Kome odgovara otpis dugova u javnim preduzećima i ustanovama?

07.04.2017 07:50
Feninzi-2-
 

Gubici i deficiti su obračunske kategorije. Nastaju kao rezultat rastrošnosti ili neunčikovitog poslovanja. S toga priča o gubicima i deficitima počinje i završava se sa detaljnom revizijom poslovanja; bilo da se radi o reviziji  finansijskih izvještaja, reviziciji podudarnosti ili reviziji učinaka.Najnoviji „upad“ istražnih organa u prostore Kliničkog univerzitetskog centra  u Sarajevu  se doživljava u narodu kao „hvatanje lopova“.

Nakon toga slijedi druga vijest gdje se govori o gubicima u kliničkim centrima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli , preko 300 miliona KM. Oni u Republici Srpskoj zbrajaju stotine miliona i blizu su cifri od 1 milijarde KM. Smjene direktora KUC Banja Luka  dođe samo kao šlag ili „ biber po pilavu“ za narodne mase. O  stotinama miliona gubitaka  koji su „ isparili“ niko ne progovara. Jednostavno se  vlast ponaša kao da je umjesto stotine miliona  KM izgubljen „ sitniš“ od par stotina feninga. I na kraju, udarna vlast postaje „poklon“ po 3 miliona KM kliničkim centrima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.

Drugu stranu dugova čine korisnici usluga ili  finansijeri , odnosno obveznici doprinosa. Svi koji su imali problema sa regulisanjem svojih poreskih obaveza nisu mogli dovesti  u odnos plaćanje i korištenje usluga. Jednostavno tu svaka logika prestaje.  Silan novac koji se izdvajaja putem zdravstvenih zavoda se sliva na račune zdravstvenih ustanova. Tada prestaje bilo kakav odnos između korisnika i davaoca usluga. Korisnik usluga i pored svog novca koji je izdvojio mora plaćati za ono što predstavlja i osnovnu medicinsku uslugu jer zdravstvene ustanove u svemu oskudijevaju. Naravno, zbog gubitaka.

Ako fokus posmatranja premjestimo na gubitke u javnim preduzećima, javnim ustanovama i društvima kapitala gdje je država većinski vlasnik tada je slika još sumornija. Radi se o desetinama milijardi gubitaka kapitala koja se knjigovodstveno u bilansama predstavlja  kao dubiozu koju je nemoguče pokriti iznosima višegodišnjih budžeta  entiteta, kantona i općina.

Dubioze se, u pravilu , iskazuju sa deficitom. Pokrivaju se  kreditnim zaduženjima  po osnovu direktnih bankarskih kreditnih aranžmana  ili indirektno preko emisije  blagajničkih zapisa i obveznica.  Najveći dio dubioza je skriven ili „ nije još izronio“ , a mogao bi se veoma lahko otkriti nakon ozbiljne revizije poslovanja.  Revidirani finansijski izvještaji su najčeće  „ frizirani“, revizija podudarnosti ili zakonitosti je „misaona imenica“ ,  revizija učinaka utrošenih  sredstava je  „ bajka o Snjegulici i 1000 razbojnika“.

Suštinko pitanje je kako pokriti sve te  silne  gubitake i dubioze. Očito da se u ovom slučaju ne radi o dobrom ujaku ili dajdži iz Amerike u „liku“ MMF ili nekog donatora koji je „pun kao brod“ i ima„ mehko srce“.

Očito kada se radi o finansijama ne postoji niko ko dijeli novac  i poklanja. Tu je neumoljivi Milton Fridman, američki ekonomista i osnivač monetarističke teorije , koji je tvrdio da:„Nema besplatnog ručka“.

Očito da naša vlast ima karitativne namjere pa da sve oprosti ili halali.

Ovdje se postavlja fridmanovsko pitanje ko će platiti ručak.

Naravno,  na isto niko još nema odgovora.

 Pučanstvo ili narod  koje je povjerilo vlast „ naivno“ očekuje  da će račune poplaćati nosioce vlasti. Rekli bi nešto slično što se dešava u velikoj sapunici koja se odvija u susjednoj državi  oko „ Agrokora“.  Pipci „Agrokora“ su i u BiH sa nekih  200 do 300 miliona KM obaveza dobavljacima, što je otprilike u ravni izvučenih depozita iz propalih banaka u posljednje dvije godine. Kada se sve zbroji to je oko pola milijarde KM ili 250 miliona eura ili oko 10% godišnjeg društvenog bruto proizvoda.

Silne gubitke i deficite u Bosni i Hercegovini je nemoguće pokriti osim ako se ne povećaju porezi i sve dažbine. Silne deficite države je nemoguće pokriti ako se ne  rasproda sva državna imovina. Silne gubitke i deficite je nemoguće zamijeniti u kapitalu ako se ne obezbijede krediti  pod uslovom zaloga  državne imovine ili poreskih obaveza tipa akciza na naftu i naftine derivate .

Svaka druga priča je nerealna osim one koja je još nerealnija da se „zamijene nosioci ekonomske politike  gubitaka i deficita  koje vodi bankrotstvu države“.

S toga i predlagačima najavljenih zakona o otpisu dugova treba staviti obavještenje: „Oprez. Ne tumbaj“. Poreskim obveznicima ili puku, odnosno narodu, savjet da dobro razmisle ko im stavlja ruku u džep i vadi novac iz novčanika. Očito da se radi o veoma sofisticiranom poslu dobro izvježbanih kradljivaca i manipulatora. Najavljeni otpisi dugova sežu od najavljenih stotine miliona KM.  To je samo za početak.  Unutrašnji dug Bosne i Hercegovine je višestruko opasniji nego što je vanjski dug. S toga  dug Bosne i Hercegovine  ima dva lica iste pojave koja se zove nelikvidnost i bankrotsvo. Cijenu duga će morati platiti građani. Teret duga će pasti na najsiromašnije građane. Bogati će postati još bogatiji.

(TIP/Autor: profesor Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.