Izudin Kešetović: Akcize, porezi, prodaja imovine i kreditno zaduženje, iznuđeno rješenje?

19.04.2017 13:45
pare-100-200
 

Veća porezna  opterećenja, prodaja imovine i novi krediti su tri „gorke tablete (pilule)“ koje moramo  „popiti“. „Pacijentu“ je ugrožena  sigurnost i prijeti makroekonomska nestabilnost. MMF je institucija koja nadzire ovakve i slične ekonomske sisteme. Na primjeru Bosne i Hercegovine je sve jasno. Svi dosadašnji pokušaji stabilizacije su dali ograničene rezultate. U paketu su hitne, dvije mjere, koje bi trebale da očuvaju razinu investicione aktivnosti i poprave ročnu strukturu obaveza kako bi entitetski budžeti mogli da očuvaju tekuću likvidnost. Ona treća mjera se polahko priprema i najvjerovatnije će uslijediti u prodaju  kompanija  iz oblasti telekomunikacija.

Koliko god se „upinjali“ da objasne  ove poteze  nosioce vlasti  moraju  biti svjesni da se bližimo kraju priče gdje se mora reći da je „Car go“.  Cijela struktura vlasti, u labavajoj poziciji i nejasnoj opoziciji, nema drugog rješenja. To je jedino moguće rješenje koje je iznuđeno i jedino moguće. Trenutno drugog rješenja  ili „žrtve“ nema osim ako se ne bi ušlo u radikalne mjere „kresanja“ svih oblika javne potrošnje za oko  30% i smanjenja tekućih rashoda. Takva šok terapija je teško izvodljiva imajući u vidu posljedice koje bi mogla izazvati. Rizik je veliki za nosioce vlasti u očuvanju svog političkog kredibiliteta, pa se objektivno ne mogu očekivati ovakvi radikalni zahvati.

Jedino rješenje ostaje u „manjem zlu“ ili „kupovini vremene“. S toga nastavak kreditnog zaduženja sa MMF dolazi kao pomoć. Povećanje  indirektnih poreza kroz akcizu na  naftu i naftine derivate, kao i proširenje osnovice  i povećenje stope na dohodak građana  postaje jedino rješenje. Drugo ne postoji, osim ono koje se pripreme a vezano je za prodaju državne imovine ili kapitala. Objektivno gledajući  veoma je teško u iznuđenoj situaciji, kao što je ova,  racionalno donijeti odluku šta i koliko je za prodaju. Sve prodaje koje su bile do sada nemaju finansijski kapacitet i minorne su sa stanovišta potreba za nedostajućim javnim prihodima. Ona u energetici je očito upitna. Ova sa telekomunikacijskim sistemima  je stvar procjene i nužde.

Teška finansijska situacija u Bosni i Hercegovini  objektivno se mogla očekivati. Ista dolazi u nezgodno vrijeme kada se  „bauk“ ili „ požar“  nelikvidnosti  preljeva iz susjedstva. Mjere za saniranje ovog stanja  nelikvidnosti su veoma ograničene. Gotovo minorne ili nikakve u dijelu monetarno-bankarskog sistema. U dijelu fiskalnog sistema mjere alokacije, distribucije i stabilizacije su krajnje iscrpljene. Uz ograničenja u  institucionalnom kapacitetu vlasti i političkoj stabilnosti teško se mogu očekivati mjere i instrumente za stabilizaciju poslovnih i javnih finansija. To se posebno odnosi na privredu koja je objektivno pritisnuta svim problemima  i koja  ne može očekivati „upumpavanja“ jeftinog novca.

Tzv. ˝helikopterski˝  novac iz monetarnog sistema kroz  funkciju emisije primarnog novca je nemoguć zbog karaktera Centralne banke BiH i sistema očuvanja valutne stabilnosti. Bankarski sistem je opterećen sa kontaminiranom aktivom i obimom rizičnih (neperformasnih kredita), tako da mu je manevarski prostor smanjnjen. Troškovi finansiranja su izuzetno visoki jer kamatna stopa je opterećena rizicima. Ročna struktura kreditnig sredstava je ograničena i doseže razinu kratkoročnih ili srednjoročnih kredita. Finansijska konsulidacija je nemoguća bez znatno većeg dodatnog kapitala  koji o ima nisko učešće u bilansima  (aktivi). Visok finansijski leveridž  kroz kreditna zaduženja privrede i povećana  stopa adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su ograničavajući faktor jer primarno ostaje zadatak očuvanja sigurnosti depozitnog potencijala banaka. U tom smislu i Zakon o osiguranju depozita u BiH postaje iznuđen u uslovima kada ne postoji volja da se jedinstveno uredi sistem  supervizije i kontrole u cijelom finansijskom sektoru.

Sve ˝prilike˝ i ˝neprilike˝ koje nas prate u periodu od  dvadest godina, od početka obnove i izgradnje ekonomije  Bosne i Hercegovine,  polahko dolaze na ˝tapet˝ i od istih se ne može  ˝pobjeći˝; ili kako političari kažu ˝pomesti pod tepih˝.

Vrijeme koje je pred nama je vrijeme odluka. Mnoge odluke koje nam slijede biće iznuđene. Odlluke  o novim nametima  ili poreskoj presiji su teret za siromašne i iste moraju platiti svi građani ili poreski obveznici. To je cijena ili faktura koja je došla na naplatu uslijed  dosadaćnjih odluka  na sprovedenim demokratskim izborima. Krediti MMF su u ovom trenutku jedina „finansijska injekcija“ koja izgleda kao spas. Prodaja imovine  je nužnosta za svakoga koji se  rastrošno ponaša i ista nije u funkciji novih dobara nego je namijenjena za pokriće rashoda koji dolaze na naplatu.

Na kraju porezi, krediti, prodaja ostaju jedino rješenje. Očito da u ovom trenutku ne postoji drugo rješenje  tako da se mora prihvatiti tzv. „teorija žrtve“. Toga,  bar na ovim prostorima, nikada nije nedostajalo.  Ako se možemo tješiti onda je saznanje da je slično na cijelom prostoru ex Jugoslavije ili kako to kažu na prostoru Zapadne Evrope od „Triglava do Đevđelije“ i sve na jug i istok. To nam dođe, nažalost, utjeha.Utjeha za sve učinjeno i propušteno. Nadati je se boljem jer „poslije kiše dolazi sunce“. Inače, ne kaže se s pravom. „Nada posljednja umire“.

(TIP/Autor: prof Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.