Ovo su najtraženija i najplaćenija zanimanja u BiH; Sa ekonomijom i pravom ste “zaglavili”, ali imate velike šanse kao trgovac, informatičar, zanatlija…

17.03.2017 11:47
posao-u-bih
 

Tržište rada u našoj zemlji već decenijama je preplavljeno nepotrebnim zanimanjima, stručnjaka gotovo da i nemamo, a školovati se za zanatliju, svima je ispod časti. Postalo je moderno biti novinar, dizajner enterijera, psiholog, nastavnik, da ne spominjemo ekonomiste i pravnike, koji su već tradicionalno najčešće završavani fakulteti kod nas.  I tako na kraju godine ulaganja u obrazovanje za mnoge budu nepovratno izgubljene, jer nikada ne dobiju priliku raditi u struci. Još veći je problem što ni država ne čini mnogo kako bi stala u kraj ovom problemu i konačno obrazovanje i edukaciju počela usmjeravati prema potrebama privrednih subjekata.

Na Portalu Posao.ba  takođe tvrde da za određenim zanimanjima već duži period postoji učestala potražnja, ali ne i ponuda na samom trištu rada, što jasno implicira da obrazovanje nije usklađeno sa tržištem rada. Sve je evidentniji i još jednom problem – sve je manje kadra kvalifikovanog za obavljanje zanatskih poslova.

“Često se dešava da su kompanije prinuđene da vrše dodatnu edukaciju i profesionalno usavršavanje kako bi adekvatnim kadrom zatvarale pozicije  kao što je, primjera radi, CNC operater, obućar, radnik u šivaoni i slično. Iako se intenzivno radi na reformi obrazovanja, do sada se nije pokazalo da to znatno utiče na kretanje promjena u pozitivnom pravcu, te očekujemo da se takav trend neće nastaviti”, poručuju sa portala Posao.ba

Njihovo istraživanje tržišta rada sprovedeno tokom prethodne godine pokazuje da su poslodavci najveći broj oglasa objavili u sljedećim kategorijama:

1.       Komercijala – Prodaja 28.5%

2.       Informatika – Software 5.9%

3.       Menadžment i upravljanje – 5.9%

4.       Ugostiteljstvo 5.0%

5.       Ekonomija i finansije 5.0%

6.       Elektrotehnika – Mašinstvo 4.8%

7.       Administrativne i slične usluge 4.8%

8.       Zanatske usluge 4.2%

9.       Proizvodnja 3.8%

10.   Transport – Skladištenje i logistika 3.6%

Istraživanje je došlo i do podataka da su deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda bila veća od potražnje sljedeće: zdravstvo, zanatske usluge, informatika – hardware, turizam Informatika – software, elektrotehnika – mašinstvo, telekomunikacije, policija – zaštitarske usluge, energetika i rudarstvo I na začenju građevinarstvo.

S druge strane, u suficitarne kategorije spadaju zanimanja iz sljedećih oblasti: računovodstvo – revizija, administrativne i slične usluge, menadžment i upravljanje, ekonomija, bankarstvo i finansije, marketing – PR, komercijala – prodaja, transport – skladištenje i logistika, ugostiteljstvo i proizvodnja.

Ekonomista Zoran Pavlović za BUKU kaže da je tržište rada – gledano iz ugla sva tri Zavoda za zapošljavanje, bez pravih informacija o potrebama tržišta, jer je zakonom prestala OBAVEZA DA POSLOVNI SUBJEKTI OBJAVLJUJU POTREBE ZA RADNICIMA PREKO ZAVODA.

