Namik Alimajstorović: Zašto bh. dijaspora ne ulaže ‘srcem’

19.02.2017 09:33
In this image provided by the Belgian Federal Prosecutors Office in Brussels on Tuesday, Nov. 29, 2016, stacks of euros are counted. Belgian authorities say they have helped to break up a major international drug and money laundering ring, detaining seven people and seizing millions of euros, vehicles and firearms. (Xavier Dellicour/Belgian Prosecutors Office via AP)
 

Prema zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, od 1998. do 2014. godine bosanskohercegovačka dijaspora je ukupno poslala gotovo 17 milijardi eura u domovinu. Većina tog novca je završila u budžetima rodbine i prijatelja, a samo mali dio je otišao direktno u investicije i bh. ekonomiju. U dijaspori trenutno živi više od dva milliona ljudi bh. porijekla, i njihova ulaganja bi mogla biti itekako značajan podsticaj za posrnulu bh. privredu i društvo, ali sve je ostalo samo na teoriji.

Nedavno je Agencija za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine predstavnicima akreditiranih ambasada u BiH prezentirala mogućnost ulaganja u ovu zemlju. Stranci su mogli čuti da FIPA trenutno nudi 400 projekata i 250 investicionih lokacija iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Osim strancima, FIPA redovno svoje projekte nudi i bh. dijaspori. Posmatraču sa strane nije teško zaključiti da je posao koji rade ljudi u FIPA-i u ovom trenutku nezahvalan, jer koga, kako, i čime uvjeriti da u ovakvoj ekonomsko-političkoj situaciji uloži sredstva u Bosnu i Hercegovinu.

Na prošlogodišnjem Kongresu Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, prezentacijom “Uslovi investiranja u BiH i investicioni potencijali”, to je pokušala uraditi Maida Bećirović, generalna sekretarka FIPA-e. Predstavnici iz dijaspore su tada mogli čuti da je Bosna i Hercegovina atraktivna zemlja za ulaganje, a Bećirović je to potkrijepila činjenicama.

‘Pobjegoše’ investitori u druge zemlje

Bosna i Hercegovina se “nalazi na strateškoj lokaciji – blizina evropskog, bliskoistočnog i azijskog tržišta, s dobrom infrastrukturom, razvijenom cestovnom i željezničkom mrežom. U Bosni i Hercegovini egzistiraju četiri međunarodna aerodroma –  Banja Luka, Sarajevo, Mostar, Tuzla, dvije riječne luke i dvije međunarodne morske luke. Potom, Bosna i Hercegovina je potpisnik niza trgovinskih ugovora (CEFTA, BiH-EFTA, s Evropskom unijom…), koji olakšavaju ukupno poslovanje”.

U odnosu na EU tržište, u Bosni i Hercegovini je mnogo jeftinija radna snaga, koja je prilično educirana i za sofisticirane poslove. Što je vrlo važno, potencijalnim ulagačima država BiH nudi povoljan porezni sistem, u kojem su stopa poreza na dodanu vrijednost od 17 posto i porez na dobit od 10 posto najniži u regionu. Također, na prezentaciji se moglo čuti da su za ulagače iz dijaspore spremni investicijski značajni projekti u oblasti turizma, poljoprivrede, prehrane, drvne, tekstilne i metalne industrije, potom infrastrukture i transporta.

Prezentaciju FIPA-e Bećirović je potkrijepila nizom pozitivnih primjera ulagača iz dijaspore, koju predvode Prevent Visoko, Regeneracija Velika Kladuša, Swisslion Trebinje, Austronet Kozarac, Bontex Maglaj, Daccomet AG – Standard Prnjavor.

Na kraju prezentacije Bećirović je iznijela i opredjeljenje FIPA-e da svakom potencijalnom investitoru ova agencija bude svakodnevno na raspolaganju kako bi se njegova investicija što brže realizirala u privredu Bosne i Hercegovine. Trenutno FIPA u svojoj bazi podataka ima 6.760 potencijalnih investitora širom svijeta, s kojima su stalno u kontaktu i redovno im nude bh. investicione projekte i pomoć u počinjanju biznisa u Bosni i Hercegovini.

‘Šampion’ po korupciji

Kada se ovo sve sagleda, onda se opravdano postavlja pitanje zašto iz godine u godinu ulaganje u Bosnu i Hercegovinu opada, zašto investitori „bježe“ u druge zemlje. Odgovor vjerovatno leži u činjenici da niti investitori, niti bh. dijaspora ne ulažu “srcem”, već ekonomskom logikom. Ulagači investiraju tamo gdje će ostvariti profit. Prije ulaganja provjeravaju podatke na portalima Svjetske banke, Freedom House ili američke Centralne obavještajne agencije i tamo vide da je u Bosni i Hercegovini najlošija poslovna klima za ulaganje u regiji. Čak ju je i Albanija preskočila po svim elementima.

Konkretno, Bosna i Hercegovina je „šampion“ po korupciji, ima najkompliciraniju proceduru za pokretanje biznisa, zaostalu zakonsku regulativu, gdje ulagaču trebaju mjeseci da dođe do potrebnih “papira”, dok se u Makedoniji ista procedura završi za nekoliko dana. Investitori znaju kakva je situacija u BiH, a prema podacima mnogobrojnih istraživanja, ova zemlja kontinuirano loše kotira na raznim međunarodnim rang-listama u vezi s konkurentnosti i kvalitetom poslovnog okruženja.

