Evo kako vas truju: Ovi opasni aditivi u hrani uzrokuju rak i autoimune bolesti

14.04.2014 08:48
 

Veći su vam neprijatelji aditivi i sve ono što se krije u hrani nego masnoće – sve češće ponavljaju liječnici i nutricionisti, uz savjet kako bismo u trgovini, prije nego što stavimo namirnicu u košaru, najprije trebali prekontrolirati E-brojeve na etiketama, piše Slobodna Dalmacija. “Jedi kuhano, sine”, vjerojatno i vama majka ponavlja svaki dan, a na što redovito odmahujete rukom. No, trebali biste je poslušati. Svježa hrana, pripremana kod kuće, za razliku od one industrijske, “oslobođena” je od 100 aditiva – e-brojeva koje su hrvatski stručnjaci sastavili na listu opasnih dodataka hrani. Iako je većina aditiva bezopasna, velika je lista “kemije” koja svakodnevno prođe kroz naše tijelo, a potom može uzrokovati niz bolesti, od autoimunih oboljenja do raka.

Šta sve rade aditivi

No, takvi aditivima napumpani proizvodi i dalje su na tržištu jer prehrambenoj industriji omogućuju golemu zaradu. Aditivi produžuju trajnost proizvoda, mijenjaju izgled namirnice (bojila), modificiraju i poboljšavaju okus (pojačivači okusa, arome), značajno povećavaju volumen proizvoda (sredstva za rahljenje u kruhu), vežu vodu u proizvodu (fosfati u kobasicama, hrenovkama), olakšavaju i pojeftinjuju proizvodnju, skladištenje i transport…

No, i kada čitamo deklaracije, nismo sigurni što kupujemo jer pojedini proizvođači – u strahu da se njihov artikal neće kupovati – ne deklariraju sve što su “upumpali” u proizvod. Je li se kvaliteta hrane povećala ili smanjila ulaskom u EU? Smanjila, kažu stručnjaci, navodeći da su nam sada dostupne paštete od svega dvije kune, salame od pola kilograma za nekih desetak kuna, a u kojima ima i desetak raznih „eova“. I onda krenem po trgovini, prevrćem po rukama razne jeftine prehrambene namirnice i za oko mi zapadne proizvod koji se naziva sir, ali nema veze sa sirom, proizveden je u laboratoriju, a najviše ga zbog niske cijene, kaže prodavačica, kupuju vlasnici fast foodova i tako, dodaje, truju narod.

Sir koji to zapravo nije

– Danas proizvođači hrane s pomoću aditiva mogu dizajnirati izgled, boju, miris i okus nekog proizvoda, neovisno o vrsti i kakvoći sirovine od koje je proizveden. Tako se, primjerice, može kupiti nešto što nalikuje na sir, miriše kao sir, topi se kao sir, a ne sadržava ni jednu kap mlijeka, nego mješavinu biljnih masnoća i škroba.

Izgled i okus sira u tom proizvodu dobiveni su upotrebom pojačivača okusa, konzervansa, aroma i bojila. Ovaj se surogat zatim reklamira kao idealan proizvod za pizzu i sendviče, a s etikete (napisane sitnim slovima!) doznajemo da je riječ zapravo o zamjeni za topljeni sir – napominju hrvatski stručnjaci prof. dr. Valerije Vrček, doc. dr. Željko Krznarić, doc. dr. Senka Djaković, dr. sc. Ivana Vinković-Vrček i mr.sc . Danijel Ljubas koji su oformili stručan tim u želji da građane informiraju o štetnosti e-brojeva.

Navedeni stručnjaci su inače zaposleni na Farmaceutsko-biokemijskom, Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a otvorili su i web-stranicu www.e-brojevi.udd.hr na kojoj žele alarmirati građane i liječnike da pripaze na „eove“. Šetam se dalje trgovinom, gledam deklaracije i zapazim aditiv E950 ili Acesulfam-K koji sam našao na vrećicama juha, desertima, slatkišima i na cola pićima, posebice onima s nula kalorija. Što za njega kaže struka?

Nisu svi aditivi loši…

– Umjetno sladilo i pojačivač okusa acesulfam K jest bijeli kristalinični prah koji je 200 puta slađi od šećera saharoze. Proizvodi se kemijskom sintezom iz derivata acetooctene kiseline. Unatoč tomu što nije odobrena masovna upotreba, u širokoj je primjeni u svakodnevnoj hrani, lijekovima, kozmetici…

Znanstvena su istraživanja jasno pokazala da acesulfam K, kao i neka druga umjetna sladila, kod eksperimentalnih životinja uzrokuje rak i povećava izglede za pojavu raka u ljudi. Izbjegavati! – upozoravaju naši stručnjaci. I gdje se onda još nalazi taj acesulfam K koji hrvatski stručnjaci označavaju opasnim i preporučuju da ga se zaobilazi u širokom luku?

