Iako je dobitnik dvije Zlatne značke Univerziteta Jasmin 17 mjeseci tražio posao

20.03.2017 08:37
odlazak-mladih
 

Bosnu i Hercegovinu prošle godine napustilo je 16 hiljada osoba. S druge strane, 25 hiljada porodica iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore podnijelo je zahtjev Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH za povratak u našu zemlju.

Korupcija, nepotizam i netransparentnost pri zapošljavanju glavni su problemi zbog kojih mladi ljudi odlučuju napustiti zemlju. Ipak, nailazimo na pozitivne primjere. Iako je dobitnik dvije Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu i najbolji student na Fakultetu političkih nauka na dodiplomskom i master programu, Jasmin Hasanović 17 mjeseci je tražio posao. Odbijenice je dobijao i od domaćih i od međunarodnih institucija. Iako je imao mnogo prilika, nije otišao van zemlje u potrazi za poslom. Čekanje se na kraju isplatilo, pa od ovog semestra radi kao asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Studentima i mladima bez posla poručuje da se bore za zaposlenje u svojoj zemlji i u svojoj struci.

«Potreban je veliki trud, mladi ljudi se brzo obeshrabre. Ne prođe jednom, dvaput, triput. I onda odluče ići vani. Ne treba na to gledati kao na nešto savršeno – obično su to poslovi koje domaće stanovništvo ne želi da radi», kaže on za FTV.

Nemanja Koprivica pet godina je studirao u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, odlučio je svoje znanje iskoristiti u zemlji rođenja i trajno se vratiti u BiH.«Otišao sam u Ameriku s namjerom da ostanem i radim u tamo. Poslije 5 godina u Americi shvatio sam da je ovdje moj život, a prije svega zato što sam dobio odličnu poslovnu ponudu», priča on.

Želju za povratak u BiH imaju i oni koji su prije više od dvadeset godina napustili našu zemlju. U okviru regionalnog stambenog programa 25 hiljada porodica iz zemalja regije želi da se vrati u BiH, kažu iz Unije za održivi povratak. Suočeni s negativnim migracijskim saldom, Unija krajem aprila pokreće kampanju u okviru koje će posjetiti 36 općina i 1.700 porodica. Skupa s mjesnim zajednicama, lokalnim vlastima i međunarodnim organizacijama utvrđivat će stepen ugroženosti tih porodica.

«Ta ugroženost se najviše odnosi na ekonomsku ugroženost, ali postoje porodice koje žive u lošim stambenim uvjetima, nemaju riješen socijalni ili zdravstveni status», ističe Dženan Mašetić, koordinator aktivnosti Unije za održivi povratak.

Porodice za koje se utvrdi da su ugrožene biće uvrštene u domaće i međunarodne programe pomoći. Cilj je spriječiti daljnju emigraciju i povećati šanse za povratak. Od oko 1,2 miliona izbjeglica van BiH, tri četvrtine ih se vratilo. Preostalih 400 hiljada još je van BiH i uglavnom nemaju riješeno stambeno pitanje, objavila je FTV.

(TIP/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Jedan komentar na Iako je dobitnik dvije Zlatne značke Univerziteta Jasmin 17 mjeseci tražio posao

  1. Divergent

    20. 03. 2017. - 08:58

    E, haj'mo staviti stvari na svoje mjesto.

    Prvo: kada neko pomene “održiv povratak”, digne mi se i kosa na glavi i pritisak. Jerbo… Taj “održivi povratak” u BiH traje već 22 godine, a umjesto okončanja povratka, imamo masovni odlazak. Naravno, osim malobrojnih koji su kroz “održivi povratak” nagemali love da ni sami više ne znaju koliko je imaju. I, svakako, u talu sa tobožnim zaštitnicima povratka i Aneksa VII. I, još im je malo, pa bi, prema njihovim apetitima, “održivi povratak” trebao trajati jedno 230 godina sa mogućnošću produženja za cca. 74 godine. Ako zafali love.

    Drugo: problem zapošljavanja ima izvor u činjenici da su sve seoske snage napustile zemlju i skrkale svoje guzice u gradove. Zemlja ostade pusta, neobrađena. Da li bi i jedna država normalnog Svijeta koja bi to dopustila, imala napredak ? Daj da čujem nekoga ko će reći da je tako. U Titino vrijeme, sjetiće se oni zreliji, vladala je parola “Imaš kuću – vrati stan”. Ne bez razloga. Taj moto je potrebno dublje izanalizirati (ne samo površno, pa onda lupati k'o Maksim po diviziji) i doći će se do jednog, od par zaključaka: država je prepoznala opasnost deruralizacije i pokrenula je mehanizam kojim bi se osigurao kontinuitet poljoprivredne proizvodnje koji za svaku državu ima ogroman značaj.

    A, znamo kako su te stvari postavljene u BiH danas. Priča o “održivom povratku” je perfektan i neoboriv izgovor za marisanje love.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.