEME RADI 90 POSTO U SIVOJ ZONI,TAKVIH PRIMJERA U GRADU TUZLA JE JAKO PUNO,

    • bh.zmaj- Legalista

      17. 05. 2017. - 21:55

      Bas tako. Ovdje se samo prica kako zakonska rjesenja nisu dobra. Niko ne obraca paznju na koji nacin se ljudi bogate i kako varaju drzavu na svakom koraku. Poslodavci kukaju kako su nameti ogromni, a kladim se da kad bi smanjili doprinose za radnike na 5% da bi isti opet bili prijavljeni na minimalnu platu i topli obrok. Inspekcije ne zele zaustaviti pljacku drzave kroz sivu ekonomiju koja je debelo zastupljena.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.