Sastanak SDA i HDZ: Još nema dogovora oko izmjena Izbornog zakona

08.03.2017 16:28
bakir sastanak
 

U zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine završen je sastanak delegacija SDA i HDZ BiH. Bili su prisutni i predsjednici stanaka Bakir Izetbegović i Dragan Čović koji su se nakon sastanka obratili novinarima, piše Patria.

Potvrdili su da nisu približeni stavovi o izmjenama Izbornog zakona BiH, a Izetbegović je kazao kako će se nastaviti raditi na tome.Delegacije se nisu mogle dogovoriti kako će se u budućnosti birati članovi Predsjedništva BiH, kako će s vršiti izbor delegata u Dom naroda FBiH.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je da su oni dali svoj prijedlog i da imaju jasan stav.On je upozorio da se bliži rok, i da je neophodno da se nastavi razgovarati kako se ne bi ušlo u predizbornu kampanju bez završenog posla.

Izetbegović je kazao da vide drugačije stvari u odnosu na HDZ, ali da to ne znači da se neće uspjeti riješiti.- Kod apelacije Bože Ljubića ne treba izlaziti iz okvira presude Ustavnog suda BiH. Kod Mostara očekujemo fleksibilniji pristup – kazao je Izetbegović.

Komentirali su lideri SDA i HDZ-a i dolazak srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, a Izetbegović smatra da će njegova posjeta djelovati smirujuće.- Raduje me što će biti tu. Mislim da smirujuće djeluje s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo danas – kazao je Izetbegović.

Iako se nisu uspjeli dogvoriti o važnoj temi kao što je Izborni zakon, zaključeno je da „snažno zajednički djeluju na smirivanju tenzija i čuvanja integriteta i suvereniteta BiH“.- Kompletirati tijela koordinacijskog mehanizma, dobiti pozitivno mišljenje do kraja ove godine, kao i aktivirati MAP do kraja ove godine. Moramo ubrzati procese za izgradnju putne infrastrukture. SDA je zamolila HDZ da se ubrzaju procedure kako bi se krenulo sa izgradnjom termoeletrana u Tuzli i Banovićima – kazao je Izetbegović.

HDZ BiH sačinio je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH -model direktnog izbora članova Predsjedništva BiH, model popunjavanja Doma naroda Federacije BiH i Prijedlog izmjena odredbi Izbornog zakona BiH za Mostar, piše Patria.

Predsjedništvo BiH 

– Izabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (1 Srbin) je kandidat koji je na izborima osvojio najveći broj glasova u Republici Srpskoj kao jednoj izbornoj jedinici.

– Izbor dva člana Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije BiH (1 Bošnjak i 1 Hrvat) obavlja se iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice. Unutar Federacije BiH kao jedne izborne jedinice definiraju se izborna područja A, B i C

U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima s popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 bošnjačkog naroda

U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

C. Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u područje C.

Izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Bošnjak): Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.

Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Hrvat): Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.

Dom naroda FBiH

Model čije je rješenje bazirano na tačnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakom kantonu dodjeljuje tačno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekom kantonu prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Dom naroda Federacije BiH bi se popunjavao primjenom „elektorskog modela“

a) direktan izračun mandata koje osvajaju liste u Domu naroda Federacije BiH (bez organiziranja posebnih posrednih izbora …)
b) Izbor zastupnika u Dom naroda Federacije BiH putem ad-hoc sazvane skupštine svih izabranih zastupnika u kantonalnim skupštinama.

Mostar

HDZ i HNS BiH predlažu da se Gradsko vijeće Grada Mostara i dalje sastoji od 35 vijećnika koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak. Određeni broj vijećnika birao bi se iz izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, dok bi se kompenzacijski mandati dodjeljivali s teritorije cijelog područja Grada Mostara. Svaki konstitutivni narod imao bi najviše 15, a najmanje četiri vijećnika, dok bi “ostali” imali jednog vijećnika

Birač bi imao jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač upisan u Centralni birački spisak. Ovaj glasački listić uzimao bi se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata.

Od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između 23% i 27% bili bi kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljivali bi se u izbornim jedinicama, kojih bi bilo pet.

Pet izbornih jedinica

– Prvu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje I, koje bi se sastojalo od teritorija bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Centralne zone;

– Drugu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje II kojeg bi činio teritorij bivšeg Gradskog područja Zapad;

– Treću izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje III koje bi obuhvaćalo bivše Gradsko područje Jug;

– Četvrtu izbornu jedinicu čini li Gradsko područje IV koje bi obuhvaćalo teritorij bivšeg Gradskog područja Jugoistok;

– Petu izbornu jedinicu činilo bi Gradsko područje V kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Sjever.

Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđivao bi se se tako što bi se broj birača upisanih u Centzralni birački spisak za Gradsko vijeće Grada Mostara, dijelio s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača upisanih u Centralni birački spisak za tu izbornu jedinicu s količnikom koji je dobiven u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva, raspodjeljivali bi se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.

Izbor vijećnika

Od 35 članova Gradskog vijeća, koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak, 26 bi se biralo iz pet višečlanih izbornih jedinica a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline. Dvadeset šest mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Gradsko vijeće Grada Mostara raspodjeljivali bi se na sljedeći način:

-Prva izborna jedinica bira 14 članova;
-Druga izborna jedinica bira pet članova;
-Treća izborna jedinica bira dva člana
-Četvrta izborna jedinica bira dva člana;
-Peta izborna jedinica bira tri člana Gradskog vijeća Grada Mostara.

Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe “ostalih”, ne bi mogli imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću.

(TIP/Nap)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

2 komentara na Sastanak SDA i HDZ: Još nema dogovora oko izmjena Izbornog zakona

  1. ANONIMUSTZ

    08. 03. 2017. - 16:42

    NAJ REALNIJA OPCIJA JE DASE USTSKI HDZ UNISTI SA KOMPLET POLITICKE SCENE,COVIC GLUMI ZASTITNIKA HRVATA KOJE USTVARI PLJACKA STITI JEDINO KRIMINALCE KLADIONICARSKI LOBI I TAJKUNE KAO STO SU MEPAS SIROKI BRJEG,PRODEX GRUDE,I MNOGE DRUGE FIRME KOJE SU DUZNE FEDERACIJI I KOJE SU UTAJILE PREKO 4 MILIJARDE KM POREZA,I DAN DANAS TO CINE,HRVATI SU ZASLJEPLJENI COVICEM I NJEGOVOM NACIONALNO USTASKOM RETORIKOM,

  2. Mujo prvi

    08. 03. 2017. - 20:00

    Po ovom prijedlogu je 8000 Hrvata iz Gruda ili Širokog isto što i 80.000 Bošnjaka iz Tuzle ili Zenice. Osim toga, gdje su Sejdić i Finci. Po ovom modelu osoba koja osvoji najveći broj glasova (A+B+C) ne bi trebala bit član predsjedništva. Pa šta će nam onda izbori. Bolje donesite zakon u kome ćete napisati da članovi predsjedništva moraju biti Čović i Bakir.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.