U slatko-kiselom konzerviranom voću i povrću, trajnim i polutrajnim ribljim proizvodima i marinadama od ribe, rakova i mekušaca, u aromatiziranim bezalkoholnim napitcima i desertima, slatkišima, napitcima na osnovi mlijeka ili voća. Taj aditiv nalazimo i u bezalkoholnom pivu, desertima na osnovi voća i povrća, grickalicama, konzerviranom voću i povrću, umacima, senfu, dijetnoj hrani, bombonima, slasticama na osnovi kakaa ili sušenog voća, gumama za žvakanje, sladoledima…

Čitajući deklaracije i uspoređujući s tablicom opasnih aditiva koju su sastavili hrvatski stručnjaci, a sve na temelju stranih istraživanja, čovjek se zapita što svaki dan, ne znajući, ubacuje u svoj organizam. Jesu li baš svi aditivi loši, pitali smo profesora Valerija Vrčeka s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. – Naravno da nisu, od oko 300 dopuštenih njih sto ulazi u sferu onih koje bi trebalo uzimati s oprezom, a neke od njih ne bi trebalo konzurmirati nikako – kaže Vrček, kojemu posebno smetaju bojila u hrani.

Vrijednost im je nula, služe samo za šminku. – Te kemikalije nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost. To je kemijsko nasilje nad hranom i ja to ne želim kupovati, mislim zbog čega bojiti hranu, da bude ugodnija oku?! – čudi se profesor Vrček, kojega smo pitali gdje onda kupuje hranu.

– Izbjegavam kupnju po šoping-centirima. A ako već kupujem po trgovinama, onda naravno da pogledam deklaraciju. Hranu je najbolje kupovati sirovu, od provjerenih proizvođača na placu, a onda je potom sam spremati doma. Znam da je to nekima teško, radije spremaju hranu koja se stavi u mikrovalnu i pripremi za par minuta, a bude ukusna. No takvo hranjenje nosi ozbiljne rizike. I ljudi moraju biti toga svjesni – upozorava Vrček koji se osvrnuo i na (ne)etičnost prehrambene industrije. – Oni žele profit, zaradu, naravno da ih nije briga za zdravlje i dobrobit ljudi, njima je hrana kao i prodaja cipela – kaže profesor, koji mi je savjetovao da malo usporedim e-brojeve s hranom koju imam doma. Također, napomenuo je da raznih štetnih sastojaka ima i u kozmetici, a da ljudi jednostavno toga nisu svjesni. „Koristim probiotik za probavu. U deklaraciji stoji da sadrži konzervanse E 217 i E 219… Navodi se da E 217 uzrokuje rak, molim vas recite mi Vaše mišljenje“, pitao je jedan znatiželjnik nedavno profesora Vrčeka.

Ima ih i u kozmetici

– Svi p-hidroksi benzoati, označeni od broja E214 do E219 pripadaju skupini takozvanih parabena. Svi se oni u organizmu razgraduju do p-hidroksi benzojeve kiseline.

Za sve parabene, a posebno za E219, koji navodite, postoji niz znanstvenih radova koji upozoravaju da se radi o potencijalno štetnim kemikalijama.

Posebno se govori o njihovu estrogenom i karcinogenom djelovanju, a moguće je da uzrokuju razne oblike alergija.

Osim u prehrambenim proizvodima, parabeni se koriste i u kozmetičkoj industriji. Nekoliko originalnih znanstvenih studija dokazuju njihovo hormonsko, karcinogeno i alergijsko djelovanje – upozorava profesor koji je odgovorio i na pitanje ne bi li bilo jednostavnije da se zabrani prodaja proizvoda sa štetnim E-brojevima ili da proizvodi sa štetnim brojevima budu vidljivo označeni.

– Kao prvo, pokušajte smanjiti “ovisnost” vlastite prehrane o različitim smrznutim, gotovim, konzerviranim, obojenim, instant, fast-food surogatima i sličnim industrijskim proizvodima, pa će vaše snalaženje u trgovini biti jednostavnije, a nabava hrane zanimljivija, maštovitija i odgovornija.

Drugo, slažem se s vama da bi proizvode sa štetnim sastojcima trebalo zabraniti, ali to moraju provesti nadležne institucije.

Šta će nam boja u hrani?

Štoviše, trebalo bi zabraniti i proizvode s nepotrebnim sastojcima kao što su bojila, umjetne arome i pojačivači okusa, koji nemaju nikakve nutritivne vrijednost, već samo marketinške. Treće, deklaracije o sastojcima su obvezatne za sve proizvode i trebale bi biti čitljive i bez upotrebe povećala.

O tome postoji Pravilnik, kojeg se mnogi proizvođači ne drže, ali za korekciju i promjene nedostaje pritisak javnosti i odgovornost nadležnih institucija – zaključuje Vrček.

Poznati hrvatski toksikolog Franjo Plavšić tvrdi da ima sumnjivih i opasnih aditiva, ali neka o njima, kaže, brine EU komisija.