Prema izvještaju Svjetske banke “Doing Business 2016”, Bosna i Hercegovina zauzima 79. mjesto od ukupno 185 zemalja te se i dalje nalazi u grupi zemalja s takozvanim srednjim prosjekom. Bosna i Hercegovina je, prema ovom dokumentu, najgore rangirana u kategorijama pokretanja biznisa, izdavanja potrebnih dozvola, lošim pristupom komunalijama (struja, voda i internet), plaćanja poreznih obaveza…

Podaci pokazuju da se BiH nalazi na 171. mjestu po jednostavnosti postupka i brzini dobijanja građevinskih dozvola, dok je 2012/13. godine zauzimala 163. mjesto. Ovi podaci objavljeni su i u “Bijeloj knjizi” Vijeća stranih investitora, gdje je navedeno da se Bosna i Hercegovina kada je u pitanju jednostavnost plaćanja poreza nalazi na 154. poziciji od 185 zemalja. Posebno poglavlje je vladavina prava, bez čega nema ni ozbiljnijih investicja. A bez vladavine prava neće biti unapređenja poslovnog ambijenta, niti stranih investitora.

Godišnje do 1,8 milijardi eura

Dijaspora je pokretačka snaga koja ima neprocjenjiv razvojni potencijal Bosne i Hercegovine, procjena je (ne samo) FIPA-e. To se, prije svega, ogleda kroz stimuliranje ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, u kojem bh. dijaspora znatno doprinosi, a zatim stabilnost domaće ekonomije kroz slanje novčanih doznaka. Novčane doznake i drugi finansijski transferi iz inozemstva u BiH godišnje dostižu od 1,3 do 1,8 milijardi eura (prosječno učešće novčanih doznaka iznosilo je 13 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda ove zemlje).

Dijaspora je bitan faktor u vanjskoj i unutrašnjoj trgovini te u stepenu direktnih stranih ulaganja, pristupu stranim tržištima kroz pružanje relevantnih tržišnih informacija te pronalaženju podudarnih poslovnih partnera u inozemstvu, dostupnosti i korištenju modernih tehnologija i novih načina poslovanja.

Neke od najznačajnijih investicija u Bosnu i Hercegovinu realizirane su uz pomoć članova zajednice dijaspore. Prema procjenama, posredstvom dijaspore bruto investicije u 2014. godini u BiH su iznosile gotovo 2,5 milijardi eura, ili 17,85 posto udjela u BDP-u. U nedavnom istraživanju koje je FIPA radila na uzorku od 70 posjećenih kompanija utvrđeno je da je 26 kompanija (41,3 posto) povezano s dijasporom. Od tog broja, u 21 kompaniji (80,8 posto) privrednici porijeklom iz Bosne i Hercegovine su vlasnici ili suvlasnici, a u pet kompanija su uposlenici ili savjetnici.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Namik Alimajstorović/Foto: Ilustracija-AP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

3 komentara na Namik Alimajstorović: Zašto bh. dijaspora ne ulaže ‘srcem’

  1. Stop GMO

    19. 02. 2017. - 12:01

    Samim tim što su ti ljudi otišli odavde pokazali su da imaju pameti u glavi i zašto bi sad ispali budale pa da ulažu u zemlju iz koje su pobjegli zbog lopova…da poklanjaju pare stranačkim šupcima mogu samo ako su prolupali .

  2. ANONIMUSTZ

    19. 02. 2017. - 15:18

    DIJASPORA SAMO GLEDA SEBE 90 POSTO NJIH SALJE I DONOSI NOVAC NA CRNO U BIH,PERE PARE KUPUJE STANOVE,KUCE I POSLOVNE PROSTORE I NA CRNO IZDAJE,

  3. rade

    19. 02. 2017. - 16:35

    Vise gluposti odavno ne procitah. Registrovane doznake ( znaci za sto ima pisani trag) iznose 1.8 milijardi evra. Stvarna cifra je daleko veca i iznosi oko 4.5 milijarde evra ( estimate). I totalnom laiku je jasno da bez ovog novca drzava ne bi mogla lagodno zivjeti. E sto se tice suradnje sa BiH firmama to i je duga prica. Uglavnom svi gledaju da te prevare ukljucujci rodbinu i prijatelje. Nedostatak elementarne poslovne logike je zastrasujuci. Licno sam se bakco sa 5 firmi u Tuzli i dvije me nisu prevarile.Ljudi su posteno uradili kao sto smo se naredili ali ostale 3 su totalni hostapleri. Mozda bi trebalo uvesti registar firmi sa ocjenama clienata tako da barem znas sa kim se bakces. Sto se tice ulaganja pa tko je zapravo lud da tesko steceni novac ulaze u nesto neizvjesno . A naposlijetku u sta uloziti novac u Bosni a da ti donese neki profit? Hajde eto vi fino izlistajte projekte pa ako je povoljno ja cu prvi uloziti novac. Nazalost vi znate da od toga nema nista. Ma ima bolan i u Bosni pametnih i vrijenih ljudi pa ako oni nece da investiraju i rade sta ocekujete od dijaspore? Napravite vi ( ili bolje receno prepisite sistem sa Zapada) i to sve implmentirajte pa da vidis kako ce Bosanac da radi.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.