Izudin Kešetović; Može li se bh. privredi desiti ‘Agrokor'?

04.04.2017 09:26
privreda-bih
 

Ekonomisti , a i oni koji su ovaj problem sami doživjeli, znaju da je to najteže pitanje. U suštini se svodi na odgovor da li ima dovoljno novca ili finansijske ili nefinansijske imovine koja se može pretvoriti u platežno sredstvo  u obliku gotovog (keša) ili žiro sredstavava na  depozitnom računu  kod banke.  Priča o solventnosti  je složenija i zahtjeva dublju finansijsku analizu, koja  koristi bilanse, iz koje se dolazi do pokazatelja između utržive imovine  (aktive)  i pasive (obaveza).

Da se vratimo posrnulom „ Agrokoru“ kome treba temeljna finansijska  rekonstrukcija.

Jednostavno rečeno  moguća su dva  tržišna  rješenja i treće iznuđeno ili  netržišno. Takozvani „standstill agreement“ je  operacija koju sprovode banke , jer one i najviše „ pumpaju“ privredu sa novcem.Druga operacija je (pred)  stečaj  ili namirivanje  povjerilaca. I na kraju je država ili novac poreskih obveznika.

Ako znamo da je finansijska nepismenost  najveća boljka  većine u realnom sektoru ekonomije  , onda su reakcije na ovu pojavu kao na elementarnu nepogodu: požar, poplavu ,  zemljetres ili rat.U pitanju su rizici koje je nemoguće izbjeći  ili još drugačije rečeno „ pobijediti“.U suštini se mogu  smanjiti posljedice ovakvih pojava koje se često dižu na razinu sistemskih rizika.

Jednostavno rečeno to je nešto slično sistemu osigurača koji su ugrađeni u regulacioni sistem  koji se zakonodavno i institucionalno mora dobro projektovati i istim upravljati bez bilo kakve sentimentalnosti.Sjetimo se skoračnjem pražnjenja  novca u Agenciji za osiguranje depozita BiH koje su bile pokriće osiguranim depozitima banaka koje su  propale.  Svi ostali depoziti kojni nisu bili osigurani su propali. U stvari nisu bukvalno „ propali“ nego su promijenili tokove ili se prelili.

Ranjivost realnog sektora  likvidnošću i solventnošću  u BiH je veoma visoka.Stanovništvo prezaduženo. Privreda predzadužena.  Javno- pravna tijela  ( javni sektor) prezadužen.Vratimo se mogućim scenarijima  koji bi mogli nastupiti kao rizik neželjenih posljedica u sličnim slučajevima u Bosni i Hercegovini.

Obrnimo redoslijed.

Treći, država je nemoćna da interveniše jer očito nije u mogućnosti održati ravnotežu na tekućem računu  javnih rashoda i javnih prihoda i svake godine tone u deficit i javni dug.Stečaj ili namirivanje povjerioca će očito morati doživiti detaljni remont sa stanovišta  prioritetnih razreda. Naime, posljedice privatizacije su došle na naplatu. Veliki dio državne imovine je kupljeno od radnika čiji vlasnički udjeli (akcije ili dionice) nisu dosezale razinu od 2%.  Radnici su objektivno, najčešće dovođeni u situaciju da moraju prodati svoje udjele jer  nisu redovno  primali  plate ili su morali biti garnant za kreditna zaduženja  „ novih poslodavaca“.  Na kraju su najčešće ostajali „kratkih rukva“ i bili su „sretni“ ako su povezivali radni staž i odlazili u penziju na razini socijalne pomoći. Sva tumačenja  o spasu u privatizaciji su propala jer je veoma mali broj istih korektno obavljen. Najveći dio je završio stečajem i gubitkom proizvodnje i radnih mjesta.

8586291

I na kraju prvi koncept koji se zove „standstill agreement“. Očito da se cjelokupni proces  odvija pod okriljem bankarskog sektora. Rekli bi nešto slično kao u slučaju bankrotstva Grčke. Banke su tada spašavale sebe jer su bile direktne učesnice na tržištu kapitala, kupovale su državne obveznice. U suštini se radi o upumpavanju novca  i finansijskoj konsolidaciji  iza koje ide i nova vlasnička struktura. U bosanskohercegovačkim uslovima mogli bi reći da je takav scenarij teško izvodljiv imajući niz ograničenja koji dolaze iz monetarno-bankarskog sistema . Nerazvijenost finansijskog tržišta je nam  „pogodovala“ kod finansijske krize iz 2009. godine jer se  nije prelila, a odgovor na istu je brzo dat u efikasnom djelovanju Evropske centralne banke i  evropskih država. Tragovi takovog poremećaja su bili neznatni ili čak povoljni jer nam je ubrzgan novac  MMF-a kako bi sproveli nikada završene strukturalne reforme. U sadašnjem trenutku bi se ovaj „ potres“ koji se desio u našem najbližem našem susjedstvu  mogao iskoristiti da se dobro pretresu privatne i javne finansije.

Prvo,  prezaduženost stanovništva treba ozbiljno shvatiti  i pokušati spriječiti ili liječiti. U svemu najviše profitiraju banke koje izvlače visoke profite a produkuju  socijalne probleme. Znači pod hitno donijeti zakon o stečaju fizičkih lica ( građana).

Drugo, istrajati na fiskalnoj i finansijskoj disciplini. To znači uskladiti praksu  finansijskog poslovanja sa praksom tržišnih ekonomija  i sagledati prave domete sa stanovništva sprovođenja Zakona o finansijskom poslovanju. Istovremeno nužno je prestati sa fiskalnom presijom  fizičkih i pravnih subjekata u uvođenju  većih dažbina od fiskalnih do parafiskalnih jer iste generiraju  finansijsku nedisciplinu ( izbjegavanje plaćanja i bježanje u sivu zonu neformalnog sektora).

I na kraju , najteže.  Smanjiti javnu potrošnju koja se približava 50 stepenu  opterećenja nacionalnog dohotka.Sve u svemu , nije se radovati tuđoj nesreći , bez obzira koje uzroke i posljedice stoje iza iste.  Duboki su razlozi da se nosioci vlasti i građani zabrinu za svoju sudbinu i izbjegnu neman koju narod zove „besparica“. Ista se već duže vrijeme osjeća.  Za svaku bolest ima lijeka . Najgora je bankrotsvo države , što je u stvari  siromaštvo naroda.

(TIP/Autor: profesor Izudin Kešetović/Foto: Arhiva)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.