Profesori su nekada bili autoriteti, a danas su u strahu od učenika i roditelja

21.04.2017 08:36
20fa65358ad8c7e403ff9c53ed96640e
 

Nastavnici i profesori sve teže izlaze na kraj s agresivnim učenicima, koji su nasilni prema drugim učenicima, ali i prema njima. Tako je i u slučaju liječnika naspram pacijenata i njihovih najbližih, ali i policajaca, kao i pravosudnih, pa čak i društveno- političkih djelatnika, svih tzv. stupova društva. Starije generacije ih pamte kao apsolutne autoritete, a danas… Svjedoci smo gotovo svakodnevnih nasrtaja na njih. Nedolično ponašanje pojedinih učenika koje počne tijekom osnovne škole nastavlja se u srednjoj, gdje prelazi u pravo huliganstvo, piše Večernji list BiH.

– Učenici sebi daju za pravo biti drski i bezobrazni, da galame ili napuste nastavni sat, koriste mobilni telefon tijekom nastave i slično. Kada ih udaljimo, damo im lošu ocjenu ili poduzmemo druge disciplinske mjere, nerijetko se nađemo pred udarom roditelja, koji uglavnom nas krive za neuspjeh svoje djece – žale se prosvjetni djelatnici. U cijeloj regiji planiraju uvesti novčane ili zatvorske kazne za roditelje čije dijete maltretira vršnjake u školi, što je u nekim slučajevima imalo i kobne posljedice te narušava ugled i čast, ali je sve to još ni ‘mrtvo’ slovo na papiru. I dalje se nedolično ponašanje prema drugom učeniku ili nastavniku ubraja u težu povredu obveza, za koju je Zakonom o osnovnom i srednjom obrazovanju predviđeno isključivanje iz škole.

– Novčana kazna za prekršaj postoji ako roditelj ne upiše dijete u osnovnu školu ili ako dijete neopravdano izostaje iz škole. Nekada su nastavnici bili odlika autoriteta, a učenici su prema njima pokazivali više poštovanja. Danas je autoritet nastavnika potpuno srozan i većina njih se boji i povisiti ton u učionici, a kada to učine roditelji će prebaciti svu krivicu i odgovornost na njih. Problem je što roditelji ne poznaju dovoljno svoju djecu i njihove sposobnosti. Ocjene u osnovnoj školi se prepravljaju jer nema prijemnog za srednju školu i svi idu na prosjek. Kada takvi učenici upišu bolju školu i već na kraju prvog polugodišta imaju zaključene tri jedinice kriv je tko drugi nego profesor, koji ga, eto, ne voli – kaže Žarko Kovačević, dugogodišnji prosvjetni radnik. Miljana Špirić, magistar pedagogije, ističe da je agresivnost u školi izražena osobito kod djece koja su kod kuće izložena fizičkim kaznama, kritikama, zabranama…

– Ne može se zanemariti ni utjecaj suvremene tehnologije i igranje igrica agresivnog sadržaja na ponašanje djece. Ono što je važno je da na agresivno ponašanje djece treba reagirati, pri čemu su postupci roditelja od presudnog značaja – ističe pedagodinja Špirić. Psihologinja Violeta Banić navodi da roditelji ne pridaju značaj agresivnim ispadima njihove djece, ne prepoznajući da rano neprihvaćanje autoriteta, prkos, bunt, vode kasnije u puno složenije poremećaje ponašanja.

(TIP/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Jedan komentar na Profesori su nekada bili autoriteti, a danas su u strahu od učenika i roditelja

  1. frkator

    21. 04. 2017. - 15:01

    Dakle, ovo je toliko veliki društveni problem da ga treba postaviti na sami vrh ljestvice. Guranje glave u pijesak poslije uzrokuje sve druge probleme u društvu (drogiranje, kriminal, reket, krađu, ubistva, nerad, krizu morala…). Davno, davno, Sokrat je rekao da će davanje djeci “poštovanja
    koje pripada odraslim”, kao jedne od anomalije demokratije, društvo dovesti do najgoreg oblika anarhije.
    Društveni i državni autoriteti su odgovorni zbog stanja zapuštenosti omladine, te općeg stanja u našoj državi zbog sljedećih činjenica:

    1) ne primjenjivanje zakonske regulative za maloljetničke delikte (mora
    postojati žestoka kazna za roditelja i objavljivanje detalja prestupa i
    prestupnika, bez inicijala. Prestupnik nije moralna osoba osjetljiva na
    kaznu u tišini, inače ne bi ni bilo potrebe za kaznom.)
    2) lošu selekciju kadrova koji rade sa učenicima, te izuzetno lošu edukaciju
    postojećih kadrova,
    3) ne postojanja permanentne provjere-testiranja i certificiranje
    prosvjetnih radnika, a bogami ni njihovih učenika,
    4) prikrivanje loših rezultata obrazovnog procesa i eksterne mature,
    5) uravnilovka među prosvjetnim radnicima i nepostojanje mogućnosti gubitka
    certifikata za loš rezultat na testiranju, povezan sa lošim rezultatom
    koji su postigli njegovi učenici,
    6) permanentne degradacije prosvjetnih radnika kroz vrednovanje njihovog
    rada i određivanje društvenog položaja,
    7) svođenje obrazovnog cilja na stjecanje diplome radi bavljenja politikom
    kao jedinim profitabilnim poslom i povlasticama-znanje ne mora stajati
    iz diplome (političari se prozivaju za kupovinu diploma,a nema sankcija),
    8) ne postojanja instituta prisilnog rada za kažnjene,…
    9) katastrofalna programska šema TV medija,
    10)ne postojanja internet klubova u kojima će učenici prvo morati da pokažu
    informatičko operativno znanje, iskažu afinitet i zanimanje, a potom u
    skladu sa rezultatom dobiju šifru za pristup internetu. Savladavanjem
    prepreka na on-line testovima, na kojem će pokazati napredak u znanju i
    zrelost, te kao nagradu omogućavanja pristupa sljedećem nivou
    interneta,…
    11)ne odvajanja radnog dana od ne radnog kraćim radnim vremenom, posebno
    trgovina, ugostiteljskih objekata i drugih prostora koji nisu od
    kulturnog ili drugog općeg interesa zajednice,…

    NIJE RJEŠENJE DA GURAMO GLAVU U PIJESAK, SAMO SMO LAKŠA ŽRTVA!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.