Otkriven ključan gen za autizam – prvi korak prema liječenju

18.03.2017 22:39
dijete
 

Tim naučnika iz Medicinskog centra Beth Israel Deaconess (BIDMC) u Bostonu otkrio je gen koji ima funkciju svojevrsnog prekidača koji u nekim formama poremećaja iz spektra autizma uzrokuje smanjene društvene sposobnosti.Studija predstavljena u časopisu Nature otkriva neurobiološke mehanizme kontrole društvenosti, a njeni rezultati mogli bi predstavljati prve korake u liječenju određenih ključnih posljedica autizma, objavila je N1.

U svom istraživanju tim pod vodstvom Matthewa P. Andersona, direktora Neuropatologije na BIDMC-u, posebno se usredotočio na gen UBE3A koji u povećanom broju kopija kod ljudi uzrokuje rašireni oblik autizma (stručnog naziva izodicentrični hromosom 15q). S druge strane manjak istog gena kod ljudi uzrokuje poremećaj poznat kao Anglemanov sindrom koji karakterizira povećana društvenost. Andersonov tim prije svega je demonstrirao da miševi, koji su genski modificirani tako da imaju višak kopija UBE3A, pokazuju smanjene društvene sposobnosti i smanjenu vokalnu komunikaciju s drugim miševima te repetitivne aktivnosti njege vlastitog tijela, piše Index.

“U našoj studiji htjeli smo odrediti gdje se u mozgu javlja taj manjak društvenog ponašanja te kako ga porast u broju gena UBE3A potiskuje”, rekao je Anderson.”Imali smo na raspolaganju oruđa koja smo sami izgradili. Nismo samo uveli gen u specifične dijelove mozga, već smo ga usmjerili u određene vrste stanica tako da smo mogli testirati koje tačno imaju ulogu u regulisanju socijalnosti”, dodao je.

Efekti smanjenje socijalnosti

Upoređujući mozgove genski modificiranih miševa s normalnima, naučnici su utvrdili da gen UBE3A ulazi u interakcije s oko 600 drugih gena. Analiza proteinskih reakcija između gena koje reguliše UBE3A i gena koji su promijenjeni u autizmu pokazala je da povećane količine UBE3A potiskuju skupinu gena malog mozga. Riječ je o cijeloj porodici gena koji međureaguju s drugim genima autizma i stvaraju tzv. glutamatergičke sinapse – veze preko kojih neuroni komuniciraju uz pomoć neurotansmitera glutamata. Tim se odlučio koncentrisati na CBLN1 i pogodio je džekpot. Naime, pokazalo se da upravo brisanje CBLN1 uzrokuje iste efekte smanjene socijalnosti kao i povećanje razina UBE3A.

Naučnici su dodatno potvrdili povezanost CBLN1 i gena UBE3A kroz još jedan eksperiment, a potom su pokušali odrediti mjesto u mozgu u kojem se efekt autizma ispoljava. Pokazalo se da je to ventralno tegmentalno područje ključno za sistem nagrađivanja i ovisnosti.

„Potiskivanjem tih neurona uspjeli smo isključiti društvenost dok smo s druge strane njihovim uključivanjem povećali i produžili društvenost. Dakle, imamo prekidač za socijalnost. To ima naznake mogućnosti liječenja; jednog dana možda ćemo biti sposobni to prevesti u liječenje koje će pomoći pacijentima“, rekao je Anderson.Daljnja istraživanja interakcije CBLN1 i gena UBE3A mogla bi dovesti do ciljanih intervencija koje bi mogle pomoći osobama sa spektrom kao i onima s Angelmanovim sindromom, prenosi N1.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.