Fadila Nura Haver: Bosanska čokolada u srpsko-hrvatskom omotu

27.02.2017 10:16
epa05783301 Chocolate with nuts is on display during the 4th Salon du Chocolat in Brussels, Belgium, 10 February 2017. The 4th Salon du Chocolat of Brussels runs from 10 to 12 February.  EPA/STEPHANIE LECOCQ
 

Pamtite li Sajonaru, možda prvu veliku čokoladu i u vašim životima? Ovo je priča o tome kako su Bosanci istrčali počasni krug od Sajonare do Tiru-Liru. Ili, životna trka od startnih 300 do nagradnih 28 grama čokolade.

Za početak, sahranimo mrtve. Samo pozitivno. Kako nas poučavaju motivacijski treneri, deprimirajuće je tvrditi da se u BiH desila neuspjela privatizacija državnih preduzeća. Shodno tome, poželjno je reći, primjera radi, da je prije ciglih 10 godina uspješno okončana pljačka, a potom je još uspješnije i zapaljen Sarabon, jedina ozbiljna tvornica čokolade koju je BiH ikada imala.

Jedan bivši radnik bivše Zore, inače sklon poeziji, u to vrijeme je zabilježio: Baš su nas bratski oČOMORili i pride oČOMORisali! Čomorijada umjesto čokolada.

Bilo bi, dakle, smisla da se ove godine, barem u Kantonu Sarajevo, svečano obilježi jubilarna deseta godišnjica tog doista velikog i nadasve uspješnog privatizacijskog pothvata kojim je čokoladni gigant pretvoren u prah i pepeo. Moguće da je baš taj jubilej imao u vidu poslovično duhoviti premijer glavnog bh. kantona kad je lansirao nagradnu igru ‘Nazovi ViK – da ti viknu čokoladu’.

Pa mi zvali. S druge strane zamišljene žice, jasno smo čuli “Tiiiru-Liiiru!” I shvatili da smo sretni dobitnici 28 grama Vispakove čokolade veselog imena Tiru-Liru.

Uostalom, sva su imena domaćih čokolada onako po naški prostodušno usklađena s vazda veselim bosanskim duhom. Kao npr. cijela serija Mak Zarinih čokolada za… uz kafu, za PMS, za počastit’ raju, za u goste i, definitivno, duhu našem najprimjerenija – za štelu.

Slatki medij za gorke poruke

Ali, da ne bude da je u nas sve vic, postoji na našem tržištu, od prije nekoliko godina, jedna istinski ozbiljno osmišljena čokolada, težine 180 grama, odlične kvalitete, reprezentativnog dizajna – marketinški ciljanog na kupce kojima visoka cijena od devet konvertibilnih maraka (4,5 eura) nije prepreka. Sve u svemu, neodoljiva kao poklon za blagdane, pogotovo bajramske.

No, primarna ciljna grupa kupaca ove čokolade su turisti (bh. dijaspora i stranci) koji je ponosno raznose svud po svijetu. Na poklopcu elegantne kutije dominira fotografija sarajevske Baščaršije, sa džamijama kao centralnim motivom, iznad koje piše “SARAJEVO – Tajna čokolade”, a povrh svega logo proizvođača PremieR. Na poleđini kutije najuočljiviji je grb Bosne i Hercegovine.

Ima na dnu te sarajevske čokoladne tajne i nekih sitnih slova. Tome ćemo se vratiti kasnije.

Znate li da se 1972. godine za prosječnu plaću u Jugoslaviji moglo kupiti 550 kilograma hljeba, a da u 2014. još nije bio dostignut taj standard jer je prosječna zarada bila dovoljna za 460 kilograma ove osnovne mjerne jedinice životnog standarda (Statistika Srbije, približno je i u BiH).

Međutim, za istu tu prosječnu plaću ‘72. godine mogli smo kupiti samo 68 čokolada od 100 grama, a u 2014. čak 333 takve.

Kruh naš svagdašnji, jasno je, zadugo još neće biti dijelom regionalne političke manipulacije zombiranim biračkim tijelom.

Stoga ne čudi pomama političara u regionu, koji svako malo iskoriste čokoladu kao slatki medij za odašiljanje gorkih političkih poruka.

Sitna slova

Kad smo kod toga, onaj šleper srpskih čokolada koje je vazda velikodušni [Vojislav] Šešelj ‘poslao’ Kolindi [Grabar-Kitarović], s porukicom da će je posjetiti kao predsjednik Srbije, hrvatska je predsjednica po hitnom postupku preusmjerila na bh. tržište, poznato kao najveća crna rupa u regionalnom tržišnom kosmosu, a time i jedina stvarna interesna zona naših susjeda koji nas, bez imalo dvojbe, vole baš takve kakvi smo.

Glupi Bosanci. Sve izvan toga su trice i kučine. Balalajke za još gluplju međunarodnu zajednicu.

Za 11 mjeseci prošle godine iz Hrvatske i Srbije uvezeno je u Bosnu i Hercegovinu 8.500 tona čokolade i čokoladnih proizvoda u vrijednosti preko 55 miliona konvertibilnih maraka (28 miliona eura), što je skoro polovica našeg ukupnog čokoladnog uvoza. Preostalu polovicu pokrivaju (pojedinačno procentualno značajno niže od naših susjeda) Poljska, Austrija, Njemačka itd.

Vratimo se sitnim slovima, koje bh. nacionalistički prvoborci skupine ‘Kupujmo domaće’ – zalegli u rovove nepojamnog idiotizma na internetskim forumima – nikad ne čitaju.

Njima je dovoljna slika Baščaršije sa centralnim motivom sarajevskih džamija da horski preporuče kupovinu čokolade koja se, vidi vraga, proizvodi u Srbiji. I, ovo je već himna ‘Bože pravde’, a uvoznik milog nam suvenira “SARAJEVO – Tajna čokolade” je iz Laktaša. Grb naš svagdašnji nimalo im mrzak nije. Sarajevske džamije? Lutke laktaške!

Interes je sva politička mudrost u ime koje regionalni politički mudros… instrumentaliziraju bh. politikuse za ostvarivanje vlastitih ciljeva. I podupiru ih sve dok služe njihovim interesima.

A ovi naši? Tope se u tuđim rukama jednako kao što se u njihovim zauvijek istopila Zora. Ona divna čokoladara na čijoj smo kapiji u ona divna vremena na kilu kupovali čokoladne bananice. I Sajonaru.

Pamtite li Sajonaru?

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Fadila Nura Haver/Foto: EPA-Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.