-Nutricionisti, liječnici i drugi desetljećima su mijenjali svoja mišljenja i navodili građane na krive zaključke. Tipičan je primjer „užasne“ svinjske masti sasvim prognane iz naših jelovnika, koja se najednom vraća barem kod pečenja.

Nitko ne kaže ni danas da je ona bolja od maslinova ulja, ali se sad smatra kako je termički puno stabilnija nego bilo koje u nas korišteno ulje i onda termičkom obradom daje manje opasnih produkata pirolize.

Svi smo mi bili nerazumni tih šezdesetih godina prošlog stoljeća kad smo prihvatili čvrsto njihove stavove. U svakom domaćinstvu kuhinje su pune nekih aditiva uglavnom za popravljanje okusa hrane i tako će ostati ili će se broj aditiva povećati za potrebe kuhanja dobre hrane – kaže pak Plavšić, koji se osvrnuo na i na “sir” s početka naše priče, piše Slobodna Dalmacija.

– Što se tiče surogata sira, mislim da je ključna deklaracija proizvoda. Tamo treba pisati istina, a onda čovjek može uzeti taj umjetni sir ako mu odgovara.

Nažalost, kultura deklariranja proizvoda nam još uvijek nije na prihvatljivoj visini. Ne pridržavaju se propisa. Na kraju, ja uopće ne pazim na EU brojeve jer moja žena kupuje sve u dućanu, a ja njoj vjerujem. Morate nekom vjerovati – kaže Plavšić.

Ovo su aditivi koji bi se trebali izbjegavati!

Dolje navedene aditive, kažu hrvatski stručnjaci prof. dr. Valerije Vrček, doc. dr. Željko Krznarić, doc. dr. Senka Djaković, dr. sc. Ivana Vinković-Vrček i mr. sc. Danijel Ljubas, trebalo bi izbjegavati. Neki od njih imaju kancerogena svojstva, drugi uzrokuju alergije, bolesti probavnog sustava, alergije, autoimune bolesti… Stoga, isprintajte ovaj popis i kad kupujete hranu, provjerite ima li u njima dolje navedene „kemije“. Kompletan popis dopuštenih i opasnih aditiva pogledajte na web stranici www.e-brojevi.udd.hr.

BOJILA

E102 Tartrazin

E104 Kinolinsko žuto, Quinoline yellow

E110 Sunset žuto FCF, Sunset Yellow FCF, Orange S

E122 Azorubin, Azorubine, Carmoisine

E123 Amarant, Amaranth

E124 Košenil crveno A, Ponceau 4R, Cochineal red A

E129 Allura crveno AC, Allurared AC

E131 Patent plavo V, Patentblue V

E132 Indigotin, Indigotine

E133 Briljant plavo FCF, Brillantblue FCF

E142 Zeleno S, Green S

E151 Briljant crno BN, Brillantblack BN

E154 Smeđe FK, Brown F

E155 Smeđe HT, Brown HT

KONZERVANSI

E210 Benzojeva kiselina

E211 Natrijev benzoat

E212 Kalijev benzoat

E213 Kalcijev benzoat

E214 Etil p-hidroksibenzoat

E219 Natrijev metil-p-hidroksibenzoat

E239 Heksametilentetramin

E242 Dimetil – dikarbonat

E249 Kalijev nitrit

E250 Natrijev nitrit

E284 Borna kiselina

E285 Natrijev tetraborat (boraks)

ANTIOKSIDANSI, REGULATORI KISELOSTI…

E321 Butil-hidroksitoluen (BHT)

E338 Fosforna kiselina

E339 Natrijevi fosfati

E340 Kalijevi fosfati

E341 Kalcijevi fosfati

E343 Magnezijevi fosfati

E385 Kalcijev dinatrijev etilendiamintetraacetat (kalcijev dinatrijev EDTA)

E407 Karagenan

E407a Pročišćena morska alga Eucheuma (PES)

442 Amonijev fosfatid

E444 Saharoza-acetat-izobutirat

E445 Glicerolni esteri iz smola drveta

E450 Difosfati i pirofosfati

E451 Tripolifosfati

E452 Polifosfati

E476 Poliglicerol-poliricinoleat

REGULATORI KISELOSTI, TVARI ZA SPREČAVANJE ZGRUDNJAVANJA…

E512 Kositrov (II) klorid

POJAČIVAČI OKUSA

E620 Glutaminska kiselina

E621 Natrijev glutamat

E622 Kalijev glutamat

E623 Kalcijev glutamat

E624 Amonijev glutamat

E625 Magnezijev glutamat

UMJETNA SLADILA, STABILIZATORI, ZGUŠNJIVAČI…

E950 Acesulfam K

E951 Aspartam

E952 Ciklaminska kiselina i njezine natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli

E954 Saharini njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli

E961 Neotam

E962 Sol aspartam i acesulfama

(Danas.info/Foto: Vlado Kos/CROPIX)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.