Ekonomski analitičar predlaže: Neka SISTEM podnese ostavku: Prijedlog rješenja – kako savladati krizu i spasiti BIH?!

12.02.2014 11:45
 

Direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, ekonomski analitičari i profesor Aleksa MIlojević, ponudio je konkretna rješenja za izlazak iz krize i spas Bosne i Hercegovine. Ovo je njegov prijedlog…

POLAZNO STANOVIŠTE

Kriza koju proživljavamo i u koju sve dublje tonemo nije prolazna, konjukturna, koja će brzo proći, kako nam saopštava vlast.

Ona nije ni dio svjetske krize. Nas ovako zdrave zarazio bolesni svijet pa ćemo sa njihovim ozdravljenjem ozdraviti i mi.

Sve оvо govori da vlast ne zna ni odakle kriza dolazi ni u kojem pravcu je namjerila. Ne zna joj ni uzrok ni lijek.

Više od toga – vlast uopšte nema namjeru da riješava krizu. Ponaša se kao da krize nema. Vlast ne skreće sa svog puta, rasprodaja, uništenja, opasnih prekomjernih zaduživanja, gubitaka, deficita, nesmirene rаzularene potrošnje.

Kriza je naša i sistemska. Ovo je kriza privrednog sistema. Da bi se iz nje izašlo, potrebno je napustiti postojeći i izgraditi novi privredni sistem.

Kako je svojina suština privrednog sistema, njegov unutrašnji sadržaj, cijeli problem se svodi na promjenu svojine.Uporedo sa promjenom svojine dolazi se i do promjene vlasnika preduzeća, odnosno privrede.

Pogoršna svojina i nekvalitetan vlasnik su osnovni uzroci krize koja nas je pritisla. Privatizacija prodaje je osnov sticanja pogrešne svojine i pogrešnog vlasnika. Stekli smo istorijski prevaziđenu sitnosopstveničku svojinu i pojedinca kao krajnje nekvalitenog vlasnika, pod kojim teretom privreda propada, bez nade za oporavak. Da bi se krenulo naprijed, potrebno je ukloniti ove terete. .

Rješenje je u ponovnoj privatizaciji, reprivatizaciji. Greška privatizacije se mora ispraviti. Potrebno je da putem nove privatizacije podjele dođemo do masovne dioničarske svojine građana i radnika, i na toj osnovi do skupštine akcionara kao najkvalitetnijeg vlasnika. To su osnovi na kojima Zapad zasniva svu svoju ekonomsku uspješnost. .

Masovna dionička svojina je najviši nivo u razvoju privatne svojine. Bez osvajanja tog oblika svojine nema ekonomskog napretka Bosne i Hercegovine.

Na osnovi masovne dioničke svojine izrasla bi malobrojna krupna, najkrupnija, prije svega industrijska preduzeća, za koja bi se zakačili grozdovi srednjih preduzeća, kao društava sa ograničenom odgovornosti, i brojnih malih u privatnoj svojini. Dobili bismo vlasničku i veličinsku strukturu u privredi kakva je na Zapadu.

PRIJEDLOG RJEŠENJA

Reprivatizacija

Kupcu preduzeća priznati, kao dionički ulog, iznos stvarne uplate. Preostali, neotkupljeni dio kapitala:

– 50% podijeliti bivšim radnicima,

– 50% prenijeti u Investicioni fond opštine, radi kasnije prodaje građanima i radnicima, uz popuste.

Kupcu preduzeća priznati i sve kasnije investicije u preduzeće, kao dionički ulog.

Upravljanje

Skupština dioničara

– niko ne može imati upravljačka prava veća od 50%, nezavisno od visine uloga

– odluke na Skupštini se donose sa najmanje 75% ukupnog broja glasova.

Nadzorni odbor

– u nadzorni odbor birati podjednak broj radnika i investitora, dioničara,

– predsjednik nadzornog odbora je radnik,

– u drugom glasanju predsjednik ima glas više.

Investicije

– opštine i ostali viši nivoi vlasti da osnuju investicione fondovem,

– 30% budžeta uplatiti u investicione fondove.

Prirodna bogatstva

– najveći dio prirodnih bogatstava prenijeti u vlasništvo opština,

– korištenje prirodnih bogatstava ostvariti putem osnivanja javnih dioničkih društava u kojima bi opština, po osnovu vlasništva nad prirodnim dobrom, učestovala u kapitalu društva sa najmanje 51%,

– završni račun ovog društva bi se usvajao na skupštini opštine. Visina dobiti bi se utvrđivala na osnovu priznavanja standardnih troškova poslovanja,

– iznos neto dobiti, koji pripada opštini, uplaćivao bi se u investicioni fond opštine,

– na osnovu novog zakona o prirodnim bogatstvima izdvojila bi se prirodna bogatstva višeg nivoa ekonomske izdašnosti koja pripadaju kantonima, odnosno Federaciji, Republici. Upravljanje bi se ostvarilo po istom principu. Učešće ovih društveno-političkih zajednica u ukupnom kapitalu društva (Elektroprivreda, banje i sl.) bi bilo znatno veće od 51%.

Neposredna demokratija

– referendum će se održati uvijek kada opozicija to izglasa svojom nadpolovičnom većinom,

– referendum će se održati i onda kada za to bilo koje fizičko ili pravno lice prikupi potpise građana od najmanje 10% ukupnog glasačkog tijela.

Na ovim osnovama moguće je u Bosni i Hercegovini godišnje prikupljati oko 15 milijardi KM investicija iz vlastitih finansijskih izvora, što je dovoljno za zapošljavanje oko 100.000 radnika.

(Danasinfo/Depo.ba/Autor: prof. Aleksa Milojević/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.