Izudin Kešetović: Kako država procjenjuje sistemski rizik od bankrotstva

12.04.2017 10:40
bih-620x330
 

Saopštenje koje smo očekivali od nosioca vlasti u vezi dešavanja u „Agrokoru“  Zagreb  i njihovih implikacija na privredu Bosne i Hercegovine bila su štura, nedorečena i  neadekvatna imajući u vidu društveni trenutak u kome se sve ovo dešava.Nosioci vlasti u manjem entitetu , u liku predsjednika,  su stanovišta da su to unutrašnja pitanja druge države i da je na njima da  „raščiste račune“.

Vlast u drugom entitetu, gdje je preme procjenama oko 80% poslovnih veza sa „posrnulom„ kompanijom, su u najmanju ruku indolentni na dešavanja sa porukom da je  sve uredu  i da je to pitanje vlasnika i domaćih firmi koje posluju na prostoru države Bosne i Hercegovine.

Javnost je ostala uskraćena za suštinsko pitanje kako i na koji način se mogu preljevati  problemi od drugih prema nama. Sjetimo se samo problema oko „Alminija“ Mostar i veze sa kompanijama u Šibeniku  i svega što je vezano za isporuke od struje do obaveza.  Primjer Hyppo banke još nije zaboravljen. Tu su primjeri sa „Pavlović bankom“ i drugim. Brojni primjeri su u sektoru osiguranja.

Dešavanja u zavisnim društvima koja posluju u sistemu „Elektropribrede BiH“ su enigma finansijskih dubioza zavisnih društava. Propasti ili propadanja u BiH privrednom okruženju imaju ciklični karakter. U stvari su sistemska  ili sustavna. Finansijske dubioze koje se gomilaju u javnom sektoru sve liči na kontamirane  deponije gubitaka i promašaja javnih politika.

Mnogi procesi se ne mogu  sagledadati bez dubinske analize.Gubici u dijelu javnih prihoda zbog nepostojanja  fiskalne nediscipline su katastrofalni. Spiskovi sa neplaćenim porezima i doprinosima su ogromni sa milionskim iznosima. Ako tome dodamo i ono što je „ skriveno“ slika bi bila daleko gora.

Gubici u nepokrivenim rashodima i obavezama  još su gori. Broj pokrenutih stečajeva  neodražava stanje solventnosti i likvidnosti.S toga priča o „kontaminaciji“ obaveza prema dobavljačima koja nam dolazi iz nelikvidnog okruženja  bi nosioce vlasti trebalo zabrinuti.

Prvo da vide šta se dešava u domaćem dvorištu.Podijeljeno  i nezaštićeno  bh. tržište je pogodno  za sistem prebacivanja „smeća iz svog u tuđe dvorište“. Kada se radi o otpadu to je vidljivo kao na primjeru koji se desio  oko Plitvičkih jezera na granici Hrvatske i BiH.

Kada su u pitanju finansijske transakcije to je znatno teže uočiti i situacija je katastrofalna . Nepostojanja institucionalnog kapaciteta države BiH i političke volje da se uredi normalna država sa vlastitim politikama stvara pogodno tlo da se svaki oblik nereda  i sistemskog rizika prelije. U političkom smislu se radi o tzv. „blokadama“ koje se pokušavaju prikriti  davanja saopćenja o tzv. „institucionalnom“ djelovanju.

Očito da su nam brojne institucije države zakazale, a mnoge nedostaju.Umjesto da uspostavimo jake regulativne institucije i ojačamo kapacitet države  mi se bavimo „marginalnim, „pitanjem  vlasnika„ Agrokora“, koga je preuzela  država Hrvatska.Umjesto da se zaštitimo u finansijskom sistemu i spriječimo propadanje u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja, mi se bavimo marginalnim zakonom o osiguranju depozita koji je samo pojavni oblik odsustva sitemske supervizije i nadzora i svih oblika kontrola: od deviznih, pranja novca, šverca i kriminala.

S toga je iluzorno očekivati samo od ministara i Ministarstva spoljne trgovine BiH i Ministarstva za  sigurnosti BiH da se bore za institucionalni kapacitet države jer je to nedovoljno. Tim pitanjima se mora baviti Vlada BiH. Očito da takav  oblik organizacije države nepostoji ili postoji pod objašnjenjima „ zajedničkih nadležnosti“ ili „institucija BiH“.

I koliko se god entitetski nosioci vlasti u ulogama predsjednika  „ upinju“ da pokažu da imaju ingerencije i moć ona je u suštini zanemarena ili u stvari nepostoji. Nepostoji politička volja da da se izgradi institucionalni kapacitet države koju svi poštuju po onomo šta je ona spremna uradite „sama za sebe“ , tj. svoj narod.

S toga i priča o likvidnosti i bankrotstvu nam postaje sasvim  razumna u „ozračju“ svega onogo što nam se desilo ili će nam se desiti.  Sva iskustva nam pokuzaju da se nismo mogli odbraniti od svega što nam je dolazilo kao nepoželjno, bilo da je izazvano prorodnim katastrofama ili katastrofama svim oblika politika.Sistemski rizik i njegova procjena je usloj za stabilan, miran i prosperitetan život građana BiH. Nadležnost sistemske sigurnosti  je delegirana državi . Sistemske sigurnosti u BiH  će u budućnosti biti onoliko koliko budemo jačali svijest o dobroj državi i  dobroj vlasti.

Finansijski tokovi su samo trag tih procesa koji pokazuju jedno staro pravilo „ novac  uvijek nađe put do svog vlasnika kao i voda prolivena iz lavora kroz zatvorena vrata“. Naravno , nije potrebno potpuno „dihtovanje“, ali dobra kontrola i nadzor je uslov sigurnosti. To pravilo građani BiH dobro znaju  nakon ozbiljnih graničnih kontrola koje se trenutno sprovode na graničnim prelazima. S toga bi nosiocima vlasti države BiH na prvom mjestu bio zadatak da zaštite svoj vlastiti interes. Vlasnik kapitala u slučaju „Agrokor“ će to dobro znati. Naravno,  u svom interesu.

(TIP/Autor: profesor Izudin Kešetović/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.