Izudin Kešetović piše za TIP: Vlast u BiH protiv kapitalizacije i razvoja

27.04.2017 09:59
BUKAaugus unutrat
 

Nova ekonomska politika koju promoviše aktuelna vlast u Bosni i Hercegovini ima sva obilježja (neo)samoupravne i (kvazi )tržišne ekonomije u najvulgarnijem obliku. Tretman rada i radne snage u „radnom“ zakonodavstvu daleko je od izvornih postavki marksističkog učenja o radnoj teoriji vrijednosti i novostvorenoj vrijednosti u obliku dohotka. Zarade postaju minimalne bez osnove reprodukcije radne snage, tzv. „ željezna vrijednost rada“,  za osnovne životne funkcije. Troškovi ishrane i prevoza radnika postaju dohoci koji se oporeziju na teret dohotka radnika. Dohoci radnika koji su ispod potreba prosječne porodice se oporezuju, dok svi veći iznosi do granice stvarnih potreba imaju tretman progresivnog oporezivanja.

Zarade po osnovu kapitala, štednje i imovine imaju tretman kapitalizacije i dvostruko se oporezuju;  što je u suprotnosti sa prirodom kapitala koji u sebi nosi poruku iz klasične marksističke ekonomije „ investirati i samo investirati“.

Suprotnosti koje su u principu prividne pokušavaju pomiriti dva osnovna principa: pravednost i efikasnost.

Logika pravednosti počiva na dohotku.

Logika efikasnosti počiva na kapitalu.

Očito principi pravednosti i efikasnost ostavljaju prostora nosiocima ekonomskih politika da kreiraju dobru fiskalnu politiku: alokacije, distribucije i stabilizacije. Insistiranje na kreditnim zaduženjima i stranoj akumulaciji urušava cijeli sistem kapitalizacije. Oporezivanje dividendi , prinosa na ulaganja u finansijski sektor : kamate i premija osiguranja uvodi tzv. sistem dvostrukog oporezivanja. Uvođenje raznih oblika parafiskalnih javnih prihoda uvodi sistem nadoporezivanja i kumuliranja poreza. Uvođenje novih oblika poreza na potrošnju umanjuje raspoživi dohodak građana i mogućnost za štednjom i investiranjem.

Nedostatak domaće akumulacije se ogleda u nefikasnosti javnog sektora koji nije u mogućnosti obezbijediti prostu reprodukciju javnim preduzećima i ustanovama. Teret neefikasnosti u javnom sektoru se prebacuje na poreske obveznika. Dodatna akumulacija se pokušava ostvariti kreditnim zaduženjima  kroz kredite i garancije za ulaganja u javnom sektoru privrede. Primjer je tzv. etnički fragmentirani sektor energetike. Isto slučaj je sa sektorom zdravstva koji neracionalno troši ogroman novac. Javni sektor privredne infrastrukture : željeznica, drumskog  saobraćaja je naslonjen na javni novac poreskih obveznika.        .

Poreski udar na kapitalizaciju koji se priprema u entitetskom zakonodavstvu  je očito pokušaj da se kroz tzv. sistem direktnog oporezivanja izvrši preraspodjela dobiti preduzeća i dohodaka građana. Ako se tome doda i imovinma građana za lokalne vlasti , tada se stvara široka baza  za preraspodjelu dohotka. Umjesto sadašnjih 45% dohotka za javnu potrošnju , što je u granicama optimuma, imali bi teret koji bi iznosio  najmanje 60%  i težio poreskoj presivi iznad granice fiskalne izdržljivosti.

S toga udar na kapitalizaciju u ovom trenutku je „ grana“ koju vlast sama sebi siječe. Dugoročno posmatrano finansijski sektor ostaje bez kapitala , a realni sektor bez potrošnje. Sva privatna potrošnja bi se prelila u neefikasan javni sektor koji generira gubitke po tekućim računima i gubitke kapitala na javnu imovinu.

Tzv. rasterećenje privrede dođe novi teret koji će se preliliti preko cijene kapitala i sve veće nelikvidnosti koja će destabilizovati privatni sektor. Novčani tokovi u privatnom i javnom sektoru uskoro neće biti u funkciji potreba proste reprodukcije i održavanja likvidnosti i solventnosti. Situacije koje nam se dešavaju u susjedstvu, slučaj Agrokor, postaće uobičajna jer svaka izloženost konkurenciji daje pravu sliku stanja. Tzv. neosocijalistički- kvazitržišni- jaranski model privrede uskoro bi u bh. uslovima mogao biti stalna praksa a ne izdvojeni slučaj.

Promjene su u novim politikama koje očit nije u mogućnosti pružiti aktuelna vlast. Svaka kritika iz opozicionih struktura ili pak unutar istih političkih opcija se doživljava kao antidržavno djelovanje . Politika poreske presije i kreditnih zaduženje postaje nužnost davljenika koje ,u krajnjem slučaju,  vodi neminovnom bankrotstvu. „Puzajući“ grčki scenarij bankrotstva u bh. uslovima je već duže prisutan. Visok nivo tolerancije  na ekonomsko stanje u državi kod najugroženijih socijalnih grupa bh stanovništva  je „dodatno gorivo“ koje održava postojećih model vlasti. Najnoviji zakoni u dijelu socijalne politike koja se odnosi na penzionere su eklatanatan ( jasan) primjer koncepta sigurnosti pod plaštom socijalnog minimuma za zasluženu kapitalizaciju doprinosa.  Tretman doprinosa kao klasičnih fiskaliteta u trezeru na JRT (jedinstvenom računu trezora) je izraz straha penzionera da neće izgubiti i minimum onog zasluženog. Pod plaštom borbe protiv zasluženih „visokih“ penzija vrše se umanjenja  u korist onih koji imaju minimum (broj godina za minimalnu penziju) ili „nikavu“ (fiktivnu) osnovu za isplatu kapitalizacije u formi rente na osiguranje , koju  nazivamo penzija.

Koncept kapitalizacije i efikasnosti bh privrede i javnog sektora je ugrožen. Tzv. referme koje se dešavaju pod plaštom održavanja makroekonomske stabilnosti imaće negativne efekte.

Najkrupnije i krucijalno pitanje kapitalizacije u formi kriminala i krađe javnih dobara je ostavljheno po strani. Najkrupnije i ključno pitanje neproduktivnog trošenje novca u „jaranskoj ekonomiji“ i klijentalističko zbrinjavnje u javnom sektoru administracije i privrede kroz „jaransko- stranački – famelijaran“ odnos je ostalo sa strane.  Teret neefikasnosti se prebacuje na potentni dio stanovništva koji stvara dohodak i stanovništva sa minimalnim dohotkom. S toga princip pravednosti i efikasnosti u krajnjoj rezultanti daje negativan efekat jer nije pravilno prepoznat i nije ugrađen u javne politike. Cijenu u budućnosti će plaćati kapitalizacija u korist tzv. ili lažne socijalne pravde.

(TIP/Autor: prof Izudin Kešetović/Foto: Buka)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.