Šejn Husejnefendić: Sarajevo je za Tuzlu Harvard?

22.12.2016 08:20
unnamed
 

Rektor sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj, SDA kadar i „lucidni ribolovac“ uvrijedio je akademsku zajednicu Univerziteta u Tuzli (zajedno sa studentima, profesorima i zaposlenima) u emisiji „Odgovorite ljudima“ emitovanoj 14.12.2016. Kaže vrli rektor (negdje iza 41. minute priloga) kako su „dva javna univerziteta poprilično pod pritiskom politike i obezglavljena“. Iako je ova izjava tačna, rektor Škrijelj zapravo daje autogol jer upravo njegova stranka devastira obrazovanje u Tuzlanskom kantonu de facto i de jure.

Nedostaju, izgleda, empirijski podaci sarajevskom rektoru o tome koje stranke kontroliraju kantonalne nivoe i, ergo, ko zapravo kontrolira i rad univerziteta na kojem je i on instaliran. Potom, ničim izazvan, rektor daje veoma dubioznu – slobodno možemo reći  stupidnu – izjavu kako je, prema rangiranju, „Sarajevo daleko iza Harvarda onoliko koliko je Tuzla iza Sarajeva“ (!) Uskrativši nam podatke o tome s kog mjesta (izvora, reference, pamfleta?) dolazi jedan ovakav non-sence, rektor Škrijelj na krajnje neakademski, bezobziran i neprijateljski način  stavlja na pijedestal univerzitet kojim rukovodi. Zanemariti ćemo činjenicu da Harvard (u odnosu na Tuzlu i Sarajevo) nije najbolji poredbeni faktor jer Harvard nije grad nego univerzitet u Cambridgeu (država Massachusetts) što govori da ni sam rektor ne vlada najbolje materijom pa mu stoga ni poređenja nisu adekvatna. S kojim pravom i na osnovu kojih podataka rektor Škrijelj, čije stranačke kolege u Vladi TK istina devastiraju visoko obrazovanje – stavlja Univerzitet u Tuzli tako daleko iza Sarajeva da se mi opravdano trebamo zapitati – „Je li Sarajevo zaista za nas Harvard?“. Ako je na ovaj način rektor  sarajevskog univerziteta htio besplatnu reklamu na Federalnoj televiziji moramo konstatirati da rektoru Škrijelju nedostaje kako takta tako i osnovnog medijskog odgoja kad su u pitanju javni nastupi na federalnom televizijskom servisu.

Akademski principi, bonton i pravila gentlemanskog ponašanja pretpostavljaju da jedna osoba kalibra kao što je rektor najvećeg državnog univerziteta ne bi smjela isticati sebe na račun sebi bliskih saradnika i kolega što rektor Škrijelj zaboravlja. Rektoru možda smeta to što je Univerzitet u Tuzli proslavio 40 godina postojanja što ga (uz samo godinu zaostatka za Banja Lukom) stavlja na mjesto trećeg najstarijeg univerziteta u Tuzli. Uz to, Univerzitet u Tuzli ravnopravno ima pravo konkurisati i participirati u raspodjeli sredstava po javnim pozivima federalnog ministarstva za nauku što znači manje novca za sarajevski univerzitet.

Iako je Univerzitet u Tuzli (odavno) kardovski sposoban i samostalan to nije značilo prekid saradnje s drugim univerzitetima (koja je i bit naučnog razvoja i istraživačkog rada kao fundamenta visokog obrazovanja) jer razumni ljudi s oba univerzieta neopterećeni sitnim kompleksima nesigurnosti i slobodni akademski umovi će i dalje sarađivati ne smatrajući svoje kolege sa susjednih univerziteta prijetnjom ili manje vrijednim (kako to rektor neumjesno imputira) već – saradnicima i prijateljima.

Stoga rektoru „sarajevskog harvarda“ pak neće smetati činjenica da je Univerzitet u Tuzli očito sasvim dobar kada treba isplatiti honorare stotinama profesora sa sarajevskog univerziteta koji svakodnevno dolaze održati „tezgu“ studentima iz Tuzle. To što usput etablirani profesori sa „sarajevskog harvarda“ dobiju tužbu i sudski proces za seksualno napastvovanje i iskorištavanje studentica vjerovatno spada pod „hardvardski“ renome.

(TIP/Šejn Husejnefendić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

6 komentara na Šejn Husejnefendić: Sarajevo je za Tuzlu Harvard?

  1. express

    22. 12. 2016. - 10:18

    ko je ovdje lud…
    Ovo je Svjetska rang lista Univerziteta iz februara 2016. godine

    Univerzitet u Sarajevu – 1850.

    Univerzitet u Zenici – 3514.

    Univerzitet u Tuzli – 3789.

    Univerzitet u Banjaluci – 3969.

  2. frkator

    22. 12. 2016. - 16:16

    Koliko Sarajevo krade od ostalih kantona, sa koliko para raspolaže i nije univerzitetu kupljen visok rejting.
    “To je pokazatelj da se nešto ozbiljno mora mijenjati i da se sredstva moraju investirati na prave adrese, jer se ne smije dozvoliti da jedna visokoškolska ustanova bude niže rangirana jer ne prati svjetske tokove obrazovanja i unapređivanje, posebno kada su u pitanju savremeni mediji i tehnologije”, upozorio je za “Nezavisne” Predrag Govedarica, potpredsjednik Unije studenata RS.

    Na svjetskom nivou najbolje rangirana visokoškolska ustanova iz bivše Jugoslavije je Univerzitet u Ljubljani na 208. mjestu, slijedi ga Univerzitet u Zagrebu na 386. mjestu, odnosno Univerzitet u Beogradu na 440. mjestu.

    U odnosu na ove ustanove, Univerzitet u Skoplju je na dalekom 1119. mjestu, ali ipak ispred nas, dok je Univerzitet Crne Gore na 2350. mjestu.”

    • Crnac

      22. 12. 2016. - 17:29

      Upravo.

      Bio UNTZ ili UNSA na 2000 ili 3000-nekom mjesto to je jadno svakako. Komparacija ovog rektora uopste nije dobra, to je isto kao da ti istuces nekoga ko je tebi jednak ili malo slabiji i kazes da si za njega Majk Tajson 😀

      Ili “Što je Majk Tajson za mene to sam ja za tebe” a vi obojica u istom blatu i govnima iste kilaže 😀

  3. angel

    22. 12. 2016. - 23:03

    Crnac, prozreo si trik ovog nadobudnog rektora. Radi pojašnjenja ovih stvari rang lista univerziteta bukvalno ide ovako: Imate Real, Juventus, NK Gnojnica, NK Obodnica i NK Dobošnica. I neko Vam kaže rangirajte ove klubove po kvalitetu. Pa i 7 godišnje dijete će reći:

    1. Real
    2. Juventus
    3. NK Gnojnica
    4. NK Obodnica
    5. NK Dobošnica

    Naravno sada genijalni rektor zaključuje a neuki puk se slaže:

    Razlika od 1. do 3. je ista kao od 3. do 5. FENOMENALNO !!!!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.