Izudin Kešetović: Kako razmišljati o industriji osiguranja?

03.04.2017 11:10
izudin-kesetovic-profesor-na-ekonomskom-fakultetu-u-tuzli-drzava-bez-para-vlast-bez-vizije_1454616863-599x400-599x400
 

Bankocentričnost je karakteristika naše finansijskog sistema. To je karakteristika  nerazvijenih ekonomija.Priča o osiguranju postaje aktuelna i šansa  je da se razmisli o dalekosežnim posljedicama  mjera koje se moraju donijeti.Velike dileme i izazovi su pred nosiocima vlasti. Naravno, oprečne dileme ovise od toga ko je na poziciji ili opoziciji i stavljaju  se u kontekst dnevne politike.  Očito da nam teme o privatizaciji dolaze na red  tek kada se iscrpe sve ostale mjere ekonomske politike  bilo da je ona sadržana  kao „ buldožer  reforma“ ili „ agenda“.

Ako tome dodamo i tržište kapitala i sva dešavanja u vezi sa investicionim društvima  i regulatorima tržišta kapitala slika nam je još sumornija.  U suštini se radi o tržištima u nastajanju. Prometi na berzama su marginalni. Javnost nije previše zaokupljena za dešavanja  na tržištu kapitala osim „ buma“  koji je nastupio u prvoj polovini prvog desetljeća , tj.  u vrijeme „balona“ koji su „ ispuhali“ i gdje se desio proces „špekulacije“ koji nije praćen regulativnim mehanizmom države.

Cijela priča se ponovo vraća na početak u slučaju osiguranja. Bez obzira na pripremljeni  scenarij u industriji osiguranja ostaće dilema kakav pristup želimo  i šta objektivno očekujemo? Ova dilema je posebno važna kada znamo da će mo biti prisiljeni da drugačije razmišljamo o reformi socijalnom sektora u dijelu penzionog i zdravstvenog osiguranja. U vrijeme kada postojeći zdravstveni sistem nije u mogućnosti da  izdrži i generira gubitke, postavlja se i pitanje zdravstvenog osiguranja  u  modelu  javne i privatne prakse. Naravno, tu je i veći teret penzionog sistema koji nije u mogućnosti izdržati omjer  zaposlenih i penzionera. U cijeloj toj priči javlja se uloga fiskalnog sistema u dijelu  visine doprinosa i poreza koji postaju tzv. „poreski  klin“ koji opterećuje cijenu radne snage. Izlazna strategija vlasti na ekonomskom prostoru  bosanskohercegovačke  ekonomije bi trebala biti na tragu jedinstvenog rješenja radi očuvanja  jedinstvenog tržišta  i njegove poreske harmonizacije. S pravom, rekli bi teško iz ove perspektive, nerješivo pitanje u asimetričnom modelu organizacije države, gdje se svaka integracija i racionalizacija shvata kao unitaristička težnja.

U vrijeme kada uloga države jača postavlja se dilema da li nastaviti sa procesima koji su bili trend i koji su dali određene rezultate. Taj trend se ispoljavaju u procesima koji su se objašnjavali opštom globalizacijom, internacionalizacijom i privatizacijom. Na fonu tih promjemna desila se i bosanskohercegovačka tranzicija ništa bolja i gora u odnosu na slične ekonomije nastale kao rezultat raspada država ili integracionih procesa u Europsku Uniju.

Aktuelizacija pitanja privatizacije u sektoru osiguranja bi bila zahvalna da se razmišlja o tome u kom pravcu razvijati finansijsko tržište i sprovoditi reforme u socijalnom sektoru. Za sve ovo je potrebno daleko više napora nego što je sadržano u sadašnjim programima vlada na svim razinama vlasti. Stoga nam je potrebna jaka „kordinacija“ svih nosioca ekonomskih politika jer se njihove odluke direktno odražavaju na standard  građana.  Svi parametri pokazuju da nam dohodovna sposonost građana opada a da poreska presija jača. Stoga i otvaranje perspektive u  finansijskim sektorima može doprinijeti i bržim promjenama u realnom sektoru: stanovništva, privrede i države.  Za ove procese se pak čini i marginalnim potez vlasti sa stanovišta sudbine jednog  privrednog subjekta. Tako bi dnevno – političke teme bile potisnute. Besperspektivnost je najveći neprijatelj stanovništvu , dok je nosiocima vlasti izvor straha. Pravila razvijenih ekonomija pokazuju da je odlučnost vlasti najvažnija. Prodajom kapitala, jedne ili više firmi, u državnom vlasništvu neće izazvati bilo kakav „stres“.„Stres“ će izazvati gubitak dohodovne sposonosti stanovništva ili tzv. siromaštvo. Bankrotstvo ili opšte siromaštvo bh. države i društva  nije moguće zaustaviti ako se ne shvati da je odgovornost  na strani nosioca vlasti. Koristi od javnih politika bi trebali imati svi građani. Vlast je na velikom testu jer briga o javnom interesu će morati biti na prvom mjestu. Najnoviji događaji iz našeg susjedstva na primjeru krize velikog privrednog subjekta  nam pokazuju da koncept  „bogaćenja“ ima kraj i da je vrijeme korporativnog razmišljanja i države koja mora štititi narod i njegovu imovinu.

(TIP/Autor: prof Izudin Kešetović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.