“Javna preduzeća i javne ustanove još uvijek objavljuju potrebe preko Zavoda, dok se to ne dešava kod privatnih preduzeća, pa je i svijest  i saznanje o potrebama tržista rada – nedovoljno. Malu svjetlost u tom segmentu ponude i potražnje poslova daju privatne inicijative, kao što je Agencija za zapošljavanje Spektar, te portali kao što su posao.ba  i slični gdje nezaposleni mogu tražiti informacije o kompanijama koje traže zaposlenike”, kaže Pavlović. Dodaje i da tržište rada u ovom momentu traži obučene radnike metalske, tekstilne i kožarske struke, tekstilne tehničare, a za rad u inostranstvu -varioce svih kategorija, medicinske sestre i tehničare, doktore…

“Ono što je dokazano i na zavodima registrovano, je hiperprodukcija  ekonomista, pravnika i gimnazijalaca, jer nemamo dovoljno novih kompanija u realnom sektoru koje bi mogle apsorbovati ove kadrove. S druge strane, problem je i što nemamo međuresorskog povezivanja Ministarstva rada i Ministarstva obrazovanja na problemima obrazovanja za tržiste rada i izmjena upisne politike koja je potpuno neusaglašena sa tržištem”, poručuje naš sagovornik.

U Pedagoškom zavodu Republike Srpske, pak, tvrde da iako svake godine nastoje promovisati deficitarna zanimanja, mladi se ipak vode isključivo svojim željama prilikom izbora škole ili fakulteta, a ne za realnim potrebama tržišta i privrede. Razlog je, ističu, jer i djeca i njihovi roditelji vjeruju da će nakon završene gimnazije imati veliki izbor mogućnosti prilikom upisa na fakultet, dok je medicinska škola popularna zbog mogućnosti pronalaska posla u inostranstvu.

Na pitanje zašto kod nas nije usklađen sistem  obrazovanja i tržišta rada, bilo je nemoguće dobiti odgovor.

U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske su nam rekli da oni ne promovišu zanimanja, nego da razvijaju nastavne planove i programe za koje se iskaže interes ili one koje je potrebno mijenjati zbog stepena tehnološkog napretka.

Tako su, kažu, za školsku 2016/17. godinu razvili nastavne planove i programe za zanimanja optičar, časovničar i zlatar, za koja je tržište rada pokazalo interes.  Takođe, naglašavaju i da su prema potrebama privrede uvedena i dva zanimanja četvrtog stepena složenosti i to u struci Mašinstvo i obrada metala – zanimanje tehničar mašinske energetike, a u struci Poljoprivreda i prerada hrane – zanimanje tehničar hortikulture.

“U toku su aktivnosti na reorganizaciji Zavoda za obrazovanje odraslih u Centar za stručno i cjeloživotno učenje, jer najveću pažnju moramo posvetiti stručnom obrazovanju, s obzirom da je 75 odsto naših škola stručne orijentacije. U Evropskoj uniji se potencira stručno obrazovanje, jer ono nosi razvoj privrede. Takav centar bi onda imao više mogućnosti da zaposli stručne ljude, bila bi bolja saradnja s privredom i drugačije bi se uradili nastavni planovi i programi za stručno obrazovanje. Daleko više pažnje bi se posvetilo praktičnoj nastavi i učenici bi tako bolje naučili svoj zanat Ministarstvo je prošle školske godine donijelo izmjene nastavnog plana i programa za zanimanje tehničar za obradu drveta, s ciljem povećanja fonda časova praktične nastave. Naravno da nije moguće u svim zanimanjima vršiti korekcije, s obzirom da na to utiču mnogi faktori, među kojima je i sedmično opterećenje učenika, koje prema Zakonu o srednjem obrazovanju ne može biti veće od 30 časova”, kažu u Ministarstvu.

Dodaju da je u narednom periodu planiran razvoj nastavnog plana i programa za sljedeća zanimanja koja bi bila uvedena od 2017/18. školske godine:   tehničar CNC tehnologija, struka Mašinstvo i obrada metala, I razred i tehničar informacionih tehnologija, struka Elektrotehnika,  I razred.

Kada se sve sabere i oduzme, jedno je sigurno – mladi, ali i njihovi roditelji, bi prije upisa u srednju školu, a posebno prije upisa na fakultet, trebali dobro promisliti i povesti računa o potrebama tržišta. Diploma ne bi trebalo da bude teret i razlog redovnog javljanja na biro. Ona bi trebala omogućiti zaposlenje.

(TIP/Izvor: Buka/Autorica: Tatjana Čalić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.